{"id":58869,"date":"2025-06-13T15:24:56","date_gmt":"2025-06-13T13:24:56","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58869"},"modified":"2025-06-13T15:24:56","modified_gmt":"2025-06-13T13:24:56","slug":"vidi-umjetnost-umjetnost-promjene-velika-gostujuca-izlozba-u-puli","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58869","title":{"rendered":"Vidi umjetnost \u2013 umjetnost promjene \u2013 velika gostuju\u0107a izlo\u017eba u Puli"},"content":{"rendered":"

145 remek-djela iz Muzeja za umjetnost i obrt izlo\u017eeno u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli: od slavnog sata Balon bra\u0107e Montgolfier do poznatog plakata \u017dar ptica Borisa Bu\u0107ana<\/strong><\/p>\n

Pozla\u0107eni sat Balon bra\u0107e Montgolfier koji slavi prvi let balona na vru\u0107i zrak 1783. godine, Piranesijeve grafike s prikazima anti\u010dkih spomenika Pule, pozla\u0107eni pladanj s prikazom Bakha i Arijadne, \u010da\u0161a na no\u017eici iz 1890. godine iz staklarne Osredek, Kozmografija Sebastiana M\u00fcnstera iz 16. stolje\u0107a, putni prijenosni klavir iz 19. stolje\u0107a, kabinetski ormari\u0107 s koraljnim ukrasima, stereoskop konstruiran 1832. godine, relikvijar sv. Ivana Nepomuka iz 18. st., Bu\u0107anov plakat \u017dar ptica \u010diji se primjerak \u010duva i u njujor\u0161koj MoMA-i, Kocka Petra Dabca, samo su neka od remek-djela iz zagreba\u010dkog Muzeja za umjetnost i obrt koji se mogu vidjeti na velikoj izlo\u017ebi u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio MUO<\/a><\/strong><\/p>\n

13. lipnja 2025. – U sve\u010danom ozra\u010dju pred brojnim uzvanicima, ljubiteljima umjetnosti i predstavnicima Grada Pule i \u017dupanije, ju\u010der je u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca otvorena velika izlo\u017eba zagreba\u010dkog Muzeja za umjetnost i obrt pod nazivom Vidi umjetnost \u2013 umjetnost promjene \/ See Art \u2013 the Art of Change \/ Vedi l’arte \u2013 l’arte del cambiamento ostvarena u suradnji s Arheolo\u0161kim muzejom Istre. Izlo\u017ebu je predstavila kustosica\u00a0Mihaela Cik, autorica koncepta izlo\u017ebe, a o me\u0111uinstitucionalnoj suradnji govorili su Darko Kom\u0161o, ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja Istre i Sanjin Miheli\u0107, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt. Izlo\u017ebu je otvorio \u017eupanijski pro\u010delnik za kulturu Vladimir Torbica, a program otvorenja vodio je voditelj Kabineta ravnatelja Arheolo\u0161kog muzeja Istre Luka \u0160kabi\u0107.
\nRavnatelj Arheolo\u0161kog muzeja Istre Darko Kom\u0161o rekao je kako mu je osobito drago \u0161to je MUO, koji je iznimno stradao u potresu, iskora\u010dio iz svog prostora i doveo svoje zbirke upravo u Pulu. “Od stotinu tisu\u0107a predmeta nije bilo jednostavno izabrati 145 i ova je izlo\u017eba prije svega kolektivni rad na\u0161e ustanove”, naveo je ravnatelj MUO Sanjin Miheli\u0107, dodaju\u0107i kako 145 predmeta simbolizira bogatih 145 godina povijesti muzeja. “Odabrani predmeti svjedo\u010de o promjenama na nekoliko razina, od promjena u percepciji vrijednosti pa do promjena koje se doga\u0111aju na razini pojedinaca i \u010ditavog dru\u0161tva, i naravno da predmeti koje muzej ba\u0161tini u tome sudjeluju”, istaknula je autorica izlo\u017ebe Mihaela Cik.<\/p>\n

Uz glavni postav u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, danas je otvorena i prate\u0107a izlo\u017eba u Galeriji Amfiteatar pod nazivom Vidi umjetnost \u2013 umjetnost konzervacije-restauracije koja prezentira provedene konzervatorsko-restauratorske radove na pojedinim predmetima izlo\u017eenima na izlo\u017ebi u Svetim Srcima. Tom je prigodom ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja Istre Darko Kom\u0161o naglasio je kako su izlo\u017eeni konzervatorsko-restauratorski radovi klju\u010dni za cjelokupnu prezentaciju postava izlo\u017ebe u Svetim Srcima. Galerija Amfiteatar, kako je istaknuo, nije samo fizi\u010dki prostor, ve\u0107 strate\u0161ka to\u010dka komunikacije s publikom. \u201eOva izlo\u017eba postavljena je u jednom od najve\u0107ih i najljep\u0161ih, monumentalnih spomenika na podru\u010dju Republike Hrvatske\u201c, rekao je Kom\u0161o te dodao: \u201eSamu po sebi galeriju godi\u0161nje posjeti 100.000 ljudi te \u0107e ona biti usmjerenje prema Svetim Srcima gdje \u0107e posjetitelji mo\u0107i vidjeti bogatstvo fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.\u201c Kom\u0161o je izrazio i zadovoljstvo suradnjom me\u0111u institucijama: \u201eSuradnja izme\u0111u muzeja te\u010de, razvija se i drago nam je da \u0107e AMI mo\u0107i gostovati kod vas te da imamo u ovakvom spomeniku prezentirati dio va\u0161e ba\u0161tine.\u201c<\/p>\n

Na otvorenju izlo\u017ebe Vidi umjetnost \u2013 umjetnost konzervacije-restauracije, glavna kustosica izlo\u017ebe Mihaela Cik istaknula je kako je cilj ove izlo\u017ebe pribli\u017eiti posjetiteljima \u010desto nevidljiv, ali izuzetno va\u017ean segment muzejskog djelovanja, konzervatorsko-restauratorske zahvate. \u201eOvom izlo\u017ebom prikazani su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na pet odabranih predmeta koji su izlo\u017eeni u Svetim Srcima\u201c, naglasila je Cik.<\/p>\n

Posebnu pa\u017enju Cik je posvetila zahvalnosti na anga\u017emanu restauratoricama MUO zaslu\u017enima za restaurirane predmete: \u201eOvom prilikom \u017eelim zahvaliti kolegicama Ivi \u010cukman, Jasminki Podgorski, Kseniji Pintar, Ani Stolar, Ivani Mlinari\u0107 i Gordani Car\u201c.<\/p>\n

Povodom otvorenja izlo\u017ebe Vidi umjetnost \u2013 umjetnost konzervacije-restauracije, mr. art. Jasminka Podgorski, konzervatorica-restauratorica savjetnica, istaknula je kako posjetitelji, uz plakate koji kronolo\u0161kim slijedom prikazuju tijek konzervatorsko-restauratorskih zahvata, imaju priliku izravno se upoznati i s alatima koji se svakodnevno primjenjuju u praksi. Tako posjetitelji mogu pratiti tijek radova pomo\u0107u fotografske dokumentacije, kratkih opisa i prikaza pribora kori\u0161tenog tijekom radova na djelima. Istaknuti su konzervatorsko-restauratorski zahvati na satu sa stupovima urara Francoisa Bouteta, ulju na platnu Misti\u010dne zaruke svete Katarine nastalog prema predlo\u0161ku Petera Paula Rubensa, na kipu Sv. Lovro tirolske produkcije iz 1500. godine te pladnju s prikazom trijumfa Bakha i Arijadne. Izlo\u017eba u Galeriji Amfiteatar ostaje otvorena do 1. rujna 2025.<\/p>\n

Vi\u0161e o izlo\u017ebi Vidi umjetnost \u2013 umjetnost promjene \/ See Art \u2013 the Art of Change \/ Vedi l’arte \u2013 l’arte del cambiamento<\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca donosi vi\u0161e od 145 odabranih remek-djela iz podru\u010dja lijepih i primijenjenih umjetnosti, te dizajna, koji \u0107e tijekom pet mjeseci posjetiteljima omogu\u0107iti jedinstven uvid u bogatstvo i raznolikost umjetni\u010dkih, obrtni\u010dkih i uporabnih predmeta nude\u0107i pregled umjetnosti kroz prizmu promjene kao temeljne okosnice izlo\u017ebe. Posebnu pozornost privla\u010de predmeti poput stoje\u0107ega sata Balon bra\u0107e Montgolfier zami\u0161ljenog kao hommage prvom letu balona na vru\u0107i zrak koji su 1783. konstruirala bra\u0107a Montgolfier, zatim primjerak kabinetskog ormari\u0107a ukra\u0161en koraljima i izveden zanatskom perfekcijom od skupocjenih materijala. Izlo\u017een je i pozla\u0107eni pladanj iz 1815. godine, reprezentativan primjerak engleskog srebrnarstva u izvedbi Paula Storra inspiriran anti\u010dkim motivima s prizorom zagrljaja Bakha i Arijadne. Tu je i putni, prijenosni klavir iz 19. stolje\u0107a malih dimenzija s klavijaturom opsega od svega 4 oktave. Zna\u010dajni su i rijetko vi\u0111eni predmeti poput relikvijara sv. Ivana Nepomuka, grafi\u010dki listovi s prikazima anti\u010dkih spomenika u Puli, djelo velikog talijanskog grafi\u010dara i arhitekta Giovannija Battiste Piranesija, zatim enciklopedijsko djelo Kozmografija njema\u010dkog znanstvenika Sebastiana M\u00fcnstera iz 16. stolje\u0107a koje sadr\u017ei vi\u0161e od tisu\u0107u stranica teksta opremljenog s nekoliko stotina drvoreznih ilustracija i s vi\u0161e desetaka zemljovida.<\/p>\n

Pa\u017enju plijeni i stereoskop Charlesa Wheatstonea iz 1832. godine koji prethodi izumu fotografije. Tu su i lepeze, majstorskog umije\u0107a izrade, od luksuznih materijala s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a koje su predstavljale statusni simbol vlasnica i odraz umjetni\u010dkih i obrtni\u010dkih tendencija vremena. Posebnost su i stakleni predmeti od kojih se isti\u010de \u010da\u0161a na no\u017eici, primjerak iz 1890. godine koji nosi krasopisom izvedene natpise \u201eBog i Hrvati\u201c\u00a0i \u201eMom bratu Ivanu\u201c, izra\u0111ena u Osredeku pokraj Samobora, jednoj od najzna\u010dajnijih hrvatskih staklana.<\/p>\n

Suvremeniji pristupi umjetnosti predstavljeni su radovima poput plakat \u017dar ptica \/ Petru\u0161ka Borisa Bu\u0107ana, vrhunsko ostvarenje doma\u0107eg grafi\u010dkog dizajna prepoznato i na svjetskoj razini koji o\u010darava svojim monumentalnim dimenzijama. Primjerak plakata \u010duva se i u njujor\u0161koj MoMA-i. Velik interes izaziva i antologijska Kocka Petra Dabca koja poziva posjetitelje na izravnu komunikaciju s radom na na\u010din da preslaguju njegove elemente. Tu je i keramoskulptura Dom \u2013 bez doma, djelo suvremene vara\u017edinske autorice Snje\u017eane Pokos-Vujec izra\u0111ena rijetko kori\u0161tenom tehnikom litofanije. Posebno mjesto zauzima i rad kipara Petra Bari\u0161i\u0107a Proljetni svira\u010d, primjer skulpture-konstrukcije koja prikazuje ljudsku figuru kao geometrijski sustav oblika. Iz zbirke produkt dizajna na izlo\u017ebi su predstavljene i vise\u0107e modularne svjetiljke naziva Ili_ili: Cat\u2019s Hat proizvod zagreba\u010dkog dizajnerskog studija Grupa.<\/p>\n

U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca izlo\u017eba \u0107e se mo\u0107i razgledati sve do 9. studenog. Izlo\u017ebu prati opse\u017ean trojezi\u010dni katalog urednica Mihaele Cik i dr. sc. Antonie Do\u0161en na vi\u0161e od 200 stranica koji donosi cjelovit pregled izlo\u017ebe s interpretacijama tematskih cjelina te bogato ilustriran fotografijama predmeta.<\/p>\n

Projekt je realiziran u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba i Arheolo\u0161kog muzeja Istre uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.<\/p>\n

[izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt<\/a><\/strong>]<\/p>\n