{"id":58517,"date":"2025-05-08T12:37:35","date_gmt":"2025-05-08T10:37:35","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58517"},"modified":"2025-05-08T12:37:35","modified_gmt":"2025-05-08T10:37:35","slug":"msu-izlozba-u-sklopu-projekta-umjetnost-otpora","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58517","title":{"rendered":"MSU: Izlo\u017eba u sklopu projekta Umjetnost otpora"},"content":{"rendered":"

Muzej suvremene umjetnosti najavljuje izlo\u017ebu\u00a0Umjetnost otpora<\/strong>\u00a0u sklopu istoimenog me\u0111unarodnog projekta\u00a0The Arts of Resistance (TAoR)<\/strong>\u00a0koja \u0107e biti otvorena od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Izlo\u017eba predstavlja rezultate vi\u0161emjese\u010dnog istra\u017eivanja i su-kreativnog procesa koji propituje poveznice izme\u0111u povijesnih, kulturnih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i fizi\u010dkih ekologija otpora fa\u0161izmu. Projekt The Arts of Resistance, kojeg su pokrenuli umjetnici Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz udruge HASENHERZ, okuplja mlade umjetnike, istra\u017eiva\u010de i stru\u010dnjake kako bi kroz su-kreativni pristup istra\u017eili povijesne kontekste otpora te ih reinterpretirali kroz suvremenu umjetnost. Temelje\u0107i se na tekstu Umberta Eca\u00a0We Are European\u00a0(2019), projekt razmatra Europu kao eksperiment mira, identiteta i otpora fa\u0161izmu u pro\u0161losti i danas.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio culture-of-resistance<\/a><\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba \u0107e prikazati umjetni\u010dke radove nastale kao rezultat u okviru projekta, uklju\u010duju\u0107i rezultate me\u0111unarodnih radionica i istra\u017eiva\u010dkih susreta odr\u017eanih na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjenih umjetnosti u Be\u010du, umjetni\u010dku intervenciju u javnom prostoru u Braunschweigu, kao i promi\u0161ljanja mladih umjetnika o otporu kroz umjetni\u010dku praksu. Cilj izlo\u017ebe je potaknuti kriti\u010dko promi\u0161ljanje i dijalog o povijesnim i suvremenim oblicima otpora, te otvoriti prostor za nove interpretacije kroz umjetnost. Novonastali radovi \u0107e biti predstavljeni u korelaciji s radovima iz fundusa MSU-a koji su vezani za temu otpora i antifa\u0161izma, u sklopu ciklusa izlo\u017ebi \u201eOkida\u010di\u201c, stvaraju\u0107i tako nove odnose i tuma\u010denja izlo\u017eenih umjetni\u010dkih radova i koncepata koje tematiziraju.<\/p>\n

Na razme\u0111u me\u0111unarodnog rada mladih, trenutnih istra\u017eivanja umjetnosti i politi\u010dkog obrazovanja, TAoR projekt tako\u0111er postavlja za cilj propitivanja umjetni\u010dkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogu\u0107ih na\u010dina pru\u017eanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fa\u0161izma i umjetni\u010dki utemeljenih na\u010dina njegovom otporu, a uz podr\u0161ku me\u0111unarodno priznatih umjetnika, mladi su istra\u017eili i su-kreirali umjetni\u010dka djela kao izraz otpora fa\u0161izaciji.<\/p>\n

Autori_ce:
\nselma banich, Klub mladih MSU (Nina \u0106ori\u0107, Celina Damjanovi\u0107, Emma Matijevi\u0107, Mirta Mesi\u0107, Antonija Mu\u017ear, Bohdan Myshkov, Stella Poljak, Dorian \u0160tih)<\/p>\n

Ruth Anderwald + Leonhard Grond, Theresia Heichinger, Aneta Luberda, Elena Rabkina, Lena Scharnreitner, Carola von Herder, Miriam Weichmann<\/p>\n

Skulptura i radionice u \u0161kolama u Braunschweigu osmi\u0161ljene su i realizirane u sklopu studija medijacije umjetnosti na Institutu za likovnu umjetnost, Umjetni\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Braunschweigu, pod vodstvom prof. Martina Krenna, u suradnji s RAHM architekten iz Be\u010da. Studenti_ce koji_e su sudjelovali_e su: Maria Ammann, Henadzi Arkhipau, Paul-Can Atlama, Dana Crasser, Natascha Faber, Xiaoming Huang, Fiona Jassmann, Nelly Khabipova, Laetitia Lentz, Hye-Hyun Kim, Merve Gisou Rosenthal i Daphne Sch\u00fcttkemper. Partner u suradnji u Braunschweigu: VHS Braunschweig. Stru\u010dna podr\u0161ka i umre\u017eavanje sa \u0161kolama: Anna-Sophie Schr\u00f6der.<\/p>\n

Kustosica: Ana \u0160kegro<\/p>\n

Voditelj projekta TAoR:
\nAssociation HASENHERZ or the Pleasures of the Moving Image and Word (Udru\u017eenje HASENHERZ ili \u010cari slike i rije\u010di u pokretu), Be\u010d<\/p>\n

Partneri projekta TAoR:
\nSveu\u010dili\u0161te primijenjenih umjetnosti u Be\u010du
\nMuzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
\nUmjetni\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Braunschweigu<\/p>\n

Mre\u017ena stranica projekta:\u00a0https:\/\/culture-of-resistance.eu\/<\/a><\/p>\n

Financirano iz fonda Kreativna Europa | Kultura i kreativnost \u2013 Europska Unija.<\/p>\n

Projekt su podr\u017eali Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Savezno ministarstvo Republike Austrije za umjetnost, kulturu, javnu slu\u017ebu i sport, te Austrijski kulturni forum.<\/p>\n

\n

TRIBINA UMJETNOST OTPORA<\/strong>
\n9. 5. 2025. od 10 do 14 sati \/ \u0160kolica<\/strong><\/p>\n

U\u00a0petak, 9. svibnja od 10 do 14 sati\u00a0u dvorani \u0160kolica MSU-a odr\u017eat \u0107e se\u00a0tribina\u00a0Umjetnost otpora\u00a0organizirana u sklopu istoimenog projekta i izlo\u017ebe predstavljene u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Projekt\u00a0The Arts of Resistance (TAoR)\u00a0ili na hrvatskome\u00a0Umjetnost otpora, kojega su pokrenuli Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz umjetni\u010dke organizacije HASENHERZ, \u017eeli otkriti poveznice izme\u0111u povijesnih, kulturnih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i fizi\u010dkih otpora fa\u0161izmu putem su-kreativnog pristupa. Takav pristup obuhva\u0107a istra\u017eivanje povijesti, umjetni\u010dke radionice i razgovore sa stru\u010dnjacima te me\u0111unarodnu razmjenu mladih na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjenih umjetnosti u Be\u010du, izlo\u017ebu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, umjetnost u javnom prostoru predstavljenu u suradnji sa \u0161kolama i Umjetni\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem u Braunschweigu pod vodstvom prof. Martina Krenna, te publikaciju.<\/p>\n

Temelje\u0107i se na tekstu Umberta Eca\u00a0We Are European\u00a0(2019), projekt propituje Europu kao eksperiment mira, europskog identiteta i otpora fa\u0161izmu u pro\u0161losti i danas. Na razme\u0111u me\u0111unarodnog rada mladih, trenutnih istra\u017eivanja umjetnosti i politi\u010dkog obrazovanja, TAoR postavlja cilj propitivanja umjetni\u010dkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogu\u0107ih na\u010dina pru\u017eanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fa\u0161izma i umjetni\u010dki utemeljenih na\u010dina njegovu otporu, a uz podr\u0161ku me\u0111unarodno priznatih umjetnika, mladi su istra\u017eili i su-kreirali umjetni\u010dka djela kao izraz otpora fa\u0161izmu. U sr\u017ei projekta je kriti\u010dko propitivanje povijesnih djela i uspore\u0111ivanje njihovih konteksta, zna\u010denja i u\u010dinaka na sada\u0161njost.<\/p>\n

Program:<\/strong><\/p>\n

10.00 pozdravni govor Vesna Me\u0161tri\u0107, ravnateljica MSU-a
\n10.05 Ana \u0160kegro: predstavljanje projekta Umjetnost otpora
\n10.20 predstavljanje radova nastalih u su-kreativnom procesu projekta Umjetnost otpora
\n11.00 Josip Jagi\u0107: Kartografija otpora
\n11.15 Sanja Horvatin\u010di\u0107: Tragovi otpora: materijalna kultura Narodnooslobodila\u010dke borbe
\n11.30 pauza za kavu
\n12.00 Vana Govi\u0107, Damir Gamulin Gamba i Antun Sev\u0161ek: Memorijalni centar \u201eLipa pamti\u201c
\n12.30 Nika Petkovi\u0107: Slana – radikalni krajobraz
\n12.45 zavr\u0161na diskusija
\n13.00 posjet izlo\u017ebi Umjetnost otpora<\/p>\n

Program se odr\u017eava na engleskom jeziku.<\/p>\n

BIOGRAFIJE<\/strong><\/p>\n

Damir Gamulin<\/strong>\u00a0(Zagreb, 1974.) je dizajner i istra\u017eiva\u010d sa sjedi\u0161tem u Zagrebu koji se bavi me\u0111uodnosima tehnologije, disciplina i razmjera, obuhva\u0107aju\u0107i grafi\u010dki, uredni\u010dki, prostorni i interaktivni dizajn. Njegovi projekti karakteristi\u010dno uklju\u010duju integrirane metode razvoja sadr\u017eaja, ure\u0111ivanja i interpretacije, \u0161ire\u0107i dizajnersku praksu u nove kontekste. Gamulin je sudjelovao na Triennale di Milano (2022.) i Taipe\u0161kom bijenalu (2020.), te je bio umjetni\u010dki direktor Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu (2006.), uz brojne regionalne izlo\u017ebe. Suosniva\u010d je studija OO (organizirano oblikovanje), dizajnerske i istra\u017eiva\u010dke prakse, i vi\u0161estruko je nagra\u0111ivan za interdisciplinarni rad koji povezuje kustoske strategije i dizajn kroz razli\u010dite medije.<\/p>\n

Vana Govi\u0107 Markovi\u0107<\/strong>\u00a0diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Muzejska je savjetnica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka gdje radi kao voditeljica Memorijalnog centra \u201eLipa pamti\u201c. U svom se radi bavi temama te\u0161ke ba\u0161tine, povezuju\u0107i kulturu sje\u0107anja sa suvremenom umjetno\u0161\u0107u i participativnim praksama. Od 2018. do 2021. godine vodila je EU projekt Muzej budu\u0107nosti u sklopu kojeg je, po prvi put u Hrvatskoj, uspje\u0161no implementirano sudioni\u010dko upravljanje muzejom. Autorica je ve\u0107eg broja izlo\u017ebi, publikacija i stru\u010dnih \u010dlanaka.<\/p>\n

Sanja Horvatin\u010di\u0107\u00a0<\/strong>(Zagreb, 1987.) znanstvena je suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njezina istra\u017eivanja usmjerena su na produkciju spomenika i kulturu sje\u0107anja u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, kao i na politiku ba\u0161tine i memorije u postsocijalisti\u010dkom kontekstu. Sudjelovala je u istra\u017eiva\u010dkim projektima koji se bave povije\u0161\u0107u jugoslavenske kulturne politike i Pokretom nesvrstanih, kriti\u010dkim studijama memorije i ba\u0161tine te digitalnom povije\u0161\u0107u umjetnosti. Od 2019. godine vodi interdisciplinarni projekt ba\u0161tine\u00a0Ba\u0161tina odozdo | Dre\u017enica: Sje\u0107anja i tragovi 1941.\u20131945.\u00a0Trenutno vodi projekt\u00a0Digitalna mre\u017ea, prostorna i (kon)tekstualna analiza umjetni\u010dkih pojava i ba\u0161tine 20. stolje\u0107a.\u00a0Autorica je brojnih znanstvenih publikacija.<\/p>\n

Josip Jagi\u0107<\/strong>\u00a0(Zagreb, 1987.) zavr\u0161io je op\u0107u gimnaziju dr. Ivana Kranj\u010deva u \u0110ur\u0111evcu, diplomirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2015. Bavio se istra\u017eivanjem struktura partizanskog otpora u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata, na temu kojih objavljuje tekstove i knjige. Od 2019. godine radi u fondaciji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe kao projektni menad\u017eer i politi\u010dki analiti\u010dar.<\/p>\n

Nika Petkovi\u0107<\/strong>\u00a0(Rijeka, 1992.) zavr\u0161ila je preddiplomski i diplomski studij filmologije na Filozofskom fakultetu u Bologni, u Italiji, a od 2023. doktorandica je studija knji\u017eevnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. do 2018. sura\u0111ivala je s Bolonjskom kinotekom, s festivalom klasi\u010dnog i restauriranog filma Il Cinema Ritrovato te s arhivom amaterskih i eksperimentalnih filmova Home Movies, kao istra\u017eiva\u010dica arhivske gra\u0111e na razli\u010ditim filmskim projektima. Od 2021. godine tako\u0111er sura\u0111uje s festivalom dokumentarnog filma ZagrebDox kao filmska selektorica i voditeljica razgovora s autorima, a od 2024. godine zaposlena je u udruzi za audiovizualna istra\u017eivanja 25 FPS, kao koordinatorica udruge i selektorica filmskih programa. Osim filmske umjetnosti njeno podru\u010dje interesa posebno je fokusirano na fotografiju. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izlo\u017ebi (Persona, 2019.; Slana – radikalni krajobraz, 2021.; Tok, 2023.).<\/p>\n

Antun Sev\u0161ek<\/strong>\u00a0je arhitekt, istra\u017eiva\u010d i aktivist koji se bavi razvojem strategija urbanisti\u010dkog planiranja i njihovim disrupcijama u doticaju s dru\u0161tvenom i materijalnom stvarnosti grada. Dugogodi\u0161nji je \u010dlan Platforme 9,81, nevladine organizacije za istra\u017eivanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma, a od 2014. aktivan je u udrugama Pravo na grad i Operacija grad u kojima se bavi pra\u0107enjem i analizom prostorno-planskih dokumenata, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela. Kontinuirano sura\u0111uje s Damirom Gamulinom u istra\u017eivanju i oblikovanju kroz razli\u010dite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava ozna\u010davanja, produkt dizajna, postava izlo\u017ebi te arhitekture. Kroz tu suradnju dobitnik je nagrade Neven \u0160egvi\u0107 2015. za knjigu i izlo\u017ebu ”Prostori su-djelovanja”, Velike nagrade 52. zagreba\u010dkog salona za projekt Memorijalne zbirke Lipa pamti 2016., te nagrade 22. Salona arhitekture Novi Sad u kategoriji Enterijer i nagrade Bernardo Bernardi za postav izlo\u017ebe Ako tebe zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz 2020.<\/p>\n

[izvor informacije Muzej suvremene umjetnosti<\/a><\/strong>]<\/p>\n