{"id":58226,"date":"2025-04-06T20:38:39","date_gmt":"2025-04-06T18:38:39","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58226"},"modified":"2025-04-07T10:59:28","modified_gmt":"2025-04-07T08:59:28","slug":"zagrebdox-2025-nagrade","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58226","title":{"rendered":"ZagrebDox 2025: Nagrade"},"content":{"rendered":"

Veliki pe\u010dat osvojio je ‘Gospodin Nitko protiv Putina’, Davida Borensteina i Pa\u0161e Talankina u Me\u0111unarodnoj te ‘Lekcije mog tate’, Dalije Dozet u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pe\u010dat za najbolji kratkometra\u017eni film oti\u0161ao u ruke Arshija Shakibe za film ‘Tko voli sunce’.<\/strong><\/p>\n

U subotu, 20. travnja 2025., s po\u010detkom u 18.15 sati, na sve\u010danoj dodjeli nagrada progla\u0161eni su pobjedni\u010dki filmovi dvadeset prvog izdanja Me\u0111unarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren pro\u0161le nedjelje publika je imala priliku pogledati \u010dak 107 dokumentarnih ostvarenja u \u0161esnaest programa, a za slu\u017ebenu festivalsku nagradu Veliki pe\u010dat natjecalo se dvadeset filmova u Me\u0111unarodnoj, odnosno osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.<\/p>\n

<\/p>\n

Gospodin Nitko protiv Putina ; Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodni \u017eiri \u010diji su \u010dlanovi bili Igor Mirkovi\u0107<\/strong>, Silje Evensmo Jacobsen <\/strong>i Mara Prohaska Markovi\u0107 <\/strong>dodijelio je Veliki pe\u010dat filmu Gospodin Nitko protiv Putina<\/a><\/em>, Davida Borensteina <\/strong>i Pavela \u201ePa\u0161e\u201c Talankina<\/strong>. \u201eSvjedo\u010danstvo za sada\u0161nje i budu\u0107e nara\u0161taje, koje prikazuje kako mo\u017eemo pojmiti postupno ugnje\u017e\u0111ivanje rata u na\u0161u svakodnevicu i straha koji sije, osobito me\u0111u djecom. Kada kurikulum za osnovne \u0161kole postane mehanizam indoktrinacije, integritet pojedinca i nevjerojatna hrabrost nadahnjuju svojom su\u0161tinom te udaraju protiv okrutnosti propagande\u201c stoji u obrazlo\u017eenju \u017eirija.<\/p>\n

Posebno priznanje u Me\u0111unarodnoj konkurenciji 21. ZagrebDoxa dobio je film Protjeriva\u010dica ljubavnica<\/a><\/em> u re\u017eiji Elizabeth Lo<\/strong>. \u201eFilm ponire u duboku potrebu za ljubavlju i pripadanjem, pro\u017eet ranjivo\u0161\u0107u koja dopu\u0161ta emocionalnu intimnost i otvorenost. Poziva nas na dubinski ljudsko i slo\u017eeno propitivanje univerzalnih tema: ljubavi, osamljenosti i promjenjive prirode odnosa, jedinstveno uobli\u010deno obrisima modernog kineskog dru\u0161tva i redatelji\u010dine izvanredne vizije.\u201c<\/p>\n

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pe\u010dat oti\u0161ao je filmu Lekcije mog tate<\/a><\/em>, Dalije Dozet<\/strong>, a odluku je donio Regionalni \u017eiri \u010diji su \u010dlanovi bili Tanja Mili\u010di\u0107<\/strong>, Viki R\u00e9ka Kiss <\/strong>i Vladimir Loginov<\/strong>. \u201eOvo je film o dokumentiranju i o \u010dinu snimanja. O kameri kao alatu i sredstvu komunikacije, njezinoj prisutnosti u prostoru. Ujedno i film o obitelji, me\u0111uljudskim odnosima i \u017ealovanju. Svjedo\u010dimo predivnom susretu oca i k\u0107eri kroz brojne poeti\u010dne slike. Ovo je inovativan i umjetni\u010dki izvanredan film.\u201c<\/p>\n

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Tko \u0107e pokucati na vrata mog doma<\/a><\/em>, Maje Novakovi\u0107<\/strong>. \u201eOvaj nam film pokazuje ljepotu poklanjanja pa\u017enje, kao \u0161to primje\u0107uje glavni protagonist\/ica: \u201cDok gleda\u0161, mora\u0161 slu\u0161ati i razumjeti.\u201d Kroz pa\u017eljivo slo\u017eene, slikovite prizore gledatelj uranja u okoli\u0161 i njegovu zvu\u010dnu kulisu, te ujedno dobiva vrijednu priliku da duboko razmisli o osnovama na\u0161eg postojanja.\u201c<\/p>\n

Mali pe\u010dat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o \u010demu su odlu\u010dili Lucija Brki\u0107<\/strong>, Mariusz Rusi\u0144ski <\/strong>i Maja Malus Azhdari <\/strong>osvojio je film Tko voli sunce<\/a><\/em>, Arshia Shakiba<\/strong>. \u201eSna\u017ean kratki dokumentarac koji do\u010darava okrutnu stvarnost ilegalne proizvodnje goriva u ratom pogo\u0111enoj sjevernoj Siriji. Izrazito paradoksalno, nafta, neko\u0107 katalizator sukoba, postaje simbolom pre\u017eivljavanja. Kroz poeti\u010dne prizore seoskog \u017eivota, ovaj film pa\u017eljivo povezuje kulturne, ekolo\u0161ke i socioekonomske pripovijesti, istra\u017euju\u0107i kako ove ilegalne rafinerije odra\u017eavaju dugoro\u010dan utjecaj rata i na ljude i na okoli\u0161. Uz minimalan, a opet zna\u010dajan dijalog, ovaj film donosi gorak komentar generacijskog prijenosa znanja, isti\u010du\u0107i kako nafta slu\u017ei i kao valuta i kao simbol opstanka. Ovaj uradak oprimjeruje umjetni\u010dku izvrsnost prikazivanja slo\u017eene me\u0111uigre sukoba, pre\u017eivljavanja i prirodnog svijeta.\u201c<\/p>\n

Posebno priznanje istog \u017eirija dobio je film Druga strana planine<\/a><\/em>, Yumeng He<\/strong>. \u201cPosebno priznanje dodjeljujemo dokumentarcu koji nas vodi na duboko emocionalno putovanje u roditeljski dom redatelji\u010dine bake. Pod vodstvom njezina oca, protagonista, ovaj film prelijepo istra\u017euje teme urbanizma, ba\u0161tine i utjecaj rastu\u0107e urbanizacije na osobno i kolektivno pam\u0107enje. U rafiniranom postupku povezivanja fragmenata iz pro\u0161losti poput mozaika, ovaj film podsje\u0107a na nostalgi\u010dnu \u010de\u017enju za mjestima koje zovemo domom, a koje je vrijeme zauvijek promijenilo. Zahvaljuju\u0107i poeti\u010dnom ritmu i dojmljivim vizualima, Druga strana planine intimno je promi\u0161ljanje o kolektivnom pam\u0107enju, gubitku i protoku vremena, koje poziva gledatelje da razmisle o promjenjivoj prirodi doma i identiteta.<\/p>\n

U istom sastavu, dakle Lucija Brki\u0107<\/strong>, Mariusz Rusi\u0144ski <\/strong>i Maja Malus Azhdari <\/strong>odlu\u010divao je i Mladi \u017eiri, a Mali pec\u030cat za najbolji film mladog\/e autora\/ice do 35 godina dobio je film Odlazak<\/em><\/a>, Ivana Vlasova <\/strong>i Nikite Sta\u0161kevi\u010da<\/strong>. \u201eNagradu dobiva opservacijski dokumentarac koji na profinjen na\u010din istra\u017euje \u017eivote pripadnika nene\u010dkog naroda, \u010diji je nomadski na\u010din \u017eivota neodvojivo povezan s migracijama krda sobova u sibirskoj tundri. Kroz pogled Nike i njezinih sestara ovaj film pa\u017eljivo do\u010darava rastu\u0107u nepovezanost tradicionalnih navada i modernih utjecaja koji djeluju na mlade generacije. Dojmljiva kamera bilje\u017ei bogatstvo nene\u010dkog folklora, kulture i obiteljskih veza, te ujedno postavlja klju\u010dna pitanja o utjecaju dubokih promjena, kao \u0161to su odvajanje djece od obitelji zbog \u0161kolovanja u internatima u gradovima. Film poziva gledatelja da promisli koliko takva iskustva utje\u010du na identitet i kulturnu ba\u0161tinu, isti\u010du\u0107i prijetnju modernih utjecaja o\u010duvanju nomadskih obi\u010daja.\u201c<\/p>\n

Posebno priznanje Mladog \u017eirija dodijeljeno je filmu O\u010di Gaze<\/a><\/em>, Mahmouda Atassija<\/strong>. \u201ePosebno priznanje dodjeljujemo sna\u017enom dokumentarcu koji prati tri palestinska novinara na sjeveru Gaze koji riskiraju \u017eivot kako bi zabilje\u017eili ratne strahote, uklju\u010duju\u0107i glad i patnju s kojom se ljudi suo\u010davaju. Kroz uznemiruju\u0107e, no bitne prizore koje bilje\u017ee kamerama i mobitelima, ovaj nas film podsje\u0107a na hrabrost i va\u017enost novinarstva, osobito u ratnim zonama gdje je snimanje \u010desto zabranjeno. \u010cin dokumentiranja istine postaje izraz solidarnosti sa svijetom, nadilaze\u0107i osobno pre\u017eivljavanje. Ovaj dokumentarac posramljuje gledatelja, daju\u0107i mu na uvid surovu stvarnost gladi, gubitka i te\u0161kih uvjeta u kojima \u017eivi narod Palestine, isti\u010du\u0107i klju\u010dnu ulogu neustra\u0161ivog izvje\u0161tavanja u na\u0161em razumijevanju ljudske patnje i sukoba.\u201c<\/p>\n

Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji na\u010din promi\u010de ljudska prava dodijelio je \u017eiri u sastavu: Margje de Koning<\/strong>, Arijana Leki\u0107 Fridrih <\/strong>i David Lu\u0161i\u010di\u0107<\/strong>, a pripala je filmu Sudane, sje\u0107aj nas se<\/a><\/em>, redateljice Hind Meddeb<\/strong>.\u201c Ovaj film pokazuje nam kako se boriti protiv sustava umjetno\u0161\u0107u i poezijom. Ovaj je film jedinstvena prilika da shvatimo \u0161to se zbiva u zemlji gdje je sloboda izra\u017eavanja pod napadom. Tako\u0111er \u017eelimo nagraditi visoku kvalitetu snimanja i pripovijedanja, koje zajedno \u010dine nevjerojatan film, koji nas je kao \u017eiri ostavio bez rije\u010di: sama umjetni\u010dka forma postaje sredstvo otpora.\u201c<\/p>\n

Posebno priznanje istog \u017eirija dodijeljeno je filmu Trans Memoria<\/a><\/em>, Victorije Verseau<\/strong>. \u201eOdluka o posebnom priznanju do\u0161la je nakon duge rasprave. U ovoj selekciji mnogo je sna\u017enih filmova o izrazito aktualnim temama. Filmovi su nas potaknuli da gledamo izvan okvira, da rasvijetlimo geopoliti\u010dke teme i lokalno va\u017ene teme. No budu\u0107i da moramo odabrati jedan film, odabrali smo film na temu koju su s naslovnih stranica istisnuli ratovi i politi\u010dka klima. Ova se skupina za svoja prava bori oduvijek i njihov je polo\u017eaj u dru\u0161tvu, \u010dini se, opet ugro\u017een. Iskren, sirov, izravan i autenti\u010dan film sniman razli\u010ditim stilovima zaslu\u017euje priznanje.\u201c<\/p>\n

\u010clanovi me\u0111unarodne federacije filmskih kriti\u010dara FIPRESCI, Dimitra Bouras<\/strong>, Armando Russi<\/strong> i Sara Simi\u0107 <\/strong>dodijelili su istoimenu nagradu filmu No\u0107 kojota<\/a><\/em>, Clare Trischler<\/strong>. \u201eU doba opasnog uzleta ekstremnog protekcionizma, desni\u010darskih ideologija i antiimigracijske retorike, vi\u0161e nego ikada je klju\u010dno okrenuti reflektore prema pote\u0161ko\u0107ama s kojima se bore migranti. Ovaj film \u010dini u pravo to \u2013 donosi sna\u017eno, vi\u0161edimenzionalno istra\u017eivanje iskustava migranata. Autorica filma do\u010darava autsajdersku perspektivu i gradi narativ koji prelazi granice jedne pri\u010de, kroz univerzalno promi\u0161ljanje o potrazi za boljim \u017eivotom i slo\u017eenim, transgeneracijskim vezama koje se ra\u0111aju kroz migraciju. S dubokom empatijom i jasnim pogledom, ovaj film nam otvara srce i um prema univerzalnoj te\u017enji za pripadanjem. Za hrabro pripovijedanje i sna\u017ean podsjetnik zajedni\u010dke ljudskosti u jeku raseljavanja, nagradu FIPRESCI ZagrebDoxa 2025. dodjeljujemo filmu No\u0107 kojota, Clare Trischler\u201c stoji u obja\u0161njenju.<\/p>\n

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa koji na najbolji na\u010din govori o pitanjima koja okupiraju mlade, odlu\u010divale su u\u010denice zagreba\u010dke 1. gimnazije.<\/p>\n

Nagradu je osvojio film Oleksiija Yeroshenka<\/strong>, \u0160kola sre\u0107e<\/a><\/em>. \u201cFilm je na efektivan na\u010din prikazao surovu realnost Ukrajine danas. U sredi\u0161tu je \u0161kola, ne samo kao ustanova ve\u0107 i kao zajednica koja poku\u0161ava pru\u017eiti toplinu i optimizam djeci usred rata. Obzervacijski stil, kori\u0161tenje ti\u0161ine i praznih kadrova otvorili su prostor za suosje\u0107anje, te je u samo 21 minutu ostavljen sna\u017ean dojam na gledatelja.\u201c<\/p>\n

Posebno priznanje Teen \u017eirija osvojio je film Gdje su djeca bezimena<\/a><\/em>, Jamillah van der Hulst<\/strong>. \u201eFilm je na nas ostavio jak dojam jer nam je dao uvid u jednu potpuno druga\u010diju stvarnost od na\u0161e te potaknuo suosje\u0107anje prema djeci koja nemaju toliko sre\u0107e kao mi. Smatramo da je to postignuto realnim prikazom svakodnevnih izazova djece na ulicama Banglade\u0161a te ljudi koji brinu za njih. Nadamo se da \u0107e film i u vama probuditi osje\u0107aj nade i empatije prema najranjivijim grupama svijeta.\u201d<\/p>\n

Posljednje nagrade 21. ZagrebDoxa objavljene su u kasni sat pretposljednjeg dana kada je zavr\u0161ilo glasanje publike. Film Sve\u0107enica<\/em><\/a>\u00a0Maje Prettner<\/strong> osvojio je HRT nagradu publike u Regionalnoj konkurenciji s visokom ocjenom 4,94. A \u0161to tek re\u0107i za\u00a0Na doma\u0107em terenu<\/em><\/a> Lidije Zelovi\u0107<\/strong>? Film je osvojio Aviteh nagradu publike za Me\u0111unarodnu konkurenciju s prosje\u010dnom ocjenom od \u010dak 4,96.<\/p>\n

Nagradu Po\u010dasni Veliki pe\u010dat koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je umjetni\u010dki direktor festivala Nenad Puhovski<\/strong>, dodijeljena je \u0161vicarsko-kanadskom filmskom redatelju i snimatelju Peteru Mettleru <\/strong>\u010diji opus karakteriziraju hibridni oblici pa njegovi filmovi \u010desto kombiniraju putopis, esej, intervju, fikciju i kritiku. Teme transcendencije i odnosa prirode i tehnologije, istra\u017euje vo\u0111en instinktom koji je pak utemeljen na disciplini, strukturi, vje\u0161tini i sposobnosti za snimanje zadivljuju\u0107ih slika. Mettlerov rad ima jedinstvenu poziciju, ne samo zbog inovacija u podru\u010dju dokumentarnog filma, ve\u0107 i zbog kreiranja novih umjetni\u010dkih formi gdje se kinematografija spaja s drugim disciplinama. Na ZagrebDoxu smo u sklopu retrospektivnog programa imati priliku pogledati tri filma ovog va\u017enog redatelja; Slika svjetla<\/a><\/em>, Kocka, bogovi i LSD<\/a><\/em> i Kraj vremena<\/a><\/em>.<\/p>\n

[izvor informacije ZagrebDox<\/a><\/strong>]<\/p>\n