{"id":57954,"date":"2025-03-08T15:58:18","date_gmt":"2025-03-08T14:58:18","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57954"},"modified":"2025-03-08T18:56:39","modified_gmt":"2025-03-08T17:56:39","slug":"predstavljena-knjiga-o-cemu-ne-govorimo-u-u-klubu-knjizari-giardini-2-mars-po-puli-pod-motom-sestrinstvo-i-jedinstvo","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57954","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga ‘O \u010demu ne govorimo’ u Klubu-knji\u017eari Giardini 2; Mar\u0161 po Puli \u2013 pod motom ‘Sestrinstvo i jedinstvo’"},"content":{"rendered":"

ISTAKNUTA KNJI\u017dEVNICA, NOVINARKA I FEMINISTI\u010cKA AUTORICA U POVODU 8. MARTA GOSTOVALA U KLUBU-KNJI\u017dARI GIARDINI 2<\/strong><\/p>\n

Slavenka Drakuli\u0107, istaknuta knji\u017eevnica, novinarka, publicistica i feministi\u010dka autorica, gostovala je sino\u0107, u petak, 7. o\u017eujka 2025., u Klubu-knji\u017eari Giardini 2, i u programu Nova knjiga me\u0111u kro\u0161njama predstavila knjigu \u201eO \u010demu ne govorimo\u201c (Fraktura). Iznimno posje\u0107en doga\u0111aj bio je i najava dana\u0161njeg Mar\u0161a po Puli koji se u povodu 8. marta – Me\u0111unarodnog dana \u017eena odr\u017eava s po\u010detkom u 18 sati na pulskoj Portarati u organizaciji Kluba-knji\u017eare Giardini 2, Udruge PANK, Udruge Proces, Pulske mre\u017ee studenata (PMS) te brojnih pulskih umjetnika, umjetnica, djelatnika i djelatnica u kulturi, aktivista i aktivistica. Mar\u0161 \u010diji je moto \u201eSestrinstvo i jedinstvo\u201c imat \u0107e svoj after party u 19.30 u programu Srda\u010dno Lp u Klubu-knji\u017eari Giardini 2 te after after-party uz DJ-ice pulske scene, koji po\u010dinje u 22 sata u Scandal Expressu.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Giardini 2<\/a><\/strong><\/p>\n

Slavenka Drakuli\u0107: La lotta continua!<\/p>\n

\u201eLa lotta continua!\u201c Poruka je Slavenke Drakuli\u0107, istaknute knji\u017eevnice, novinarke, publicistice i feministi\u010dke autorice, uz dana\u0161nji Mar\u0161 po Puli koji u povodu 8. marta – Me\u0111unarodnog dana \u017eena s po\u010detkom u 18 sati na pulskoj Portarati organiziraju Klub-knji\u017eara Giardini 2, Udruga PANK, Udruga Proces, Pulska mre\u017ea studenata (PMS) te brojni pulski umjetnici, umjetnice, djelatnici i djelatnice u kulturi, aktivisti i aktivistkinje. Mar\u0161 \u010diji je moto \u201eSestrinstvo i jedinstvo\u201c imat \u0107e svoj after party u 19.30 u programu Srda\u010dno LP u Klubu-knji\u017eari Giardini 2, a after after-party uz DJ-ice pulske scene po\u010dinje u 22 sata u Scandal Expressu. Ova velika osmomartovska akcija najavljena je sino\u0107njim pulskim gostovanjem Slavenke Drakuli\u0107 u Klubu-knji\u017eari Giardini 2 gdje je, uz ogroman interes publike, u programu Nova knjiga me\u0111u kro\u0161njama predstavljena njena najnovija knjiga \u201eO \u010demu ne govorimo\u201d (Fraktura). O novoj zbirci pri\u010da, u kojima Slavenka Drakuli\u0107 u vremenu koje favorizira mladost, brzinu i ljepotu promi\u0161lja tabue suvremenog dru\u0161tva \u2013 starost, bolest i nemo\u0107, kao i brojnim drugim temama koje doti\u010du pojedinca i dru\u0161tvo danas, s autoricom, \u201e\u017eenom koja je uspjela \u2013 svojim upornim radom \u2013 u naumu da rije\u010d feminizam postane neiskorjenjiva\u201c, razgovarala je Helena Vodopija, voditeljica Kluba-knji\u017eare Giardini 2.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i organizatoricama i organizatorima pulskog prosvjednog mar\u0161a u povodu Me\u0111unarodnog dana \u017eena, Slavenka Drakuli\u0107 je uvodno kazala da je dolazak u Pulu uo\u010di 8. marta odabrala namjerno. \u201eKoliko god taj datum prije nisam voljela i protiv njega sam pisala u socijalizmu i biv\u0161oj Jugoslaviji, sada mi se \u010dini da se pojavio novi, politi\u010dki moment: odjedanput sa svih strana osje\u0107amo pritisak desnih strujanja. Iz iskustva i povijesti znamo da su na \u017eene i njihova prava uvijek na meti desnih stranaka koje dolaze na vlast ili su blizu vlasti, i njihovih ideologija. To zapravo zna\u010di da nismo postigli ono \u0161to smo kao feministi\u010dki pokret \u017eeljeli posti\u0107i, a to je da \u017eenska prava postanu ljudska prava, da postanu civilizacijski domet, odnosno drugim rije\u010dima da se vi\u0161e ne mo\u017ee unazad. U \u017eenskim pravima se uvijek mo\u017ee unazad. I to je ono stra\u0161no \u010dega nismo mo\u017eda dovoljno svjesni\u201c, kazala je Slavenka Drakuli\u0107. Ukazala je na primjer Poljske gdje je prva demokratska vlast vlada nakon pada socijalizma 1989. izglasala zabranu poba\u010daja osim u \u010detiri slu\u010daja i kazala da je sada ta zabrana jo\u0161 vi\u0161e reducirana, iako 75 posto gra\u0111ana Poljske podupire pravo \u017eene na odabir, te naglasila: \u201eS obzirom na to kakav vjetar pu\u0161e u Europi ovih dana, \u010dini mi se da je potrebno ponovo biti osvije\u0161ten i ponovo znati kakve sve opasnosti zapravo prijete i \u0161to se ti\u010de ograni\u010davanja prava na abortus. Mislim da mlade \u017eene moraju biti svjesne toga. Okolnosti su takve da naprosto treba o tome govoriti\u201c.<\/p>\n

\u0160to stoji u korijenu \u0161utnje i postoji li mogu\u0107nost pronalaska zajedni\u010dkog jezika, budu\u0107i da \u017eivimo u vremenu u kojem ne samo da se zabranjuju knjige, ve\u0107 se iz jezika izbacuju rije\u010di, izme\u0111u ostalog, i rije\u010d \u017eena i rije\u010d feminizam?, pitala je Helena Vodopija svoju go\u0161\u0107u, napominju\u0107i da je pitanje neizgovorenog, koje rezultira nerazumijevanjem i nemogu\u0107no\u0161\u0107u pronalaska zajedni\u010dkog jezika, jedno od centralnih pitanja nove zbirke Slavenke Drakuli\u0107 \u201eO \u010demu ne govorimo\u201c.<\/p>\n

\u201eMora biti mogu\u0107e prona\u0107i zajedni\u010dki jezik. Zajedni\u010dki jezik je u knji\u017eevnosti. Moramo mo\u0107i razgovarati, ali ako ne mo\u017eemo govoriti jedni s drugima, mo\u017eemo o tome \u010ditati u knji\u017eevnosti – to je kratak odgovor, a du\u017ei se odnosi na analizu dru\u0161tva i dru\u0161tvenih normi jer mislim da postoji neka vrsta dru\u0161tvene norme u vezi onoga o \u010demu nam je zabranjeno govoriti ili o \u010demu nije. O nekim stvarima se ne govori, o nekim stvarima nije pristojno govoriti, ne\u0161to nala\u017ee bonton, a ne\u0161to kultura sama. U zapadnoj civilizaciji i kulturi ne postoji smrt. To je kultura koja potiskuje smrt i svaki razgovor o tome. To je civilizacija okrenuta budu\u0107nosti, mladosti, snazi i prije svega produktivnosti. Dakle, onaj ostatak ljudi koji su ve\u0107 iza\u0161li iz tog ciklusa i koji imaju odre\u0111ene godine, dakle, stari su, ili su bolesni i nemo\u0107ni, naprosto nisu vi\u0161e u situaciji da se natje\u010du: oni otpadaju, postaju vi\u0161ak, i financijski teret. I, tu dolazimo do \u0161utnje, koja ne proizlazi samo iz dru\u0161tvenih normi, nego i iz \u010dinjenice da je o takvim stvarima naprosto te\u0161ko govoriti i artikulirati to jezi\u010dno. Primjer je bol, koja te svodi na razinu prije jezika, na urlike. Bol ne mo\u017ee\u0161 artikulirati i tu ve\u0107 gubi\u0161 jezik\u201c, kazala je Slavenka Drakuli\u0107 i naglasila da su zapravo usamljenost i izoliranost kao posljedica starosti, bolesti i odre\u0111enih zdravstvenih situacija ono \u0161to \u010dini dominantan ton njene nove knjige.<\/p>\n

\u201e\u010cesto volim re\u0107i da knjiga mora ostaviti talog u \u010dovjeku, da ne\u0161to unutra na\u0111e\u0161 za sebe. Ja sam ove pri\u010de, krala, lagala i izmi\u0161ljala\u201c, kazala je Slavenka Drakuli\u0107 suglasna s rije\u010dima ameri\u010dkog knji\u017eevnika Paula Austera, prema kojima su pisci ljudi koji la\u017eu, kradu ili izmi\u0161ljaju.<\/p>\n

Na susretu je, uz ostalo, bilo rije\u010di i o ovogodi\u0161njoj temi Kluba-knji\u017eare \u201eStrahovi dana\u0161njice\u201c koja je otvorena citatom iz knjige \u201eJa sam jedna od onih majki koje osje\u0107aju da kad rodi\u0161 dijete rodi\u0161 strah\u201c.<\/p>\n

S Giardina 2, urbanog i kulturnog uto\u010di\u0161ta, Slavenka Drakuli\u0107 oti\u0161la je ispra\u0107ena dugim i sna\u017enim aplauzom, a kao uspomenu na ovaj knji\u017eevni susret na dar je dobila transparent na kojem uz ostalo pi\u0161e: \u201cHvala ti Slavenka \u0161to si se borila za nas. Vole te \u017eene Pule\u201c.<\/p>\n

Posebnu zahvalu i veliki aplauz na po\u010detku predstavljanja dobio je Seid Serdarevi\u0107 osniva\u010d i glavni urednik Frakture, koji svojim sustavnim i predanim radom u nakladni\u0161tvu i kulturi posebnu pa\u017enju posve\u0107uje istaknutim autoricama, knji\u017eevnicama, publicisticama, aktivisticama, a nakladnik je i izdanja Slavenke Drakuli\u0107. Uz gostovanje jedne od najprevo\u0111enijih hrvatskih spisateljica i legendi feministi\u010dke scene u Klubu-knji\u017eari Giardini 2, Seid Serdarevi\u0107 je kazao: \u201cDrago mi je \u0161to smo ovdje u Puli sa Slavenkom u sklopu male osmomartovsku turneje, a koja uklju\u010duje jo\u0161 Opatiju, Labin i zavr\u0161ava u Sisku. Svugdje je bilo mnogo publike, posebno \u017eena, a tako je uvijek kada je rije\u010d o knji\u017eevnosti i svim drugim kulturnim doga\u0111anjima. Slavenka Drakuli\u0107 itekako dobro, kroz svoju prozu i publicistiku zna ne samo pogoditi teme nego ih zna i vrlo to\u010dno adresirati. Ona ponovno progovara o nekim svojim vje\u010dnim pitanjima, kao \u0161to su pitanja bolesti, pronalaska sebe i me\u0111uljudskih odnosa, ali na jedan druga\u010diji na\u010din. Svaki put vidimo Slavenku koja nam daje knji\u017eevnost, ali nas tjera da mislimo o sebi i svijetu oko sebe. To je ono \u0161to najvi\u0161e veseli, a mene posebno vesele reakcije publike: to je publika koja vrlo pozorno slu\u0161a, koja je generacijski raznolika. I sve to, tako\u0111er, pokazuje da su \u017eenske teme od teme poba\u010daja do bolesti i \u017eenskog iskustva univerzalne i da se bez obzira na tehnolo\u0161ke promjene one ne mijenjaju.\u201c<\/p>\n

Slavenka Drakuli\u0107<\/strong>, novinarka i spisateljica (1949.), pi\u0161e knjige na hrvatskom i engleskom jeziku, a neka od njezinih djela prevedena su na vi\u0161e od dvadeset jezika. U izdanju ameri\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e Penguin objavljeno joj je \u0161est naslova. U publicisti\u010dkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u biv\u0161oj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicisti\u010dka knjiga \u201eSmrtni grijesi feminizma\u201c (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Isto\u010dnoj Europi, a u pro\u0161irenom izdanju nedavno je ponovno objavljena u Frakturi. Uslijedili su publicisti\u010dki naslovi \u201eKako smo pre\u017eivjeli\u201c, \u201eOni ne bi ni mrava zgazili\u201c, \u201eCafe Europa\u201c, \u201eBalkan Express\u201c, \u201eTijelo njenog tijela\u201c i \u201eBasne o komunizmu\u201c, a \u201eCafe Europa\u201c dobila je i nastavak \u201eCafe Europa Revisited\u201c. Zbirka eseja \u201eRat je svugdje isti\u201c objedinjuje tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljivane od 1991. do dana\u0161njih dana u ve\u0107inom stranim publikacijama.<\/p>\n

U knji\u017eevnim djelima Slavenka Drakuli\u0107 okrenuta je \u017eenskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o \u017eivotima kreativnih \u017eena koje su \u017eivjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane \u201eHologrami straha\u201c, \u201eMramorna ko\u017ea\u201c, \u201eKao da me nema\u201c, \u201eBo\u017eanska glad\u201c, \u201eFrida ili o boli\u201c, \u201eOptu\u017eena\u201c, \u201eDora i Minotaur\u201c, \u201eMileva Einstein, teorija tuge\u201c i knjigu pri\u010da \u201eNevidljiva \u017eena i druge pri\u010de\u201c.<\/p>\n

Objavljuje \u010dlanke, kolumne i politi\u010dke komentare u doma\u0107im i stranim novinama i \u010dasopisima. \u017divi na relaciji Hrvatska \u2013 \u0160vedska.<\/p>\n

[izvor informacije Klub&knji\u017eara Giardini 2<\/a><\/strong>]<\/p>\n