{"id":57819,"date":"2025-02-21T16:30:33","date_gmt":"2025-02-21T15:30:33","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57819"},"modified":"2025-02-21T16:30:33","modified_gmt":"2025-02-21T15:30:33","slug":"premijera-plesne-predstave-eee-till-hell-freezes-over-u-kulturnom-centru-travno","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57819","title":{"rendered":"Premijera plesne predstave ‘EEE (…till hell freezes over)’ u Kulturnom centru Travno"},"content":{"rendered":"

Plesna predstava EEE (…till hell freezes over) Luke \u0160vajde premijerno 26. velja\u010de u Zagrebu – Reinterpretacija kontroverznog romana \u00c9den \u00c9den \u00c9den Pierrea Guyotata<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 17. velja\u010de 2025. \u2013 Plesna predstava EEE (…till hell freezes over) redatelja i koreografa Luke \u0160vajde koja za polazi\u0161te ima kontroverzni roman ‘\u00c9den \u00c9den \u00c9den’ francuskog pisca Pierrea Guyotata,premijerno \u0107e biti izvedena u srijedu, 26. velja\u010de u Kulturnom centru Travno. Ovaj izuzetno ambiciozan projekt nastao je u produkciji kazali\u0161ne skupine de facto, a uklju\u010duje eksperimentalnu, vi\u0161eslojnu izvedbu koja istra\u017euje duboku povezanost izme\u0111u kolapsa jezika, kapitalizma, kolonijalizma i tijela. Nakon premijerne, uslijedit \u0107e reprizne izvedbe 27. i 28. velja\u010de.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio InfoZagreb<\/a><\/strong><\/p>\n

Projekt nastaje u suradnji s me\u0111unarodnom umjetni\u010dkom grupom koju \u010dine plesni umjetnici Stefa Govaart, Theo Livesey i Lana Hosni, uz noise glazbenicu Leilu Bordreuil i vizualnog umjetnika Marka Guti\u0107a Mi\u017eimakova. Spomenuti kolektiv predvo\u0111en Lukom \u0160vajdom zajedno izvode i reinterpretiraju kontroverzni tekst ‘\u00c9den \u00c9den \u00c9den’ (1970) Pierrea Guyotata, francuskog pisca koji je izazvao sna\u017ene reakcije svojom o\u0161tricom kritikom kolonijalizma i kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

Roman ‘\u00c9den \u00c9den \u00c9den’ Pierrea Guyotata bio je cenzuriran od strane francuskih vlasti zbog svoje transgresivne prirode i o\u0161tre kritike francuskog kolonijalnog re\u017eima u Al\u017eiru. Unato\u010d tome, brzo je stekao kultni status me\u0111u avangardnim umjetnicima i intelektualcima, koji su se usprotivili cenzuri putem peticije. Potiskivanje romana izazvalo je Guyotatov lingvisti\u010dki protunapad na samu strukturu francuskog jezika.
\nKre\u0107u\u0107i izvan granica tradicionalne knji\u017eevnosti prema onome \u0161to je nazvao mati\u00e8re \u00e9crite (pisana materija), Guyotat je nastojao stvoriti novu \u2018supstanciju govora\u2019, odbijaju\u0107i figurativni jezik i izraze koji ozna\u010davaju psihi\u010dka ili emocionalna stanja. Umjesto toga, koristio je skra\u0107ene imenice i glagole, a koordinacijske i podre\u0111ene re\u010denice zamijenio zarezima, kosim crtama i to\u010dkama-zarezima, \u010dime je uklonio linearnost uzroka i posljedica. Ovaj na\u010din pisanja stvorio je blokove teksta koji maksimaliziraju informacije do to\u010dke zasi\u0107enja. Guyotatov napad na jezik doveo ga je gotovo do smrti \u2013 1981. godine pao je u komu, a iste godine ponovno je objavljen njegov roman.<\/p>\n

‘\u00c9den \u00c9den \u00c9den’ nije samo kritika kolonijalnog nasilja, ve\u0107 i knji\u017eevni prikaz uvjeta postojanja u kapitalizmu. Guyotatovo pisanje, bogato tajnama i izlu\u010devinama, stavlja u fokus paradoksalne sile reprodukcije i potro\u0161nje koje djeluju na tijelo. Tijela su prisiljena zadr\u017eavati i izbacivati, akumulirati i odbacivati, uhva\u0107ena u stanju konstipacije i proljeva. ‘EEE (…till hell freezes over)’ istra\u017euje zahtjev kapitala za beskrajnim ponavljanjem ciklusa otpada, bez kraja.<\/p>\n

Spu\u0161tanje u \u2018otpad\u2019 zahtijeva novu vrstu izvedbe \u2013 katabatsku izvedbu. Ova performativna praksa omogu\u0107uje gubitak u povijesti, registriraju\u0107i \u2018ljudski otpad\u2019 i suo\u010davanje s tragovima koji nemaju kulturni niti kolektivni zna\u010daj, onima koje je “napredak” ostavio za sobom. Predstava postaje proces rastakanja, usmjeren prema dolje.<\/p>\n

Izvedba polazi od tripartitne sheme knjige \u2013 ratni logor, bordel i pustinja \u2013 tretiraju\u0107i svaki od tih dijelova kao dioramu. Kroz koreografiju, vizualnost i buku, EEE poja\u010dava osje\u0107aj prolaznosti, gdje je \u2018forma razbijena sadr\u017eajem koji se raspada, a sadr\u017eaj usitnjen kolapsom forme\u2019 (Ray Brassier). Svaka diorama razvija se kroz vi\u0161emedijske prijevode, stvaraju\u0107i intenzivan do\u017eivljaj u kojem se udovi, jauci, kre\u0161tanje, buka, slina, dje\u010dji puder, cerada, termo-plastika, svinjska mast i plahte gomilaju kako bi zasitili osjetila, razotkrivaju\u0107i opscenu intimnost tijela. U ‘EEE (…till hell freezes over)’, performativni prijenosi iz Guyotatovih knji\u017eevnih i konceptualnih problema pomi\u010du se od \u2018figuracija\u2019 i \u2018povr\u0161ina\u2019 prema ideji \u2018Povijesti\u2019.<\/p>\n

O umjetni\u010dkom kolektivu – izvo\u0111a\u010dima<\/strong><\/p>\n

Lana Hosni<\/strong> je freelance plesna umjetnica koja \u017eivi i radi u Zagrebu. Nakon zavr\u0161etka akademije SEAD, sura\u0111ivala je s brojnim renomiranim umjetnicima poput Mateja Kej\u017eara i BADco, a od 2021. vodi projekt GLASNO PITANJE\/Tjelesno-vokalni laboratorij.
\nMarko Guti\u0107 Mi\u017eimakov<\/strong> je izvedbeni umjetnik, animator i tekstualni autor koji se bavi istra\u017eivanjem osjetilnih materijala kroz suradni\u010dke i dru\u0161tvene procese. \u010clan je a.pass centara za umjetni\u010dka istra\u017eivanja u Bruxellesu, a trenutno sura\u0111uje s Paris Collage of Art.
\nStefa Govaart<\/strong> je koreograf i dramaturg koji je sura\u0111ivao s uglednim umjetnicima poput Oscara Murilla i Lydia McGinchey, a autor je nadolaze\u0107e knjige Them Taalneuroten\/Temerity. Dr\u017ei predavanja u okviru P.A.R.T.S. programa.
\nTheo Livesey<\/strong> je plesa\u010d i koreograf iz Londona koji je sura\u0111ivao s Gis\u00e8le Vienne i istra\u017euje pojam Low Intensity Violence. Osim \u0161to je dugogodi\u0161nji suradnik Luke \u0160vajde, mentorira studente P.A.R.T.S. programa.
\nLeila Bordreuil<\/strong> je inovativna glazbenica, skladateljica i improvizatorica iz Brooklyna koja se bavi pro\u0161irenim tehnikama na violon\u010delu i zvu\u010dnim eksperimentima. Njezina suradnja obuhva\u0107a rad s umjetnicima poput Lee Ranaldo (Sonic Youth) i Bill Nace (Body\/Head).<\/p>\n

Biografija autora<\/strong><\/p>\n

Luka \u0160vajda<\/strong> ro\u0111en je 9. kolovoza 1995. godine u Zagrebu (Hrvatska). Ples je zapo\u010deo u\u010diti u plesnom studiju \u201eIlijana Lon\u010dar\u201c. Kasnije se preselio u Zagreb kako bi nastavio svoje plesno obrazovanje. Studirao je na Salzbur\u0161koj akademiji plesa (SEAD), gdje je nastupao u radovima brojnih koreografa, poput Antona Lackhyja, Paula Blackmana, Martina Sonderkampa, Bo Madviga, Elenore Valere i drugih. Nakon toga, radio je kao plesa\u010d u plesnoj skupini Rosas od 2016. do 2020. godine (Belgija), nastupaju\u0107i u mnogim starijim i novijim komadima koje je kreirala Anne Teresa De Keersmaeker. Trenutno studira na Institutu za filozofiju u Leuvenu (Belgija) te zapo\u010dinje svoje psihonaliti\u010dko obrazovanje u Lakanianskoj \u0161koli psihanalize (San Francisco). Sudjeluje kao autor i izvo\u0111a\u010d u projektima Horizont (Petra Hra\u0161\u0107anec i Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107), L2D (Femke Gyselinck) i Spending Time Dancing (Matej Kejzar).<\/p>\n

Projekt nastaju u produkciji de facta i u koprodukciji s Kulturnim centrom Travno, Centrom mladih Ribnjak i Elias 2069.<\/p>\n

Projekt se ostvaruje sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo grada Zagreba i GOETHE fonda.<\/p>\n

[izvor informacije Soonce<\/a>]<\/p>\n