{"id":57637,"date":"2025-01-26T23:55:30","date_gmt":"2025-01-26T22:55:30","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57637"},"modified":"2025-01-26T23:55:30","modified_gmt":"2025-01-26T22:55:30","slug":"izlozba-saudade-u-galeriji-sc-uz-projekciju-filmova-u-potkrovlju-galerije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57637","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘Saudade’ u Galeriji SC uz projekciju filmova u potkrovlju Galerije"},"content":{"rendered":"

Otvorenje izlo\u017ebe Saudade autorice Ivane Pa\u0161ut odr\u017eat \u0107e se u petak, 24. sije\u010dnja 2025. u Galeriji SC u 19 sati. Izlo\u017eba je otvorena do 31. sije\u010dnja 2025., radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati, osim 25. sije\u010dnja kad je otvorena od 16 do 20 sati zbog popodnevne projekcije u 18:00 u potkrovlju Galerije SC. Tijekom izlo\u017ebe u potkrovlju Galerije SC prikazat \u0107e se sveukupno pet filmova ‘Hiro\u0161ima, ljubavi moja’ (1959.), ‘Do posljednjeg daha’ (1960.), ‘Cl\u00e9o od 5 do 7’ (1962.), ‘India Song’ (1975.) i ‘Ljetna pri\u010da’ (1996.), a raspored provjerite ni\u017ee. Ulaz na izlo\u017ebu i projekcije je besplatan.<\/strong><\/p>\n

Saudade<\/strong> nije samo rije\u010d nego osje\u0107aj melankolije koji izmi\u010de doslovnim prijevodima. Iako se u portugalskom jeziku \u010desto opisuje kao duboka \u010de\u017enja, njegovo je zna\u010denje slojevitije, pro\u017eeto sjetom, kontemplacijom prolaznosti i ljepotom propadanja. Saudade je osje\u0107aj istodobne sre\u0107e i tuge, nostalgije za onim \u0161to je bilo i spoznaje da se to vi\u0161e nikada ne\u0107e ponoviti; to je ujedno i prisutnost odsutnosti i osje\u0107aj praznine ispunjene uspomenama. \u0160panjolski pisac i politi\u010dar Ram\u00f3n Pi\u00f1eiro L\u00f3pez u svojoj knjizi Filosof\u00eda da saudade opisuje ga kao stanje uma koje proizlazi iz usamljenosti, nedostajanja ne\u010dega ili nekoga tko vi\u0161e nije prisutan, \u010de\u017enje za pro\u0161lim vremenima. Vo\u0111ena opisom autora, ali primarno osobnim iskustvom, Ivana Pa\u0161ut u radu Saudade kroz stvarala\u010dki proces i introspekciju istra\u017euje razloge postojanja tog osje\u0107aja, pitaju\u0107i se pritom mogu li melankoli\u010dne emocije nestati ili ostaju trajno upisane u bi\u0107e onoga tko ih pro\u017eivljava.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong><\/p>\n

Tijekom godinu dana, Pa\u0161ut je istra\u017eivala filmske kadrove koji odra\u017eavaju atmosferu saudade, prou\u010davaju\u0107i u svojem umjetni\u010dkom istra\u017eivanju scene koje su joj vizualno i emocionalno odjekivale. Posebnu pa\u017enju posvetila je seciranju vizualnih elementa, ljudi i citata usmjeravaju\u0107i se na filmove koji u njoj pobu\u0111uju sna\u017ene osje\u0107aje nostalgije, prolaznosti i kontemplacije o \u017eivotu. Interpretiraju\u0107i istra\u017eene filmske prizore u svom radu kroz medij fotografije i filma, umjetnica u kadrove postavlja sebi bliske osobe i mjesta koja su na nju ostavila trag. Svaka osoba sudjeluje u odabranoj sceni s razlogom, dok citati koji ih prate slu\u017ee kao tihi iskazi emotivne spone koja spaja nju s odabranim protagonisticama i mjestima radnje. Filmski kadrovi, u ovom kontekstu, ogledalo su autori\u010dinih odnosa i emocija koji se pro\u017eimaju kroz svaki zabilje\u017eeni trenutak. Svaki pokret, postavljeni predmet ili obris lica postaju samostalni, \u017eivopisni narativi koji se promatranjem fotografija i snimaka pi\u0161u sami, a pokoja rije\u010d koju autorica isti\u010de samo poeti\u010dki naslu\u0107uju na radosti, meko\u0107e i rastanke koji su se paralelno zakulisno, daleko od o\u010diju publike, odvijali.<\/p>\n

No, gradbeni elementi njenih kompozicija ne ostaju samo u okvirima fotografija i filma nego uo\u010di prezentacije izlo\u017ebe izlaze iz okvira dvodimenzionalnih slika prelijevaju\u0107i se u sam prostor izlo\u017ebe. Autori\u010dini odabrani motivi \u2013 osobni artefakti i bliske osobe \u2013 postaju dijelovi ambijenta, pretvaraju\u0107i galerijski prostor u intimno mjesto prisje\u0107anja i kontemplacije. Time se stvara cjelovito iskustvo u kojem promatra\u010d nije tek pasivni svjedok, nego sudionik u atmosferi saudade, potaknut da se suo\u010dava s vlastitim osje\u0107ajima nostalgije i prolaznosti. Ova prostorna ekstenzija dodatno nagla\u0161ava slojevitost autori\u010dina rada \u2013 emocije se ne zadr\u017eavaju unutar kadrova, ve\u0107 prodiru u fizi\u010dki prostor, pozivaju\u0107i publiku da kroz ti\u0161inu, detalje i suptilne simbole osjeti ono neizgovoreno. Takav pristup, u kojem vizualna i prostorna dimenzija koegzistiraju, nagla\u0161ava ideju da je saudade osje\u0107aj koji nadilazi rije\u010di, utiskuju\u0107i se u tako samu teksturu prostora i vremena.<\/p>\n

Dok Pa\u0161ut u natruhama nagovije\u0161ta vlastito emotivno iskustvo saudade, ona istodobno ostavlja dovoljno prostora promatra\u010du da u prikazanim scenama prona\u0111e vlastite asocijacije i emotivne poveznice. Njezin rad ne name\u0107e jednozna\u010dna tuma\u010denja, nego suptilno poziva na autoanalizu dopu\u0161taju\u0107i da se kod svakog nijanse sje\u0107anja, melankolije i prolaznosti otkrivaju postupno. Time umjetnica izbjegava doslovnost i usmjerava fokus na univerzalnost emocije saudade koja se ne ve\u017ee isklju\u010divo za osobne narative, nego postaje dijelom \u0161ireg, kolektivnog iskustva ljudske povezanosti s prolazno\u0161\u0107u. (predgovor, Leopold Rupnik)<\/p>\n

Vizualno-sadr\u017eajnu platformu svojega umjetni\u010dkog iskaza Ivana Pa\u0161ut temelji na fotografiji, filmu i poeziji kao ishodi\u0161nim vi\u0161ezna\u010dnim impulsima. Spomenuta medijska izra\u017eajna sredstva nadogra\u0111uje performansom i trodimenzionalnim objektima iz svakodnevne uporabe. U kontekstu hrvatske suvremene umjetnosti poveznicu s njezinim radom, mo\u017eemo prona\u0107i u radovima umjetnika poput Ivana Faktora, Tomislava Gotovca koji su tako\u0111er pronalazili svoje nadahnu\u0107e u filmskoj produkciji. Izravno, to se odnosi se na onu vrstu specifi\u010dnog umjetni\u010dkog, autorskog filma. Liniju sli\u010dnosti radova Ivane Pa\u0161ut mo\u017eemo vidjeti i u radovima francuskih filma\u0161a \u201enovoga vala\u201c (razdoblje 1950.-1970.) te glasovite ameri\u010dke umjetnice – vezana za podru\u010dje filma i fotografije – Cindy Sherman, kao i belgijske filmske eksperimentalistice Chantal Akerman. Poput njezinih slavnih prethodnica, Pa\u0161ut se bavi suptilnim psiholo\u0161kim temama identiteta, feminizma, mu\u0161ko-\u017eenskim odnosima, usamljenosti kroz estetike insceniranosti. Autori\u010dini radovi, film, fotografija, objekti i performans emaniraju poetskim osje\u0107ajem Saudade, prisutnog u radovima velikih portugalskih modernisti\u010dkih knji\u017eevnika Teixeira de Pascoaes i Fernanda Pessoe, iz prve polovice 20. stolje\u0107a. Osje\u0107aj nostalgije, melankolije, introspekcije, profinjenih emocija, krhkosti odnosa je raison d’etre autori\u010dina djelovanja. Filmovi u programu pomno su odabrani, nastali su uglavnom iz izvrsne literature eminentne spisateljice, scenaristice i scenarista, pretvaraju\u0107i romane\/scenarije u vi\u0161eslojan audiovizualni kod.<\/p>\n

Filmovi ‘Hiro\u0161ima, ljubavi moja’ (1959.), ‘Do posljednjeg daha’ (1960.), ‘Cl\u00e9o od 5 do 7’ (1962.), ‘India Song’ (1975.) i ‘Ljetna pri\u010da’ (1996.) nose obilje\u017eja francuskog novog vala, kao i \u0161ire postmodernisti\u010dke poetike. Resnais, Godard, Varda, Duras i Rohmer eksperimentiraju s narativnim obrascima, odbacuju\u0107i klasi\u010dnu linearnost pri\u010de, fokusiraju\u0107i se na fragmentarnu strukturu koja istra\u017euje subjektivnost, prolaznost i identitet. Njihovi re\u017eijski postupci \u010desto uklju\u010duju primjenu improvizacije, izravne naracije, prirodnu rasvjetu i eksperimentalna kadriranja. Navedeni filmovi dijele duboku, fragmentarnu introspektivnost i istra\u017eivanje identiteta povezani su s radom Ivane Pa\u0161ut, posebno njezinim – ovdje predstavljenim – fotografskim ciklusom. Autorica se, citiraju\u0107i, koristi kontemplativnim prividno dijalo\u0161kim autoportretima, izbjegavaju\u0107i konvencionalnost, stereotipe i – poput protagonistica iz \u201enovovalnih\u201c filmova – zadane dru\u0161tvene norme. U okviru medija \u2013 c\/b fotografije, performansa i objekata – autorica se koristi svjetlosnim nijansama i kompozicijom kako bi stvorila narativnu dubinu, dok inscenirana dimenzija nagla\u0161ava kompleksnu dinamiku suptilnih emotivnih odnosa. \u201eI don’t know if I’m unhappy because I’m not free or I’m not free because I’m unhappy.\u201c dio je dijaloga koji izgovora famozna glumica Jean Seberg u Godardovom filmskom remek-djelu \u201eDo posljednjeg daha\u201c. Fiktivni filmsko-knji\u017eevni likovi Pessoinog izmi\u0161ljenog univerzuma i autenti\u010dni likovi svijeta Ivane Pa\u0161ut, li\u0161eni patetike, gravitiraju i pronalaze se u toj re\u010denici, senzitivno, introspektivno korespondiraju\u0107i, ali bez kona\u010dnog odgovora. Nijansiranom transformacijom navedenih umjetni\u010dkih kategorija Ivana Pa\u0161ut svoj autorski izraz nalazi u postmodernisti\u010dkom postupku. U odnosu na ishodi\u0161ne medije, njezin rad tvori novu dimenziju likovnosti, realiziraju\u0107i je kroz vi\u0161emedijski vizualni i performativni teatar fikcije i realnosti. U autori\u010dinu svijetu istan\u010danih i delikatnih odnosa, \u201enevidljivi narator\/i\/ce\u201c poku\u0161avaju otvoriti koridor u tra\u017eenju nekih osje\u0107ajno-misaonih, smislenih kao i ontolo\u0161kih odgovora – pritom akceptiraju\u0107i taj vje\u010dni ples erosa i thanatosa – sveprisutnog u ti\u0161ini uznemirenosti, fragilnosti i \u010de\u017enji sklonih imaginarnih, kao i stvarnih likova. (selektor filmova, Ivan Pai\u0107)<\/p>\n

Filmski program realiziran je u suradnji s Francuskim institutom, Zagreb.<\/p>\n

Raspored prikazivanja filmova uz izlo\u017ebu Saudade Ivane Pa\u0161ut, potkrovlje Galerije SC<\/strong><\/p>\n

Subota, 25. sije\u010dnja 2025. u 18:00
\nHIRO\u0160IMA, LJUBAVI MOJA (1959.), c\/b, 90 min., engl. titl, r. Alain Resnais<\/p>\n

Utorak, 28. sije\u010dnja 2025. u 18:00
\nDO POSLJEDNJEG DAHA (1960.), c\/b, 90 min., engl. titl, r. Jean-Luc Godard<\/p>\n

Srijeda, 29. sije\u010dnja 2025. u 18:00
\nCLEO OD 5 DO 7 (1962.), boja, c\/b, 90 min., engl. titl, r. Agnes Varda<\/p>\n

\u010cetvrtak, 30. sije\u010dnja 2025. u 18:00
\nINDIA SONG (1974.), boja, 119 min., engl. titl, r. Marguerite Duras<\/p>\n

Petak, 31. sije\u010dnja, 2025. u 18:00
\nLJETNA PRI\u010cA (1996.), boja, 114 min., engl. titl, r. Eric Rohmer<\/p>\n

BIOGRAFIJA
\nIvana Pa\u0161ut<\/b> (1991.,Zadar) diplomirala je 2020. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, diplomski sveu\u010dili\u0161ni studij Likovne kulture, kiparski odsjek i stekla zvanje magistra edukacije likovne kulture. Izlagala je na nekoliko samostalnih izlo\u017ebi: izlo\u017eba In the Box (sa Lucijom \u017duti), Galerija SC, 2023; projekt Artupunktura, Art Buble, 2022. u Zagrebu te vi\u0161e skupnih izlo\u017ebi od kojih se isti\u010du: Greatest Hits na 4. me\u0111unarodnom studentskom bijenalu u Splitu 2021. godine, Disclosure Art Festivalu 2021. u Zagrebu, u sklopu umjetni\u010dko \u2013 istra\u017eiva\u010dkog projekta Pro\u0161ireni medji pod nazivom \u0160iroko oko 2022. u Galeriji SC u Zagrebu, inovativni kulturno-umjetni\u010dki projekt “One su tu” u Vinkovcima i Osijeku 2024 godine.<\/p>\n

[izvor informacije SC u Zagrebu<\/a><\/strong>]<\/p>\n