{"id":57416,"date":"2024-12-22T18:53:35","date_gmt":"2024-12-22T17:53:35","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57416"},"modified":"2025-06-02T10:50:58","modified_gmt":"2025-06-02T08:50:58","slug":"fraktura-predstavlja-idiot","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57416","title":{"rendered":"Fraktura predstavlja: Idiot"},"content":{"rendered":"

Idiot<\/em> Fjodora Mihajlovi\u010da Dostojevskog, jednog od najpoznatijih ruskih ali i svjetskih pisaca, donosi pri\u010du o knezu Levu Nikolajevi\u010du Mi\u0161kinu koji se iz \u0161vicarskog sanatorija vra\u0107a u onda\u0161nji Peterburg i upu\u0161ta u bogat dru\u0161tveni \u017eivot pun intriga i neo\u010dekivanih obrata. Roman donosi galeriju zanimljivih i pamtljivih likova, a radnja je sazdana od njihovih dijaloga\u00a0koji kombiniraju visoko i nisko \u2013 razgovori o svakodnevnim temama prelijevaju se u ozbiljne rasprave i digresije o ljepoti, moralu, prakti\u010dnosti, smrtnoj kazni, ruskom narodu, vjeri\u00a0u Boga, pravoslavlju i katoli\u010danstvu\u2026<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Fraktura<\/a><\/strong><\/p>\n

Pisac je ovdje \u017eelio prikazati apsolutno divna \u010dovjeka koji u sebi nosi dobrotu Isusa Krista i idealizam Don Quijotea. I zaista, dobrota i naivnost kneza Mi\u0161kina i njegova te\u017enja da svakoga razumije i da svima oprosti suprotstavljena je drugim likovima u romanu koji su ve\u0107inom neiskreni, cini\u010dni ili barem nezainteresirani za vje\u010dne vrijednosti kao \u0161to su ljepota, moral ili dobrota. Idiota<\/em> treba \u010ditati jer u njemu Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski portretira jednog od najpamtljivijih likova u cjelokupnoj svjetskoj knji\u017eevnosti \u2013 naivnog, zanesenog i idealisti\u010dnog kneza Mi\u0161kina. Treba ga, dapa\u010de, opetovano i\u0161\u010ditavati jer je pun malih filozofsko-esejisti\u010dkih dragulja pogodnih za razmi\u0161ljanje i propitivanje vlastitih stavova. Novi prijevod Ivane Peru\u0161ko ovaj \u0107e vje\u010dno aktualni knji\u017eevni klasik pribli\u017eiti mla\u0111im \u010ditateljicama i \u010ditateljima.<\/p>\n

Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski<\/strong><\/h3>\n

Jedan od najve\u0107ih ruskih, ali i svjetskih pisaca Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski<\/strong> ro\u0111en je 1821. u Moskvi, a umro 1881. u Sankt-Peterburgu. S dvanaest godina odlazi na \u0161kolovanje, prvo u Moskvu pa u Sankt-Peterburg. \u00a0Poha\u0111ao je vojno in\u017eenjersko u\u010dili\u0161te u Sankt-Peterburgu, nakon diplome kratko je radio kao in\u017eenjer, i tada je ve\u0107 po\u010deo kockati i gubiti novac \u2013 ta \u0107e ga ovisnost pratiti tijekom \u010ditava \u017eivota. Kad je Dostojevski 1843. zavr\u0161io \u0161kolovanje, preveo je roman Eug<\/em>\u00e9<\/em>nie<\/em> Grandet<\/em> Honor\u00e9a de Balzaca (dodu\u0161e, prijevod je bio toliko Slobodan da je od Balzacova romana ostao samo si\u017ee). Uskoro pi\u0161e epistolarni roman Bijedni ljudi<\/em> koji formom podsje\u0107a na sentimentalizam, a sadr\u017eajno se razlikuje od tada prevladavaju\u0107eg naturalizma.<\/p>\n

Ubrzo potom Dostojevski pi\u0161e pripovijest \u201cDvojnik\u201d, koja nije bila toliko uspje\u0161na, a 1848. objavljuje sentimentalni roman Bijele no\u0107i<\/em>, nakon kojih po\u010dinje pisati roman Neto\u010dka Nezvanova<\/em>, tako\u0111er u sentimentalnoj maniri, ali zbog okolnosti prekida pisanje. Naime, bio se pridru\u017eio kru\u017eoku utopijsko-socijalisti\u010dkog kruga radikalnih pisaca i intelektualaca, tzv. petra\u0161evaca, koji je bio kriti\u010dki nastrojen prema carskoj Rusiji i zazivao revoluciju (raspravljali su o tada subverzivnim idejama nu\u017enosti okon\u010danja tradicionalnog braka, ukidanja kmetstva i privatnog vlasni\u0161tva). Zbog tih je aktivnosti Dostojevski s jo\u0161 nekolicinom ljudi 1849. uhi\u0107en i osu\u0111en na smrt, a netom prije pogubljenja, na samome strati\u0161tu, izre\u010dena mu je odluka o pomilovanju. Car Nikolaj I. smilovao se prijestupnicima te ih poslao na robiju i te\u017eak rad u Sibir, nakon kojega je Dostojevski do 1859. bio u vojsci. Iz Sibira Dostojevski se vratio kao druk\u010diji \u010dovjek, iskustvo blizine smrti i robije u\u010dinilo ga je konzervativnijim i religioznijim.<\/p>\n

Nakon povratka u Sankt-Peterburg pi\u0161e Zapise iz mrtvog doma<\/em> (1862.) o \u017eivotu u Sibiru iz vizure zatvorenika. O strahotama koje je glavni lik pro\u017eivio pi\u0161e kao o ne\u010dem obi\u010dnom i time posti\u017ee jak u\u010dinak na \u010ditatelj(ic)e. U to vrijeme nastaje i feljtonski roman Poni\u017eeni i uvrije\u0111eni<\/em> (1861.) u kojem se osje\u0107a jak utjecaj Dickensa, engleskih i francuskih bulevarskih romana. Njegova misao da napredak ne mo\u017ee biti jednostavan zbog kompleksne i mra\u010dne ljudske prirode dolazi do izra\u017eaja u Zapisima iz podzemlja<\/em> (1864.) kojima napada \u201crazumni egoizam\u201d koji je propagirao tada popularni publicist i knji\u017eevnik Nikolaj \u010cerni\u0161evski, glavni urednik revolucionarnog \u010dasopisa Suvremenik.<\/p>\n

Godine 1866. objavljeno je kompozicijski najskladnije djelo Dostojevskoga, roman Zlo\u010din i kazna<\/em>, koji je izlazio u nastavcima u Ruskom vjesniku. Ovaj kriminalisti\u010dki roman u kojem otpo\u010detka znamo ubojicu Dostojevski je zamislio kao psiholo\u0161ki prikaz jednog zlo\u010dina i analizu duhovno-moralnoga stava nove generacije.<\/p>\n

Od 1876. Dostojevski je objavljivao Pi\u0161\u010dev dnevnik<\/em> koji se sastojao od kritika, eseja, polemika, pri\u010da i autobiografskih crtica. Tu je promicao slavenofilske ideje, kriti\u010dki se odnosio prema civilizaciji i politici europskog Zapada, a ruski narod smatrao bogonoscem koji \u0107e preporoditi \u010dovje\u010danstvo. Kruna knji\u017eevnog stvarala\u0161tva ovog velikog ruskog pisca jest nedovr\u0161eni roman Bra\u0107a Karamazovi<\/em> (1879.\/1880.), djelo razgranate fabule s mno\u0161tvom likova od kojih su najva\u017eniji otac i \u010detiri sina. Uz Rat i mir<\/em> Lava Nikolajevi\u010da Tolstoja, Bra\u0107a Karamazovi spadaju u sam vrhunac stvarala\u0161tva kasnog ruskog realizma, a svojim esejisti\u010dkim dijelovima roman nagovje\u0161tava i dezintegraciju realizma prema modernizmu.<\/p>\n

Dostojevski je 1880. odr\u017eao svoj posljednji veliki govor povodom otkrivanja spomenika Pu\u0161kinu u Moskvi. Tom je prilikom rekao da ruski \u010dovjek nije samo pravoslavni kr\u0161\u0107anin ili prozapadnja\u010dki duhovni lutalica, nego bi trebao (kao \u0161to je, prema njegovim rije\u010dima, uspio Pu\u0161kin) u sebi na temelju kr\u0161\u0107anskoga razmi\u0161ljanja povezati tradicije svjetske kulture. Morao bi postati bratom svih ljudi, \u201csve\u010dovjekom\u201d (rus. vse\u010delovek).<\/p>\n

Uz Lava Nikolajevi\u010da Tolstoja i Antona \u010cehova, Dostojevski se smatra jednim od najve\u0107ih ruskih pisaca svih vremena.<\/p>\n

Informacije o knjizi:<\/strong><\/h3>\n

Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski<\/strong>
\nIdiot<\/strong><\/p>\n

Naslov izvornika: \u0418\u0434\u0438\u043e\u0442
\nJezik izvornika: ruski
\nPrijevod: Ivana Peru\u0161ko
\nDatum izdanja: 2023.
\nBroj stranica: 664
\nVrsta uveza: Tvrdi uvez u kutiji
\nTe\u017eina: 845
\nISBN: 978-953839828-5
\nCijena: 29,99 \u20ac<\/p>\n

[izvor informacije Fraktura<\/a><\/strong>]<\/p>\n