{"id":57318,"date":"2024-12-09T14:44:42","date_gmt":"2024-12-09T13:44:42","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57318"},"modified":"2024-12-09T14:44:42","modified_gmt":"2024-12-09T13:44:42","slug":"zavrsen-je-30-sanjam-knjige-u-istri","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57318","title":{"rendered":"Zavr\u0161en je 30. Sa(n)jam knjige u Istri"},"content":{"rendered":"

ZAVR\u0160EN 30. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI \u2013 DNEVNIK 10. DAN – Prof. Ivan Matej\u010di\u0107 :\u201ePlemenitost istarske ba\u0161tine nas stvarno obvezuje\u201c<\/strong><\/p>\n

Pula, 09.12.2024. – Veliko slavlje Istre, koja je ishodi\u0161te i mikrokozmos Sajma knjige u Istri, ozna\u010dilo je zadnji sajamski dan jubilarnog izdanja. Ovogodi\u0161nji slavljeni\u010dki 30. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora, koji je uz temu Mikrokozmos odr\u017ean od 29. studenog do 8. prosinca – u nedjelju nave\u010der su istarskom kantom pred brojnom publikom ispratili kantaduri, a oni \u201epjevaju srcem\u201c. Pjevalo se na \u201etanko i debelo\u201c u Crvenom salonu na predstavljanju va\u017enog audio-vizualnog projekta \u201eKantaduri\u201c Edija Cukeri\u0107a, Mauricia Ferlina i Danielea Perni\u0107a, koji je rezultat njihovog vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja. \u201eKantaduri\u201c arhiviraju i dokumentiraju 53 tradicijske pjesme na dva CD-a, i donose vi\u0161e od \u010detiri sata dokumentarnog video zapisa uz dodatne 44 pjesme na 2 DVD-a.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Sa(n)jam knjige u Istri<\/a><\/strong><\/p>\n

Kapitalan je to dokument koji \u010duva nematerijalnu ba\u0161tinu Istre i predstavlja preko 150 kantadura iz cijele Istre. Jedan dio ovog va\u017enog ba\u0161tinskog dokumenta \u010dine snimke kantadura iz Arhiva Radio Pule ‘Renato Perni\u0107’, a druga je nastala na temelju terenskog rada. Cijeli projekt, koji kako isti\u010de Mauro Ferlin \u010duva \u201esvijet koji nestaje\u201c, posve\u0107en je glazbenom uredniku Radio Pule Renatu Perni\u0107u i ton-majstoru Branimiru Pai\u0107u, koji su po selima Istre desetlje\u0107ima snimali istarske svirce i kantadure. \u201eKantadure\u201c su pred brojnom publikom u fantasti\u010dnoj, jako emotivno atmosferi, uz autore predstavili kantadur i voditelj Noel \u0160uran, te kantaduri Zoran Karli\u0107, Dean Kliman, Josip Galant, Marija Kranj\u010di\u0107 i Milan Kranj\u010di\u0107.<\/p>\n

\u201ePlemenitost istarske ba\u0161tine nas stvarno obvezuje\u201c, poru\u010dio je prof. Ivan Matej\u010di\u0107, vi\u0161estruko nagra\u0111ivani povjesni\u010dar umjetnosti, konzervator, intelektualac, sveu\u010dili\u0161ni profesor, zapravo \u201eMens Acris in Corpore Commodo\u201c. Upravo je to i naslov studije koju su u \u010dast njegova 70. ro\u0111endana objavili njegovi u\u010denici. Prof. Matej\u010di\u0107, koji \u0107e u utorak u Pore\u010du dobiti nagradu Istarske \u017eupanije “Krasna zemljo” za \u017eivotni rad u kulturi, izme\u0111u ostalog, najzaslu\u017eniji je za upisivanje Eufrazijeve bazilike na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne ba\u0161tine. Osobno mu je to najdra\u017ei projekt, za kojeg ka\u017ee:\u201eEufrazijana se sama upisala na UNESCO-ovu listu. To je najbolje sa\u010duvani ranokr\u0161\u0107anski spomenik na svijetu.\u201c<\/p>\n

\u201eSpomenicima se ne mo\u017ee administrirati, njih treba istra\u017eivati. Konzervatori donose odluke o postupanju\u201c, kazao je prof. Matej\u010di\u0107, koji je na primjeru rimske Pule objasnio kako smo izgubili kulturni krajolik u Istri, te istaknuo: \u201eNa\u0161 Notre-Dame su na\u0161i gradi\u0107i na istarskim bre\u017euljcima. Izgubili smo ih u urbanizaciji.\u201c<\/p>\n

\u201eIstru nam valja sa\u010duvati\u201c rije\u010di su iz eseja Nade Ga\u0161i\u0107 u kojem prebire po sje\u0107anjima na razgovor koji je prije dvadesetak godina vodila s \u0106i\u0107om Senjanovi\u0107em nakon \u0161to se vratio iz Pule poslije svog prvog gostovanja na Sajmu knjige u Istri. U toj je pri\u010di i \u201eizvjesna Magda, koja je od pulskog Sajma u\u010dinila svjetsku fe\u0161tu\u201c, a Nada Ga\u0161i\u0107 isti\u010de i da \u201edanas na hrvatskoj i regionalnoj literarnoj sceni, pisca ne pitaju koliko ima \u0161tampanih knjiga nego koliko je puta bio na Sajmu.\u201c Esej su nadahnuto interpretirali autorica i glumac, glazbenik i pjesnik Nik\u0161a Ku\u0161elj, koji je sve potvrdio i pjesmom \u201eKu\u0107a puna naroda\u201c. Bilo je to u Histrokozmosovom programu La gente di frontiera koji je ugostio slavnog konavoskog vinara Vlaha Ivani\u0161a i istarskog predstavnika Danijela Kraljevi\u0107a (Cuj), a \u010da\u0161e su ukrstila njihova vina Plausus i Teran.<\/p>\n

\u201eOvo \u0107e se sigurno ponoviti, a ako se ponovi bez nas, tek \u0107e tada biti pravo\u201c, zaklju\u010dio je Vlaho Bogi\u0161i\u0107 uz kojeg je vidno dirnut bio i konavoski vinar Mato Struji\u0107 koji je \u201e1992. u Puli dobio svoj novi identitet\u201c. Sve skupa emotivna zavr\u0161nica programa \u201eKonavle – zemlja gost.\u201c.<\/p>\n

\u201eFreske su postale prozor kroz koji gledate u svijet, za svijetom. One su polazi\u0161te za imaginativni svijet koji me jedino zanima\u201c, kazao je o svojoj novoj knjizi \u201eIstarska fresko\u010da\u0161\u0107a I.\u201c (Ibis grafika) Igor Grbi\u0107 na predstavljanju u Histrokozmosovom programu Istra ispod kore. Jagor Bu\u010dar , autor pogovora knjige, naglasio je da je Grbi\u0107 napisao \u201eopse\u017eni kompendij iz imaginacije.\u201c Aljo\u0161a Pu\u017ear rekao je da Grbi\u0107eva knjiga sa\u017eima brojne \u017eanrovske obzore, izme\u0111u ostalog ima putopisne, poetske, filozofske, ikonografske odrednice, te naglasio i da je prekasno opremljena. Na tome je autor posebno zahvalio svom bratu Sa\u0161i Grbi\u0107u, koji je dizajner ovitka i autor vizualnih intervencija u knjizi.<\/p>\n

Portrete Istre, Jadrana, Mediterana oslikali su u Istri ispod kore Egidio Iveti\u0107, profesor povijesti Mediterana na Sveu\u010dili\u0161tu u Padovi, povjesni\u010dar Maurizio Levak s pulskog Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile i voditelj programa, antropolog Andrea Mato\u0161evi\u0107. Levak je govorio o va\u017enosti morskih puteva tijekom povijesti na Jadranu i Mediteranu, a Egidio Iveti\u0107 je istaknuo: \u201eSve moderno i europsko se bazira na Mediteranu\u201c. Ukazao na \u010detiri dimenzije Mediterana: fizi\u010dki, politi\u010dki, simboli\u010dko-kulturni i povijesni Mediteran, te napomenuo: \u201eMediteran je fragmentaran svijet u kojem treba tra\u017eiti ono \u0161to ti nedostaje, ono \u0161to ti je potrebno za \u017eivot i to te dovodi u dodir s drugima\u201c, objasnio je Iveti\u0107, a kao jednu od definicija koje opsuju Mediteran izdvojio onu prema kojem je to niz mikrokozmosa koji tvore jedna oblak.<\/p>\n

Uz temu Mikrokozmos od 29. studenog do 8. prosinca 30. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora ugostio je vi\u0161e od 120 autora iz cijelog svijeta u vi\u0161e od stotinu programa, a Sajam je imao oko 60 tisu\u0107a posjeta. U prodajnom dijelu bilo je izlo\u017eeno oko 30 tisu\u0107a naslova vi\u0161e od 300 nakladnika iz Hrvatske i inozemstva, a ju\u010der je objavljena i top lista najtra\u017eenijih naslova. To su: \u201ePoslovice o i\u0107u i pi\u0107u\u201c Franka Luke\u017ea, priredila Petra Luke\u017e (Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada), \u201ePamtim kao da je bilo danas\u201c Bore Konti\u0107a i Seje Sexona (Buybook), \u201eNada\u201c Ante Tomi\u0107a (Hena com), \u201eSlavenska mitologija\u201c, priredio Marko \u0160ilobod (Har\u0161a), \u201eUmije\u0107e postajanja \u010dovjekom\u201c Roba Riemena (TIM pres), \u201eBe\u010dki roman\u201c Dragana Veliki\u0107a (Meandar Media).<\/p>\n

[izvor informacije Sa(n)jam knjige u Istri<\/a><\/strong>]<\/p>\n