{"id":57255,"date":"2024-12-01T11:24:24","date_gmt":"2024-12-01T10:24:24","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57255"},"modified":"2024-12-01T11:24:24","modified_gmt":"2024-12-01T10:24:24","slug":"izlozba-antiuniforma-o-tome-kako-feministicki-performans-u-hrvatskoj-pocinje-antimodom-u-knap-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57255","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘Antiuniforma: O tome kako feministi\u010dki performans u Hrvatskoj po\u010dinje antimodom…’ u KNAP-u"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017eba hrvatskog feministi\u010dkog performansa u produkciji udruge Domino pod nazivom Antiuniforma: O tome kako feministi\u010dki performans u Hrvatskoj po\u010dinje antimodom kao dio ciklusa o povijesti feministi\u010dkog performansa Prekasno je za odustajanje.<\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba \u0107e se otvoriti 02.12.2024. u 19h u Galeriji Doga\u0111anja, (KNAP, Ivani\u0107gradska 41A) te ostaje otvorena do 14.12.2024.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Domino<\/a><\/strong><\/p>\n

Ciklus izlo\u017ebi Prekasno je za odustajanje kustosa Suzane Marjani\u0107, Maje Pavlini\u0107 i Zvonimira Dobrovi\u0107a predstavlja sustavni pregled feministi\u010dkog performansa putem izabranih reprezentativnih radova vi\u0161e od 60 umjetnica koje su definirale i definiraju performativnu scenu Hrvatske.<\/p>\n

Naslov ciklusa dijeli ime s tekstom rada Neli Ru\u017ei\u0107 koji je osvijetlio Zagreb, Split i Rijeku te koncizno prenosi poruku o ulozi umjetnosti u suvremenom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Ciklus obuhva\u0107a radove doajenki hrvatskog performansa, umjetnica srednje generacije, ali i umjetnica mla\u0111e generacije koje svoj performativni rad translatiraju u kontekstu suvremenog dru\u0161tva antropo-kapitalocena. Izlo\u017ebe unutar ciklusa nastoje pru\u017eiti pregled performativnih feministi\u010dkih praksi te naglasiti njihov transformativan zna\u010daj i dru\u0161tveni anga\u017eman.<\/p>\n

Izlo\u017ebeni ciklus nastavit \u0107e se 2025. godine izlo\u017ebama u Muzeju suvremene umjetnosti, Galeriji Prozori i Muzeju grada Zagreba, kao i na online platformi udruge Domino.<\/p>\n

Antiuniforma: ili kako feministi\u010dki performans u Hrvatskoj po\u010dinje antimodom prva je izlo\u017eba u ciklusu koja u fokus smje\u0161ta antimodu kao jednu od okosnica politike otpora koju donosi feministi\u010dki performans.<\/p>\n

Na izlo\u017ebi \u0107e biti predstavljene dokumentacije radova doajenki hrvatskog performansa Vlaste Delimar i Sanje Ivekovi\u0107, kao i reprezentativnih primjera antimode u radovima Taj\u010di \u010cekade, Miyu Kri\u017eani\u0107, Ivane Popovi\u0107, Schizoid Wikler’s i Xene L. \u017dupani\u0107.<\/p>\n

Sanja Ivekovi\u0107 u svom prvom performansu Un jour violente (Jedan dan izazovna) iz 1976. godine (Arte Fiera, Galleria del Cavallino, Bologna) problematizira konvenciju u fizi\u010dkoj pojavnosti osobe, \u010diji je povod bila reklamna poruka objavljena u \u017eenskom magazinu Marie Claire podijeljena na tri dijela: “Jedan dan nje\u017ena. Jedan dan izazovna. Jedan dan tajanstvena”, na kojoj se nalaze fotografije promijenjenog izgleda \u017eene, zavisno o nje\u017enom, izazovnom i tajanstvenom na\u010dinu nano\u0161enja \u0161minke. Akcija je zapo\u010dela ulaskom autorice, koja sjeda za stol i zapo\u010dinje stavljati \u0161minku, \u010de\u0161ljati se, piti Coca-Colu. Na kraju se presvla\u010di, izlazi me\u0111u publiku s kojom zapo\u010dinje razgovor. Za vrijeme performansa emitira se glazba, preko koje \u017eenski glas neprekidno ponavlja tekst oglasa “Jedan dan izazovna”. Sanja Ivekovi\u0107 tim je svojim prvim performansom rastvorila vlastitu feministi\u010dku osvije\u0161tenost i izvedbeno ukazala na ideolo\u0161ke zamke kojima mediji funkcioniraju kao zrcala dru\u0161tveno ucijepljenih tabua.<\/p>\n

Vlasta Delimar kao prvu samostalnu akciju izvodi 1980. godine pod nazivom Transformacija li\u010dnosti kroz odje\u0107u, \u0161minku i frizuru (Galerija SC, Zagreb) u strukturi modne revije na kojoj je figurirala kao jedina manekenka, prikazuju\u0107i kako se samo prividno mijenja vanj\u0161tina upotrebom razli\u010ditih odjevnih predmeta, frizura, \u0161minke, da bi se na kraju pojavila naga. Stavila je te\u017ei\u0161te na duhovnost ljudskoga bi\u0107a, kao i na upu\u0107ivanje prolaznosti izvanjskoga, na tijelo kao jedinu na\u0161u istinu, na \u010dinjenicu da je tijelo na\u0161e prvo uto\u010di\u0161te identiteta, kako kroz tijelo uspostavljamo svoje primarno ja. U tom je antimodnom performansu umjetnica koristila catwalk, pop glazbu i rasvjetu tipi\u010dnu za modne revije, kriti\u010dki upisuju\u0107i manekenski izbor vlastite prezentacije stereotipne vanj\u0161tine.<\/p>\n

Koncept o \u017ertvama mode Ivana Popovi\u0107 (1968\u20132016) revijalno je istaknula 1995. godine performansom Madona: Ja sam trudna! Ja: Ja sam \u017ertva mode! (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb). Kao da je primijenila koncept iz Girardove knjige Nasilje i sveto (1972) gdje spomenuti teoreti\u010dar rituala povezuje agresiju i svetost: \u201eBudu\u0107i da je \u017ertva sveta, zlodjelo je ubiti ju. Ali, \u017ertva je sveta samo zato \u0161to \u0107e biti ubijena.\u201d Koncept je sli\u010dan modnom svijetu s manekenkom \u2013 prinesenom \u017ertvom u modnom hangaru, \u0161to je Ivana najavila s katatoni\u010darkama blizankama slasti\u010darkama u Ribizl bombi 1991. godine na Eurokazu. Model \u017ertve Ivana je \u010desto upotrebljavala u svojim modnim performansima, odnosno, kao \u0161to ih je nazivala, \u201emodnim incidentima\u201d, i to kao kritiku modnoga konzumerizma.<\/p>\n

Taj\u010di \u010cekada radom Gospa od SUP-a postavila je pitanje po \u010demu je Bogorodi\u010dino utjelovljenje ukazanja ka\u017enjivo, a nisu ka\u017enjiva njezina slikarska ili kiparska utjelovljenja u crkvama, te za\u0161to ona, kao suvremena umjetnica, ne mo\u017ee uprizoriti motiv na suvremeni na\u010din, suvremenim izrazom. Njezin je rad serija akcija koja se kontinuirano odvija od 2019. godine.<\/p>\n

Labinska multimedijalna umjetnica Xena L. \u017dupani\u0107, poznatija daleko vi\u0161e na milanskoj kontrakulturnoj sceni, djeluje u kontekstu vokoperformansa kao rubnom \u017eanru (koji atribuira u tom spoju glasa i zvu\u010dne poezije \u2013 bukljavina), tanke crvene linije izme\u0111u glazbe i umjetnosti performansa. Rad Oti\u010de moje lice u Yztoku Zapada umjetnica postavlja u kontekst svoje \u010detvrte knjige Yztok Zapada (Labin, 2014.).<\/p>\n

Miyu Kri\u017eani\u0107 predstavljanjem odje\u0107e i fotodokumentacije bilje\u017ei transformacije vlastitoga identiteta uz nagla\u0161enu rodnu simboliku izvedbeno demonstriraju\u0107i subverziju idealne (stepfordske) medijske slike majke.<\/p>\n

Antimodnu pri\u010du vizualno zaokru\u017euje osobna dokumentacija prvoga na\u0161ega \u017eenskoga punk-bend The Schizoid Wikler\u2019s, \u0161to su ga osnovale Vida Bor\u0161 i Maja Kova\u010d 1995. kojima se kasnije pridru\u017eila Ana Franji\u0107. The Schizoid Wikler\u2019s djelovao je strategijom \u0161oka: prvo su, kako su \u010desto u intervjuima isticale, \u0161okirale publiku vizualno (\u0161arena odje\u0107a, vikleri, kombinei itd.), a zatim i glazbeno. Rije\u010dima Vide Bor\u0161: \u201eBili su nam bitni scenski nastup, tekstovi, zabava, a svirat \u0107emo nau\u010diti usput, lako za to.\u201d<\/p>\n

\u201eCiklus izlo\u017ebi Prekasno je za odustajanje na\u0161 je doprinos kolektivnom osvje\u0161tavanju velike i sna\u017ene tradicije feministi\u010dkog performansa u Hrvatskoj i podsjetnik da su umjetnice proteklih desetlje\u0107a stvarale izuzetne radove i otvarale va\u017ena dru\u0161tvena i osobna pitanja. Izlo\u017ebe su nastavak na\u0161eg rada na dokumentaciji politi\u010dkog performansa u Hrvatskoj u naj\u0161irem smislu.\u201c – rekao je Zvonimir Dobrovi\u0107, umjetni\u010dki direktor Domina.<\/p>\n

Zahvaljujemo suradnicima na programu: Galeriji Doga\u0111anja i KNAP-u, Muzeju suvremene umjetnosti, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti te umjetnicama na podr\u0161ci i mogu\u0107nosti realizacije programa.<\/p>\n

Program financijski podr\u017eava Gradski ured za kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Rad udruge Domino podr\u017eava Zaklada Kultura Nova.<\/p>\n

[izvor informacije Domino<\/a><\/strong>]<\/p>\n