{"id":57054,"date":"2024-11-07T17:07:25","date_gmt":"2024-11-07T16:07:25","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57054"},"modified":"2024-11-07T17:07:25","modified_gmt":"2024-11-07T16:07:25","slug":"novo-zagrebacko-kino-otvorenje-kina-mama-uz-retrospektivu-radova-americkog-umjetnika-jeromea-hilera","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57054","title":{"rendered":"Novo zagreba\u010dko kino: Otvorenje kina Mama uz retrospektivu radova ameri\u010dkog umjetnika Jeromea Hilera"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 7. studenoga 2024. – Novo repertoarno mikro-kino MaMa zapo\u010dinje sa programom na poznatoj zagreba\u010dkoj lokaciji Multimedijalnog instituta\u00a0 14. studenoga 2024. i to projekcijom nekoliko filmova uva\u017eenog ameri\u010dkog eksperimentalnog redatelja i umjetnika Jeromea Hilera. Program \u0107e se odr\u017eati u 19 sati, a uklju\u010duje \u010detiri kratkometra\u017ena Hilerova filma: Marginalia, In the Stone House, New Shores <\/em>i Ruling Star.<\/em>\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Umjetnik Jerome Hiler<\/strong> eksperimentalni je filma\u0161, slikar i majstor vitraja. Svoj je filmski opus zapo\u010deo u New Yorku u vrijeme zamaha novog ameri\u010dkog vala<\/em>. U posljednja 2 desetlje\u0107a njegov opus je do\u017eivio poja\u010danu recepciju, usporedivu s djelom Hilerovog \u017eivotnog i umjetni\u010dkog partnera Nathaniela Dorskog, koji je dobro poznat zagreba\u010dkoj publici.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio H-Alter<\/a><\/strong><\/p>\n

Nakon projekcije otvaranja, program mikro-kina MaMa do kraja studenoga uklju\u010duje jo\u0161 dva filma: u \u010detvrtak, 21. studenoga 2024. u 19 sati bit \u0107e prikazan dokumentarac Ryuichi Sakamoto: Coda<\/em>, a 28. studenoga u isto vrijeme Mladost \/ Prolje\u0107e, prvi dio trilogije Wanga Binga. <\/strong><\/p>\n

Dokumentarni film Ryuichi Sakamoto: Coda<\/em><\/strong> u re\u017eiji Stephena Nomure Schiblea<\/strong> prati \u017eivot i karijeru nedavno preminulog japanskog skladatelja Ryuichija Sakamota, kao i njegovu borbu s karcinomom, njegov ekolo\u0161ki aktivizam nakon katastrofe u Fukushimi, glazbena nadahnu\u0107a te interes za ambijentalne zvukove i filmsku muziku. Kao solo glazbenik, ali i kao \u010dlan Yellow Magic Orchestra, Ryuchi je bio pionir prve inkarnacije synth popa kao i drugih smjerova elektroni\u010dke glazbe. Nakon raspada spomenutog benda, Sakamoto gradi status me\u0111unarodno priznatog filmskog skladatelja – za glazbu u filmu Posljednji kineski car<\/em> Bernarda Bertoluccija 1987. nagra\u0111en je Oscarom, Grammyjem i Zlatnim globusom. Skladao je i za Bertoluccijeve filmove \u010caj u Sahari<\/em> i Mali Buda<\/em>, Zmijske o\u010di<\/em> i Femme Fatale<\/em> Briana De Palme i Povratnik<\/em> Alejandra Gonz\u00e1leza I\u00f1\u00e1rritua.<\/p>\n

Film Mladost \/ Prolje\u0107e<\/strong> prvi je dio dokumentarne trilogije jednog od najistaknutijih svjetskih dokumentarista Wanga Binga<\/strong>. Spomenuti film prikazan je u konkurenciji pro\u0161logodi\u0161njeg filmskog festivala u Cannesu, a prikazuje naporan rad mladih tekstilnih radnika u kineskom gradu Zhili, 150 km od \u0160angaja. Drugi dio trilogije Youth (Hard Times) <\/em>bit \u0107e prikazan u sklopu nadolaze\u0107eg 22. izdanja Human Rights Film Festivala, dok \u0107e posljednji dio Youth (Homecoming) <\/em>biti prikazan po\u010detkom 2025. u kinu MaMa.<\/p>\n

Mikro-kino MaMa naslanja se na 25-godi\u0161nji kontinuitet filmskih programa Multimedijalnog instituta, najprepoznatljivijih kroz Human Rights Film Festival, kao i programe i aktivnosti jednako dugovje\u010dnog programa Vizualni kolegij. Redovne projekcije odr\u017eavat \u0107e se svakog \u010detvrtka,<\/strong> a repertoar kina koncipiran je kroz dva smjera: aktualnu autorsku produkciju te kroz \u201cklasi\u010dniji\u201d kurirani program, vezan uz autorske cikluse, obilje\u017eavanje zna\u010dajnih godi\u0161njica i sli\u010dno. Tako\u0111er, pored redovnih projekcija, povremeno \u0107e biti organizirane projekcije ciljane za specifi\u010dne populacije: prije svega za rastu\u0107u migrantsku zajednicu kao i djecu. Ulaz na kompletan program je slobodan.<\/strong><\/p>\n

Cilj djelovanja mikro-kina MaMa, kapaciteta 30 sjedala, jest izme\u0111u ostalog, postati i prostorom socijalizacije filmofilske zajednice. <\/strong>Programski repertoar kina MaMa uklju\u010dit \u0107e:\u00a0 aktualni autorski anga\u017eirani film <\/strong>\u2013 day-to-day<\/em> program sa svjetskih festivala, koji nema mogu\u0107nosti biti prikazan u redovitoj distribuciji; current affairs<\/em><\/strong> naslove koji \u0107e pratiti izdanja novodigitaliziranih kopija, prona\u0111enih filmova, obljetnice manje eksponiranih ali klju\u010dnih autor(ic)a; distributerski dark-horse<\/em><\/strong> \u2013 aktualni filmovi koji se pokazuju \u201cpreekstremni\u201d za klasi\u010dnu distribuciju; filmovi iz partnerskih arhiva<\/em><\/strong>\u00a0 koji su imali nedovoljnu prezentnost u doma\u0107em filmofilskom prostoru, iako su se nerijetko s nekoliko godina odmaka pokazali klju\u010dnima u razvoju filmske umjetnosti.<\/p>\n

Zanimaju nas mogu\u0107nosti koje ideju kina i alati filma imaju u stvaranju ulaznih mjesta u pluralnosti dijeljene stvarnosti. Jedna od ideja je da se kroz filmove stvori komunikativno, razmjenjuju\u0107e mjesto u kojem sudionici sudjeluju u imaginativnoj, konceptualnoj, izvedbenoj ili geografskoj razli\u010ditosti prihva\u0107aju\u0107i relevantnost i nu\u017enost individualnog, \u201cmikro-identiteta\u201d u dru\u0161tvenoj svakodnevici. Dijeljena stvarnost bivanja u zajedni\u010dkom fizi\u010dkom prostoru kao i zajedni\u010dkom \u201cposjetu\u201d imaginarnom celuloidnom ili digitalnom svijetu, doprinosi sve aktualnijem pitanju relevantnosti kina u dana\u0161njem svijetu, na presjeku online prostora i javnih mjesta, <\/em>povodom najave otvaranja \u00a0organizatori u najavi otvaranja kina MaMa.<\/p>\n

Sve projekcije odr\u017eat \u0107e se u 19 sati. Ulaz na sve programe u kino MaMa je slobodan.<\/p>\n

[izvor informacije Multimedijalni institut<\/a><\/strong>]<\/p>\n