{"id":5650,"date":"2012-11-29T21:23:20","date_gmt":"2012-11-29T20:23:20","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5650"},"modified":"2012-11-30T22:26:42","modified_gmt":"2012-11-30T21:26:42","slug":"film-argo-ratna-drama-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5650","title":{"rendered":"FILM: ARGO, ratna drama [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Argo<\/strong>
\n Argo (2012.)<\/strong>
\nWarner Bros. Pictures, 2012.
\nTrajanje: 120 min.
\nFormat: 2,35:1
\nColor: Color
\nZvuk: SDDS | Datasat | Dolby Digital
\nRedatelj: Ben Affleck
\nGlume: Ben Affleck, Bryan Cranston, Alan Arkin, John Goodman, Victor Garber, Tate Donovan, Clea DuVall, Scoot McNairy, Rory Cochrane, Christopher Denham, Kerry Bish\u00e9, Kyle Chandler, Chris Messina, Zeljko Ivanek, Titus Welliver
\nArgo \u2013 Movie Site<\/a><\/strong>
\nArgo \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n

Ako je tajnoj i samozatajnoj CIA-i, nakon krivih procjena o Iraku te negativnog imagea u globalnoj lai\u010dkoj javnosti, bila potrebna ‘rehabilitacija’, marketin\u0161ki je pogo\u0111en filmski na\u010din da se to u\u010dini. I to \u010dak u filmu u kojem se (u premisi) otvoreno govori o njenoj negativnoj ulozi, to jest postavljanju negativca na \u010delo jedne dr\u017eave na koju SAD zbog (naftnog) interesa obra\u0107aju pa\u017enju.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘Argo’<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Dakle, u kratkom (dokumentaristi\u010dkom) uvodu filma publiku se obavje\u0161tava o povijesnim doga\u0111ajima koji uvjetuju potrebu za juna\u010dkim djelima CIA-inih junaka, to jest pojedinaca, s manje pohvala Inteligentnom sustavu. U nastojanju da se demokracija biv\u0161eg Divljeg zapada uvede na Bliski istok, CIA sudjeluje u postavljanju prozapadnja\u010dkog diktatora s kraljevskim (\u0161ahovskim) porijeklom u Iran, gdje se on bahati i zamjera narodnim masama. Kad ga zbace s prijestolja i kad se \u0160ah u emigraciji razboli, pa potra\u017ei i dobije azil u Americi, religijski revolucionarizirani narodni slojevi okupiraju u Teheranu ameri\u010dku ambasadu i uzmu taoce, tra\u017ee\u0107i izru\u010denje biv\u0161eg ugnjetava\u010da.<\/p>\n

Sad po\u010dinje igrani film. Stariji gledatelji, koji se sje\u0107aju tih napetih osamdesetih (kad je mogao je izbiti Tre\u0107i svjetski rat, For God’s Sake!) malobrojni su u multipleksima, ali i oni koji znaju ishod te svjetske tala\u010dke krize, radnju prate s pa\u017enjom kao da je neizvjesna pri\u010da.\u00a0Napet, dinami\u010dan film koji unutar konkretne pri\u010de otkriva i, za laike uvijek fascinantnu politi\u010dku pozadinu (Big Picture) koja odre\u0111uje male pojedina\u010dne sudbine. Ono \u0161to je svakom, od Homerovih junaka, na raspolaganju, a to je ‘slava’, tajnim je junacima na tajnim zadacima, uskra\u0107eno, a film je jedan od na\u010dina da se otkriju zapretani podvizi.<\/p>\n

Film je tako\u0111er, odnosno snimanje filma, spomenuto u drugim politi\u010dkim ulogama ‘od nacionalnog interesa’. Dokumentarac o snimanju ‘spu\u0161tanja Apolla na Mjesec’ u londonskom studiju Stanleya Kubricka, svojevremeno je intrigirao sve koji vi\u0161e vjeruju u filmsku iluziju nego svemirsku tehnologiju. I danas ima onih koji vjeruju da je ‘mali korak za \u010dovjeka, a veliki za \u010dovje\u010danstvo’ u\u010dinjen u nekoj pustinji Nevade ili na nekom filmskom setu. Pa ako je bio uvjerljiv taj film koji je u doba Hladnog rata prevagnuo svemirski presti\u017e SAD-a, mogao je to biti i film koji se snima u napetom Iranu, kako bi se spasili taoci iz ameri\u010dke ambasade. I film koji \u0107e nam otkriti snimanje tog filma. Dok \u017eivimo u svijetu u kojem se \u010dini da se sve zna i da se sve vidi na You Tubeu, jo\u0161 uvijek je potrebna povijesna distanca i dobar igrani film da saznamo \u0161to se dogodilo u stvarnosti koju smo pro\u017eivjeli i pre\u017eivjeli.<\/p>\n

Ada Juki\u0107, 27 11 2012<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>