{"id":5613,"date":"2012-11-28T21:40:24","date_gmt":"2012-11-28T20:40:24","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5613"},"modified":"2012-11-28T21:40:24","modified_gmt":"2012-11-28T20:40:24","slug":"gostovanje-zagrebacke-filharmonije-u-ljubljani","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5613","title":{"rendered":"Gostovanje Zagreba\u010dke filharmonije u Ljubljani"},"content":{"rendered":"

GOSTOVANJE ZAGREBA\u010cKE FILHARMONIJE U LJUBLJANI<\/strong><\/p>\n

Orkestar Zagreba\u010dke filharmonije u \u010detvrtak, 29.11. i petak, 30.11.\u00a0 gostuje u Ljubljani u redovnom ciklusu Slovenske filharmonije. Orkestrom Zagreba\u010dke filharmonije dirigirat \u0107e maestro svjetskog glasa i jedan od najve\u0107ih dirigenata dana\u0161njice Dmitrij Kitajenko, a svoje violon\u010delisti\u010dko umije\u0107e slovenskoj \u0107e publici solisti\u010dki do\u010darati ruski umjetnik Alexander Rudin.<\/p>\n

Alexander Rudin bio je u\u010denik Dmitrija Kitajenka na studiju dirigiranja na Moskovskom konzervatoriju. Na ovom koncertu Rudin \u0107e se ipak vratiti svojim \u201eglazbenim korijenima\u201c \u2013solista violon\u010delista, vo\u0111en dirigentskom palicom svog cijenjenog u\u010ditelja maestra Kitajenka. Alexander Rudin profesor je na Moskovskom konzervatoriju i dobitnik brojnih priznanja i nagrada, naro\u010dito u Rusiji: \u00a0dobitnik je Dr\u017eavne nagrade, Nagrade ruske vlade, predsjednik je \u201eGlazbene skup\u0161tine\u201c, a ujedno i umjetni\u010dki ravnatelj i dirigent komornog orkestra Musica Viva<\/em>. Zbog glazbenih dostignu\u0107a i zasluga u kulturi progla\u0161en je po\u010dasnim umjetnikom Rusije.<\/p>\n

\n
\n
\"Zagreba\u010dka<\/a><\/dt>\n
Zagreba\u010dka filharmonija<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Publici u Ljubljani Zagreba\u010dka filharmonija ovaj \u0107e se put predstaviti izvedbom djela L. van Beethovena, Haydna i R.Straussa.\u00a0Koncert \u0107e zapo\u010deti Petom simfonijom u c-molu<\/em> Ludwiga van Beethovena, djelom koje je nakon po\u010detnog neuspjeha kod publike dobilo gotovo mitsko zna\u010denje. \u010cetiri stavka simfonije pokazuju pravilnu i ure\u0111enu strukturu, no ipak djeluju za\u010du\u0111uju\u0107e spontano i potresno te postepeno, prema rije\u010dima pisca E.T.A. Hoffmana, slu\u0161atelja na zavr\u0161etku vode u \u201esvijet beskona\u010dnosti\u201c.<\/p>\n

Nastavit \u0107e se Prvim koncertom za violon\u010delo i orkestar<\/em> u C-duru<\/em> Josepha Haydna. Djelo je nastalo na prijelazu baroka i klasicizma, a spoj glazbenih utjecaja dviju epoha njegovoj glazbenoj formi daje posebnu dra\u017e koja odi\u0161e duhom promjene. Tri stavke koncerta maksimalno eksponiraju solista u tehni\u010dkom i muzikalnom smislu. Uz prisutne virtuozne kadence, djelo sadr\u017ei prave izazove za svira\u010dki temperament \u2013 violon\u010delist mora slijediti promjene karaktera, koje kre\u0107u od sve\u010danog preko melankoli\u010dnog pa sve do \u0161aljivog. Kao takvo, djelo je izazov za svakog solista i ne sumnjamo da \u0107e Alexander Rudin svojim majstorskim violon\u010delisti\u010dkim umije\u0107em na njega uspje\u0161no odgovoriti. Haydnovo djelo zna\u010dajno je obogatilo ina\u010de skromni violon\u010delisti\u010dki koncertni repertoar i zbog toga se smatra jednim od najva\u017enijih djela klasi\u010dne glazbene literature.<\/p>\n

Svoj vrhunac ova koncertna ve\u010der do\u017eivjet \u0107e izvedbom jednog od najuspje\u0161nijih glazbeno-scenskih djela, suitom iz opere <\/strong>Kavalir s ru\u017eom<\/em> Richarda Straussa, <\/strong>komi\u010dnom operom u koju je skladatelj stavio naglasak na melodije valcera kojima je protkano cijelo djelo.<\/p>\n

Vjerujemo kako \u0107e i publika u Ljubljani uz orkestar Zagreba\u010dke filharmonije do\u017eivjeti bezbroj glazbenih do\u017eivljaja!<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Zagreba\u010dka filharmonija<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>