{"id":55787,"date":"2024-06-23T01:20:39","date_gmt":"2024-06-22T23:20:39","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55787"},"modified":"2024-06-23T01:20:39","modified_gmt":"2024-06-22T23:20:39","slug":"fraktura-predstavlja-zlocin-i-kazna","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55787","title":{"rendered":"Fraktura predstavlja: Zlo\u010din i kazna"},"content":{"rendered":"

Zlo\u010din i kazna<\/em> Fjodora Mihajlovi\u010da Dostojevskog jedan je od najva\u017enijih svjetskih klasika \u2013 knjiga koju svatko mora pro\u010ditati barem jednom.<\/strong><\/p>\n

Siroma\u0161ni i razo\u010darani student Rodion Romanovi\u010d Raskoljnikov ubio je babu lihvaricu jer sebe zami\u0161lja kao Napoleona koji mo\u017ee odlu\u010diti \u010diji je \u017eivot nepotreban i \u0161tetan za druge. Ovaj netipi\u010dni kriminalisti\u010dki roman u kojem otpo\u010detka znamo ubojicu usmjeren je na unutarnja, psihi\u010dka stanja likova i raznorodnu paletu njihovih stavova i razmi\u0161ljanja. Kakve sve posljedice na \u010dovjeka ostavljaju bijedni \u017eivotni uvjeti i kako se razli\u010diti likovi s njima nose? Ima li \u010dovjek pravo proglasiti da je iznad drugih? \u0160to zna\u010di pokajati se i kako se nositi s vlastitom gri\u017enjom savjesti?<\/p>\n

Novi prijevod Tatjane Radmilo ovo \u0107e djelo Fjodora Mihajlovi\u010da Dostojevskog, pisca koji je utjecao na cjelokupnu knji\u017eevnost 20. stolje\u0107a, pribli\u017eiti mla\u0111im generacijama \u010ditatelj(ic)a. Zlo\u010din i kazna<\/em> vje\u010dito je aktualni roman jer nas vra\u0107a temeljnim pitanjima dobra i zla, morala i nemorala, krivnje i oprosta, vjere i ateizma, tradicije i modernosti.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupila Fraktura<\/a><\/strong><\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih ruskih, ali i svjetskih pisaca Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski<\/strong> ro\u0111en je 1821. u Moskvi, a umro 1881. u Sankt-Peterburgu. S dvanaest godina odlazi na \u0161kolovanje, prvo u Moskvu pa u Sankt-Peterburg. \u00a0Poha\u0111ao je vojno in\u017eenjersko u\u010dili\u0161te u Sankt-Peterburgu, nakon diplome kratko je radio kao in\u017eenjer, i tada je ve\u0107 po\u010deo kockati i gubiti novac \u2013 ta \u0107e ga ovisnost pratiti tijekom \u010ditava \u017eivota. Kad je Dostojevski 1843. zavr\u0161io \u0161kolovanje, preveo je roman Eug<\/em>\u00e9<\/em>nie<\/em> Grandet<\/em> Honor\u00e9a de Balzaca (dodu\u0161e, prijevod je bio toliko Slobodan da je od Balzacova romana ostao samo si\u017ee). Uskoro pi\u0161e epistolarni roman Bijedni ljudi<\/em> koji formom podsje\u0107a na sentimentalizam, a sadr\u017eajno se razlikuje od tada prevladavaju\u0107eg naturalizma.<\/p>\n

Ubrzo potom Dostojevski pi\u0161e pripovijest \u201cDvojnik\u201d, koja nije bila toliko uspje\u0161na, a 1848. objavljuje sentimentalni roman Bijele no\u0107i<\/em>, nakon kojih po\u010dinje pisati roman Neto\u010dka Nezvanova<\/em>, tako\u0111er u sentimentalnoj maniri, ali zbog okolnosti prekida pisanje. Naime, bio se pridru\u017eio kru\u017eoku utopijsko-socijalisti\u010dkog kruga radikalnih pisaca i intelektualaca, tzv. petra\u0161evaca, koji je bio kriti\u010dki nastrojen prema carskoj Rusiji i zazivao revoluciju (raspravljali su o tada subverzivnim<\/p>\n

idejama nu\u017enosti okon\u010danja tradicionalnog braka, ukidanja kmetstva i privatnog vlasni\u0161tva). Zbog tih je aktivnosti Dostojevski s jo\u0161 nekolicinom ljudi 1849. uhi\u0107en i osu\u0111en na smrt, a netom prije pogubljenja, na samome strati\u0161tu, izre\u010dena mu je odluka o pomilovanju. Car Nikolaj I. smilovao se prijestupnicima te ih poslao na robiju i te\u017eak rad u Sibir, nakon kojega je Dostojevski do 1859. bio u vojsci. Iz Sibira Dostojevski se vratio kao druk\u010diji \u010dovjek, iskustvo blizine smrti i robije u\u010dinilo ga je konzervativnijim i religioznijim.<\/p>\n

Nakon povratka u Sankt-Peterburg pi\u0161e Zapise iz mrtvog doma<\/em> (1862.) o \u017eivotu u Sibiru iz vizure zatvorenika. O strahotama koje je glavni lik pro\u017eivio pi\u0161e kao o ne\u010dem obi\u010dnom i time posti\u017ee jak u\u010dinak na \u010ditatelj(ic)e. U to vrijeme nastaje i feljtonski roman Poni\u017eeni i uvrije\u0111eni<\/em> (1861.) u kojem se osje\u0107a jak utjecaj Dickensa, engleskih i francuskih bulevarskih romana. Njegova misao da napredak ne mo\u017ee biti jednostavan zbog kompleksne i mra\u010dne ljudske prirode dolazi do izra\u017eaja u Zapisima iz podzemlja<\/em> (1864.) kojima napada \u201crazumni egoizam\u201d koji je propagirao tada popularni publicist i knji\u017eevnik Nikolaj \u010cerni\u0161evski, glavni urednik revolucionarnog \u010dasopisa Suvremenik.<\/p>\n

Godine 1866. objavljeno je kompozicijski najskladnije djelo Dostojevskoga, roman Zlo\u010din i kazna<\/em>, koji je izlazio u nastavcima u Ruskom vjesniku. Ovaj kriminalisti\u010dki roman u kojem otpo\u010detka znamo ubojicu Dostojevski je zamislio kao psiholo\u0161ki prikaz jednog zlo\u010dina i analizu duhovno-moralnoga stava nove generacije.<\/p>\n

Od 1876. Dostojevski je objavljivao Pi\u0161\u010dev dnevnik<\/em> koji se sastojao od kritika, eseja, polemika, pri\u010da i autobiografskih crtica. Tu je promicao slavenofilske ideje, kriti\u010dki se odnosio prema civilizaciji i politici europskog Zapada, a ruski narod smatrao bogonoscem koji \u0107e preporoditi \u010dovje\u010danstvo. Kruna knji\u017eevnog stvarala\u0161tva ovog velikog ruskog pisca jest nedovr\u0161eni roman Bra\u0107a Karamazovi<\/em> (1879.\/1880.), djelo razgranate fabule s mno\u0161tvom likova od kojih su najva\u017eniji otac i \u010detiri sina. Uz Rat i mir<\/em> Lava Nikolajevi\u010da Tolstoja, Bra\u0107a Karamazovi spadaju u sam vrhunac stvarala\u0161tva kasnog ruskog realizma, a svojim esejisti\u010dkim dijelovima roman nagovje\u0161tava i dezintegraciju realizma prema modernizmu.<\/p>\n

Dostojevski je 1880. odr\u017eao svoj posljednji veliki govor povodom otkrivanja spomenika Pu\u0161kinu u Moskvi. Tom je prilikom rekao da ruski \u010dovjek nije samo pravoslavni kr\u0161\u0107anin ili prozapadnja\u010dki duhovni lutalica, nego bi trebao (kao \u0161to je, prema njegovim rije\u010dima, uspio Pu\u0161kin) u sebi na temelju kr\u0161\u0107anskoga razmi\u0161ljanja povezati tradicije svjetske kulture. Morao bi postati bratom svih ljudi, \u201csve\u010dovjekom\u201d (rus. vse\u010delovek).<\/p>\n

Uz Lava Nikolajevi\u010da Tolstoja i Antona \u010cehova, Dostojevski se smatra jednim od najve\u0107ih ruskih pisaca svih vremena.<\/p>\n

Informacije o knjizi:<\/strong><\/h3>\n

Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski
\nZlo\u010din i kazna<\/strong>
\nRoman u \u0161est dijelova s epilogom<\/strong><\/p>\n

Naslov izvornika: \u041f\u0440\u0435\u0441\u0442\u0443\u043f\u043b\u0435\u043d\u0438\u0435 \u0438 \u043d\u0430\u043a\u0430\u0437\u0430\u043d\u0438\u0435
\nJezik izvornika: ruski
\nPrijevod: Tatjana Radmilo
\nDatum izdanja: studeni 2022.
\nVrsta uveza: tvrdi uvez u kutiji
\nBroj stranica: 576
\nVisina: 215 mm
\nTe\u017eina: 850 g
\nISBN: 978-953839815-5
\nCijena: 26,99 \u20ac<\/p>\n

[izvor informacije Fraktura<\/a><\/strong>]<\/p>\n