{"id":55367,"date":"2024-05-07T20:02:47","date_gmt":"2024-05-07T18:02:47","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55367"},"modified":"2024-05-07T20:02:47","modified_gmt":"2024-05-07T18:02:47","slug":"dvorac-vavel-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55367","title":{"rendered":"Dvorac Vavel u Krakovu [pi\u0161e i fotografira Vendi Juki\u0107 Bu\u010da]"},"content":{"rendered":"

Kraljevski dvorac Vavel (polj. Wawel<\/em>) na istoimenom brdu smatra se najva\u017enijom povijesnom i kulturnom lokacijom u Poljskoj. Vi\u0161estoljetno tradicijsko sjedi\u0161te kraljeva izdi\u017ee se nad Krakovom, na zapadnoj obali za\u0161titni\u010dke rijeke Vistule. Muzej osnovan 1930. godine jedan je od najreprezentativnijih muzeja umjetnosti na ovom podru\u010dju. Obuhva\u0107a deset odsjeka koji skrbe za kolekcije slika, uklju\u010duju\u0107i i va\u017enu kolekciju talijanskih renesansnih autora, artefakata od papira, skulptura, tekstilnih umjetnina, me\u0111u kojima se isti\u010du kolekcija tapiserija Sigismunda II. Augusta, zlatarskih izra\u0111evina, oru\u017eja i oklopa, kerami\u010dkih predmeta, sa zna\u010dajnom zbirkom Meissen porculana te anti\u010dkog namje\u0161taja. Muzejska kolekcija azijskih i bliskoisto\u010dnih umjetnina sadr\u017ei najve\u0107u kolekciju otomanskih \u0161atora u Europi, koji iz konzervatorskih razloga nisu trenutno izlo\u017eeni. Tematski razli\u010dite stalne izlo\u017ebe prezentiraju impresivnu Muzejsku kolekciju ali i s\u00e2m dvorski kompleks. I Dvorac ima svoju bron\u010danu maketu, kao i gotovo svaka znamenitost u Krakovu.<\/strong><\/p>\n

Ulaz unutar fortifikacija dvorca je besplatan, a mogu\u0107e mu je pristupiti iz vi\u0161e smjerova \u2013 mi smo u\u0161li na glavni ulaz iz smjera centra, ali smo iza\u0161li putem koji vodi iza administrativnih zgrada. Postoje\u0107e gra\u0111evine adaptirane su u muzejske prostore, cafe i restoran s vanjskim terasama, administrativno podru\u010dje, a jedino je Katedrala pod ingerencijom druge institucije. S obzirom da kompleks obuhva\u0107a nekoliko vrlo opse\u017enih izlo\u017ebi, ulaznice se mogu kupiti za svaku pojedina\u010dno, za grupu od nekoliko izlo\u017ebi ili za obilazak cjelokupnog kompleksa (\u201dVavel za entuzijaste\u201d). Ulaznice su vrlo prakti\u010dke, prikazuju kartu kompleksa, naziv izlo\u017ebi, podatke broja posjetitelja koji zajedno obilaze te vrijeme ulaska na pojedinu izlo\u017ebu, kako bi se izbjegle gu\u017eve i prenatrpanost izlo\u017ebenog prostora. Iako smo inicijalno planirali cijeli dan posvetiti obilasku Dvorca, radi brojnih obaveza to nije bilo mogu\u0107e. U vrijeme na\u0161eg dolaska neke su izlo\u017ebe (primjerice, Dr\u017eavni\u010dke sobe, Privatni kraljevski apartmani) bile nedostupne radi sve\u010danog otvorenja nove izlo\u017ebe kojem \u0107emo prisustvovati nave\u010der, a neke su zatvarale ranije u odnosu na ostatak kompleksa. U kona\u010dnici sam posjetila izlo\u017ebu Izgubljeni Vavel <\/em>s Lapidarijem<\/em>, Crkvu sv. Gereona<\/em>, Kraljevsku riznicu<\/em>, Oru\u017earnicu<\/em>, Kraljevske vrtove<\/em> te Zmajsku jazbinu<\/em>. U predahu sam pojela vrlo dobru krem\u0161nitu s Berislavom, koji je preferirao kavu i razmi\u0161ljanje o fizici na terasi cafea u okviru ovog izuzetnog okru\u017eenja, ali mi se pridru\u017eio u nekoliko obilaska.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Arheologija.hr<\/a><\/strong><\/p>\n

Kroz izlo\u017ebu Izgubljeni Vavel<\/em> prolazi se po uzdignutoj traci s pogledom na arhitekturne i arheolo\u0161ke ostatke Rotunde sv. Feliksa i Audakta, kasnije nazvane Rotundom Bla\u017eene Djevice Marije, iz kasnog 10. odnosno ranog 11. stolje\u0107a in situ<\/em> te vitrinama s izabranim artefaktima u prvom dijelu, dok drugi dio prikazuje uglavnom ve\u0107e skulpturalne i arhitekturne ostatke uz njihove pretpostavljene rekonstrukcije. Iako postavljena 1970. godine izlo\u017eba djeluje i danas izuzetno moderno. Nalazi i arhitektura otkriveni su tijekom stogodi\u0161njih restauratorskih zahvata i arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Rotundu je otkrio profesor Adolf Szyszko-Bohusz. Istra\u017eivana je i rekonstruirana po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Cilindri\u010dnog je tlocrta i ima \u010detiri apside. Kao dodatak na ju\u017enoj strani nalazi se kru\u017eni aneks, prolazom povezan s glavnom strukturom. U Lapidariju su predstavljeni ostaci srednjovjekovnih struktura locirani sjeverno i isto\u010dno od Rotunde: predromani\u010dki zidovi grobnice s djelomi\u010dno poreme\u0107enim grobljem, goti\u010dki obrambeni zid te temelji goti\u010dkog dvorca. Arheolo\u0161ki nalazi koji obuhva\u0107aju posude, oru\u0111e, artefakte za osobnu upotrebu, \u010dak i cipele prezentirani su u vitrinama u prostoru biv\u0161e konju\u0161nice. Izlo\u0161ci su organizirani u tematske cjeline \u2013 arhitekturni elementi iz Arkadnog dvori\u0161ta (restauraciju je proveo Zygmunt Hendel po\u010detkom 20. stolje\u0107a), ulomci kamenih ulomaka s fasade kraljevske pala\u010de, artefakti otkriveni arheolo\u0161kim iskopavanjima ni\u017ee terase kraljevskih vrtova te ulomci iz vavelske katedrale. Izlo\u017eeni su gipsani odljevi kamenih ulomaka iz Sigismundove kapele, koja je jedan od najkvalitetnijih primjera arhitekture talijanske renesanse sjeverno od Alpa. Najranije kalupe izradio je krakovski kipar Parys Filippi u razdoblju izme\u0111u 1868. i 1874. godine prema originalnim elementima, a odljeve su izradile polaznice te\u010daja za \u017eene Muzeja tehnologije i industrije. Posebna prostorija prikazuje kolekciju renesansnih kerami\u010dkih plo\u010dica namijenjenima izradi kamina. Virtualne rekonstrukcije odabranih ranoromani\u010dkih i romani\u010dkih gra\u0111evina na Vavelu, izra\u0111ene su prema arheolo\u0161kim, arhitekturnim, ilustracijskim, fotografskim i konzervatorskim podacima.<\/p>\n

Druge izlo\u017ebe nalaze u krilima pala\u010de koja zatvaraju prostrani klaustar.<\/p>\n

Ostaci crkve sv. Gereona <\/em>iz 11. st. tako\u0111er su prezentirani in situ<\/em>. Nalaze se na podru\u010dju zapadnog krila prizemlja kraljevske pala\u010de. Izlo\u017eba je postavljena 1920. godine prema istra\u017eivanju I projektu prof. Adolfa Szyszko-Bohusza. Profesor je zaslu\u017ean za inicijativu postavljanja arheolo\u0161kih I arhitektonskih struktura u pomno organiziranom prostoru op\u0107enito. Crkva je imala formu \u00a0bazilike. Na njezinom isto\u010dnom dijelu sa\u010duvano je sveti\u0161te u okviru kojeg se nalaze transept i kripta. Tijekom 13. stolje\u0107a uslijedile su adaptacije njezinog smanjivanja kada je crkveni prostor na zapadnoj strani zatvoren s dva tornja sru\u0161en. Na temelju dedikacije, arhitekturne analize i povijesnog istra\u017eivanja, zaklju\u010deno je da ju je osnovao Kazimir I. Obnovitelj. Sredinom 13. stolje\u0107a Kazimir Veliki na mjestu bazilike podi\u017ee malu goti\u010dku jednobrodnu kapelu od koje su o\u010duvane velika profilirana arkada trijumfalnog luka te stepenice koje su vodile u prezbiterij iz dvori\u0161ta pala\u010de. Osim arhitekturnih dijelova, izlo\u017ebom su prikazani tlocrti razli\u010ditih faza te nalazi prona\u0111eni tijekom iskopavanja. Arhitekturni dijelovi sa\u010duvani su i u podu te za\u0161ti\u0107eni staklom. Posjetitelj slobodno obilazi izlo\u017ebeni prostor koji nije pretrpan izlo\u0161cima te je dojam samog crkvenog prostora najizra\u017eeniji.<\/p>\n

Izlo\u017eba Kraljevska riznica<\/em> konceptualno se referira na povijesnu instituciju riznice koja se neko\u0107 nalazila na istom mjestu \u2013 znak suverenosti Kraljevine Poljske te kasnije Poljsko-Litvanske Unije. Od razdoblja 14. stolje\u0107a krunski dragulji i druge insignije kraljevske mo\u0107i (krune, skeptri, kraljevske jabuke te krunidbeni ma\u010d Szczerbiec) su se \u010duvali u Riznici zajedno s drugim dragocjenostima \u010dine\u0107i slu\u017ebeno dr\u017eavno blago. Monarh je imao i privatnu riznicu u kojoj se \u010duvala privatna insignija, dragulji i dr. Impresivna je bila kolekcija dragulja Kralja Sigismunda II. Augusta. Krunski dragulji prvi puta su javno izlo\u017eeni 1792. godine. Nakon tre\u0107e Particije Poljske 1975. godine Prusi su provalili u Riznicu te otu\u0111ili njezin sadr\u017eaj, a kasnije i pretopili krunske dragulje. Dana\u0161nja izlo\u017eba prikazuje dio od onog \u0161to je preostalo te artefaktima prikupljenim sistematskom akvizicijom nakon 1930. godine, uklju\u010duju\u0107i nekoliko ranije otu\u0111enih, pre\u017eivjelih artefakata. Izlo\u017eba obuhva\u0107a poprili\u010dan broj prostorija. Iz razdoblja Poljsko-Litvanske Unije \u010duvaju se zastave i standardi kao najva\u017eniji simboli njezine suverenosti. Najstariji o\u010duvani original izra\u0111en je za krunidbu Katarine Austrijske, tre\u0107e supruge kralja Kralja Sigismunda II Augusta, koja je odr\u017eana u Krakovu, 30. srpnja 1553. Ovdje se \u010duva i najvrjednija kolekcija povijesnih artefakata povezanih s poljskim vojnim uspjesima, uglavnom uz razdoblja 16. i 17. stolje\u0107a te kolekcija tapiserija.<\/p>\n

Iz Riznice <\/em>se direktno nastavlja u Oru\u017earnicu<\/em> u kojoj je, u nekoliko, ve\u0107inom, podrumskih prostorija izlo\u017een veliki broj helebardi (oru\u017eje kori\u0161teno u borbama konjanika), dvoru\u010dnih ma\u010deva, pu\u0161ki, samostrela te topova, ve\u0107inom iz 15. do 19. stolje\u0107a. Neke od helebardi koje su koristili pripadnici dvora i stra\u017ee, bogato su ukra\u0161ene i nosile su grbove vladara. Izlo\u017eeni su i oklopi, od kojih su istaknuti njema\u010dki puni te poljski ljuskavi oklopi. Iz podruma s topovima i kopijama banera izlazi se iz dvorca direktno na unutarnje dvori\u0161te.<\/p>\n

Kraljevski vrtovi<\/em> nisu preveliki niti pretenciozni, ve\u0107 lijepo ure\u0111en vanjski prostor na dvije eta\u017ee \u2013 gornja s vrtom te donja s labirintom. Na putu do Vrtova te njihovom podru\u010dju izlo\u017eene su skulpture poljskog umjetnika Zdzis\u0142awaa Beksi\u0144skija.<\/p>\n

Kroz okrugli tornji\u0107 na podru\u010dju izvan Dvorca spu\u0161ta se u takozvanu Zmajsku jazbinu<\/em>. Spiralne stepenice vode dosta duboko te treba biti oprezan prilikom spu\u0161tanja jer su vrlo strme i uske, a omogu\u0107ene su i klupe za odmor. Spiljski prostor je mra\u010dan i vla\u017ean. Prema legendi, ovdje je obitavao zmaj koji je ugnjetavao lokalnu populaciju i zahtijevao prino\u0161enje \u017ertvi stoke ili djevica, ovisno o verziji legende. Porazio ga je pametni postolarski vje\u017ebenik Skuba, koji je iskoristio zmajevu pro\u017edrljivost i podvalio mu sumpor umotan u kravlji ko\u017euh. Gore\u0107i iznutra, zmaj je pio vode do se ne rasprsne. Skulpturu zmaja koji izbacuje vatru pogledajte u IG reelu o dvorcu Vavel (uskoro).<\/p>\n

Prisustvovali smo sve\u010danom otvorenju privremene izlo\u017ebe Slika Zlatnog doba<\/em> 15. rujna 2023. Tijekom ceremonije otvorenja projiciran je impresivan video velikih dimenzija koji je obnuhva\u0107ao gotovo cijelu jednu dvori\u0161nu fasadu Dvorca (https:\/\/www.instagram.com\/p\/Cxz_CzxsWem\/<\/a>). Zlatno doba monarhije posljednjih Jagiellonsa, razdoblja cvjetanja renesanse 13. stolje\u0107a u Poljskoj i Litvi, prikazano je kroz monumentalan postav gotovo 400 umjetnina iz javnih, crkvenih i privatnih kolekcija, uklju\u010duju\u0107i, me\u0111uostalim, posudbe iz Knji\u017enice Bodleian u Oxfordu, Britanske knji\u017enice u Londonu, Metropolitan muzeja u New Yorku, i dr. Neki izlo\u0161ci su ovom prigodom restaurirani, neki novo otkriveni, a neki prvi puta izlo\u017eeni u Poljskoj. Berislava se dojmila Cosmographia <\/em>Sebastiana M\u00fcnstera, mene krasni povijesni kostimi, a oboje smo sa zanimanjem prou\u010davali izraze lica goti\u010dkih beba Krista na portretima s majkom. Otvorenje je bilo poprili\u010dno dobro posje\u0107eno te su posjetitelji pu\u0161tani u grupama, stoga se trebalo \u017eustrim tempom kretati kroz izlo\u017ebene prostorije ukoliko se htjelo fotografirati izlo\u0161ke iz blizine. Nakon zavr\u0161etka obilaska uputili smo se na domjenak, s kojeg su neki taman dolazili na izlo\u017ebu.<\/p>\n

U Muzejskoj trgovini nudi se izbor suvenira i pli\u0161anac u obliku zmaja, izme\u0111u kojeg i Hermelinka nije bilo lako odlu\u010diti kojeg featureati na ovogodi\u0161njem ArheoKalendaru (http:\/\/www.arheologija.hr\/2024\/01\/10\/arheokalendar-2024\/<\/a>). Zbog simplificiranih ali efektnih karakteristika odlu\u010dili smo se za Hermelinka, i smatramo da nismo pogrije\u0161ili ????<\/p>\n

Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/strong>
\nKopenhagen-Barcelona, 1. travnja 2024.<\/p>\n

Krakow.pl<\/a><\/strong>
\n Polisharms.com\/<\/a><\/strong>
\n Krakow.travel\/en\/3-krakow-dragons-den<\/a><\/strong>
\n Arheologija Facebook Vavel <\/a><\/strong><\/p>\n