{"id":54580,"date":"2024-03-12T11:30:15","date_gmt":"2024-03-12T10:30:15","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=54580"},"modified":"2024-03-19T16:02:48","modified_gmt":"2024-03-19T15:02:48","slug":"plesna-predstava-paralelne-kampanje-i-dokumentarni-film-augusto-boal-and-the-theatre-of-the-oppressed-u-pulskom-ink-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=54580","title":{"rendered":"Plesna predstava ‘Paralelne kampanje’ i dokumentarni film ‘Augusto Boal and the Theatre of the Oppressed’ u pulskom INK-u"},"content":{"rendered":"

IZVEDBENA FIKCIJA \u201cPARALELNE KAMPANJE\u201d ISTRA\u017dUJE SNAGU RIJE\u010cI I GESTE<\/strong> 14. o\u017eujka 2024. u 20 sati na Maloj sceni<\/p>\n

\u201cParalelne kampanje (Parallele Kampagnen)\u201d izvedbena je fikcija inspirirana romanom \u201c\u010covjek bez osobina\u201d austrijskog pisca Roberta Musila u kojoj umjetni\u010dki dvojac Alexandra Madsen<\/strong> i Frane Ma\u0161kovi\u0107<\/strong> spaja razli\u010dite oblike umjetni\u010dkog izra\u017eavanja – ples i glumu. Koreografiju potpisuje Pule\u017eanka Madsen, kodramaturg je Luka Bosanac<\/strong>, Filip Povr\u017eeni\u0107 <\/strong>re\u017eijska je podr\u0161ka u projektu, scenografkinja je Ivana \u0160krabalo<\/strong>, a predstava je nastala u koprodukciji MASA Dance Company<\/strong> i Plesnog centra Tala<\/strong>.\u00a0 Nakon izvedbe u INK o\u010dekuje nas i razgovor s autorima.<\/p>\n

<\/p>\n

Augusto Boal<\/a> presenting a workshop on the Theatre of the Oppressed at Riverside Church<\/a> in New York City<\/a> in 2008 ; Fotografiju ustupila Wikipedia<\/strong><\/a><\/p>\n

U sredi\u0161tu se nalazi ekstati\u010dno partnerstvo, ambivalentan odnos izvo\u0111a\u010dice i izvo\u0111a\u010da, \u010dija se konceptualna os zrcali u vezi izme\u0111u Agathe i Ulricha, glavnih likova romana. Oni su sestra i brat koji u ponovnom susretu u rodnoj ku\u0107i vide mogu\u0107nost za stanje druga\u010dijeg \u017eivljenja. Ova se izvedbena fikcija tako doti\u010de i onoga \u0161to Musil naziva osje\u0107ajem za mogu\u0107nost, a definira ga kao \u201csposobnost promi\u0161ljanja svega \u0161to bi jednako tako moglo biti i gledanja na ono \u0161to jest kao ni\u0161ta va\u017enije od onoga \u0161to nije\u201d. Drugim rije\u010dima, scenski odnos izvo\u0111a\u010da izla\u017ee se poku\u0161ajima uspostave hipertekstualnih mogu\u0107nosti utopijskih ideja.<\/p>\n

Agatha i Ulrich povla\u010de se iz \u017eivota osigurani ste\u010denim nasljedstvom odabiru\u0107i poziciju cini\u010dno-sentimentalnih promatra\u010da te hodaju na granici odnosa provokativnim \u0161armom \u0161to bi se moglo usporediti s izvrsnom ravnote\u017eom izme\u0111u zabrane i mamljenja. Tim istra\u017eivanjem mogu\u0107nosti novog do\u017eivljavanja zbilje, suprotstavljaju\u0107i se osje\u0107aju za stvarnost te variraju\u0107i izme\u0111u intelekta i instinkta, kao da otkrivaju ispunjenje sre\u0107om i ljubavi koje je neusporedivo s bilo \u010dime u obi\u010dnom iskustvu. Reflektiraju\u0107i se jedno o drugo ili se pak u\u010de voljeti sami sebe, ili voljeti svijet koji im se pred o\u010dima krenuo raspadati. Nada se uspostavlja kao fikcija koju stvarnost iznova razbija, ali to ne dovodi do odustajanja. Oni kontempliraju o pitanjima javne sfere unutar, isklju\u010divo, privatne sfere, a politi\u010dka zbilja, uo\u010di Prvog svjetskog rata, u njima uzrokuje i strah i \u010du\u0111enje. Njihova je \u017eelja da u specifi\u010dnom povijesnom trenutku ostanu bez osobina poduprta i istovremenim strahom od bezimenosti. Shva\u0107aju\u0107i da gra\u0111ansku klasu kojoj pripadaju \u010dekaju velika isku\u0161enja, oni odustaju od dono\u0161enja odluka i zauzimanja jasnih (politi\u010dkih) stavova, ali ne odustaju od zami\u0161ljanja potencijala budu\u0107nosti. Budu\u0107nosti u kojoj nije jasno \u0161to \u0107e oni zapravo raditi niti tko \u0107e na kraju biti.<\/p>\n

\n

FORUM – PREDSTAVOM \u201cPRAVI IZBOR\u201d I DOKUMENTARNIM FILMOM OBILJE\u017dIT \u0106E SE OBLJETNICA RO\u0110ENJA AUGUSTA BOALA <\/strong>16. o\u017eujka 2024. u 18 sati na Maloj sceni<\/p>\n

Forum-kazali\u0161te jedna je od tehnika Kazali\u0161ta potla\u010denih, a cilj rada je edukacija i poticanje na aktivno sudjelovanje publike u rje\u0161avanju dru\u0161tvenih pitanja. Filozofija rada Kazali\u0161ta potla\u010denih sastoji se od toga da se \u201crazmontiraju\u201d barijere pojedinac-dru\u0161tvo uz oslobodila\u010dku politi\u010dku akciju. Augusto Boal za\u010detnik je Kazali\u0161ta potla\u010denih, a kroz svoj je rad kao redatelj i autor\u00a0 njegovao vjeru u kazali\u0161te kao sredstva subjektivne preobrazbe ljudskog bi\u0107a i objektivne preobrazbe dru\u0161tva.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio themoviedb.org<\/strong><\/a><\/p>\n

Interaktivna predstava \u201cPravi izbor?\u201d govori o nasilju u adolescentnim vezama. Kroz pri\u010du upoznajemo likove koji se me\u0111usobno isprepli\u0107u u slo\u017eenim\u00a0me\u0111uljudskim odnosima. Dvoje ljudi upoznaju se i zaljubljuju, a njihov ispo\u010detka skladan \u017eivot pretvara se u neravnopravan odnos dvoje mladih bi\u0107a. Voditeljica Marijana Per\u0161i\u0107<\/strong> u suradnji s polaznicima Dramskog i plesnog studija INK: Noel Smailba\u0161i\u0107, Maria Buri\u0107, Lara Abramovi\u0107, Matea Konto\u0161i\u0107, Tin Bui\u0107, Tea Stupar<\/strong>, Marina Ba\u0161i\u0107 i Iris Per\u0161i\u0107<\/strong>, osim forum-predstavom obilje\u017eit \u0107e Me\u0111unarodni dan kazali\u0161ta potla\u010denih i projekcijom filma \u201cAugusto Boal e o Teatro do Oprimido\u201d<\/strong><\/a> (2010, Brazil, 62 min). Film je nastao u produkciji Mapa Filmes, re\u017eiju potpisuje Zelito Viana, a u INK \u0107e se prikazati s podnaslovima na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

O filmu:<\/strong><\/h3>\n

Dokumentarni film
\nAUGUSTO BOAL E O TEATRO DO OPRIMIDO
\nRedatelj: Zelito Viana
\nProdukcija:Mapa Filmes
\n2010, Brazil, 62 min
\nFilm s podnaslovima na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

Dokumentarac koji govori o stvarala\u010dkom putu kazali\u0161nog redatelja Augusta Boala \u2013 od po\u010detka njegove karijere u kazali\u0161tu S\u00e3o Paulo Arena do 2010. godine. Usporedno, film prikazuje evoluciju Kazali\u0161ta potla\u010denih, koje se prakticira u 72 zemlje jo\u0161 od 70-ih godina 20. stolje\u0107a. Filozofija rada Kazali\u0161ta potla\u010denih sastoji se od toga da se \u201crazmontiraju\u201d barijere izme\u0111u aktera i javnosti koji predla\u017eu oslobodila\u010dku politi\u010dku akciju. Boalov rad sa izvedbenom umjetnosti, kao redatelja i autora, karakterizira vjera u kazali\u0161te kao sredstva subjektivne preobrazbe ljudskog bi\u0107a i objektivne preobrazbe dru\u0161tva. Ovim dokumentarcem ovjekovje\u010den je rad redatelja i najve\u0107eg brazilskog dramati\u010dara s \u017eeljom da ga se ne zaboravi, a kao podsjetnik na sve \u0161to nam je ostavio u naslje\u0111e.<\/p>\n