Black River Falls, Wisconsin, 1972. Dvadesetogodi\u0161nja Alicia Western dolazi u psihijatrijsku ustanovu nose\u0107i \u010detrdeset tisu\u0107a dolara u najlonskoj vre\u0107ici. Poha\u0111a doktorski studij iz matematike na Sveu\u010dili\u0161tu u Chicagu, dijagnosticirana joj je paranoidna shizofrenija i ne \u017eeli razgovarati o svojem bratu Bobbyju. Umjesto toga, promi\u0161lja prirodu ludila i ljudsko ustrajanje na jedinstvenom do\u017eivljaju svijeta, prou\u010dava sjeci\u0161te fizike i filozofije te predstavlja svoje himere, halucinacije koje jedino ona vidi. Istodobno \u017ealuje za Bobbyjem, koji dodu\u0161e jo\u0161 nije mrtav, ali vi\u0161e nije njezin.<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografiju ustupio Profil knjiga<\/strong><\/a><\/p>\n Ispripovijedan kao prijepis Alicijinih razgovora sa psihijatrom, roman Stella Maris<\/em> pronicav je i dirljiv dodatak Putniku<\/em>. U njemu Cormac McCarthy mo\u0107no propituje na\u0161a vjerovanja o Bogu, istini i \u017eivotu.<\/p>\n \u201eStella Maris<\/em> ide ruku pod ruku s Putnikom<\/em>; dopunjava ga, ali i potkopava\u2026 Enigmati\u010dan roman\u2026 Velika, veli\u010danstveno napisana zagonetka o razlomljenoj psihi i zabranjenim snovima.\u201c \u201eCormac McCarthy je virtuoz, njegov je jezik neizmjerno rasko\u0161an i nov\u2026 Pisanje mu je blisko vjerskom zanosu, knjige su mu zastra\u0161uju\u0107e i sveobuhvatne. Njegove re\u010denice zadivljuju.\u201c \u017destok prozni dvokorak koji uznemiruje i hrani um. Cormac McCarthy<\/strong> (ro\u0111en 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu \u2013 preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) ameri\u010dki je autor ju\u017enja\u010dko-gotske tradicije \u010diji su romani o \u010dudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava poznati po mra\u010dnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilisti\u010dkoj slojevitosti.<\/p>\n Za svoje je romane dobio brojne knji\u017eevne nagrade, me\u0111u ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award<\/em> i National Book Critics Circle Award<\/em>. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji<\/em>, Cesta<\/em>, Bo\u017eje dijete <\/em>i Ovo nije zemlja za starce<\/em> \u2013 film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je \u010detiri Oskara, uklju\u010duju\u0107i onog za najbolji film.<\/p>\n Cormac McCarthy poha\u0111ao je Sveu\u010dili\u0161te Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. slu\u017eio je u ameri\u010dkim zra\u010dnim snagama. \u010citatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The<\/em> Orchard Keeper<\/em> (1965.), u kojem govori o mu\u0161karcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od dru\u0161tva bavi se u romanima Outer Dark<\/em> (1968.), u kojem je rije\u010d o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God<\/em> (1974.), koji opisuje potonu\u0107e usamljenog \u010dovjeka u izopa\u010denost, i Suttree<\/em> (1979.), \u010diji protagonist nadvladava opsjednutost smr\u0107u.<\/p>\n McCarthyjev Krvavi meridijan<\/em> (1985.), surovu pograni\u010dnu pri\u010du, kriti\u010dari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je sredi\u0161tu \u010detrnaestogodi\u0161njak koji se pridru\u017euje bandi razbojnika u lovu na Indijance du\u017e granice SAD-a i Meksika \u010detrdesetih godina 19. stolje\u0107a. Njihov vo\u0111a, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjuju\u0107e nemoralnih pothvata koji autoru slu\u017ee za istra\u017eivanje prirode dobra i zla.<\/p>\n McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji<\/em> (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award<\/em>. Taj prvi dio njegove Pograni\u010dne trilogije<\/em> pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksa\u0161anina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing<\/em> (1994.), smje\u0161ten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje \u017eivopisne pustolovine bra\u0107e Billyja i Boyda Parhama, a usredoto\u010den je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaklju\u010duje roman Cities of the Plain<\/em> (1998.), u kojem se \u017eivoti Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ran\u010du u Novom Meksiku.<\/p>\n Me\u0111u njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce<\/em> (2005.), krvavi suvremeni vestern koji po\u010dinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokalipti\u010dnoj Cesti<\/em> (2006.) otac i sin bore se za pre\u017eivljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uni\u0161tila Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.<\/p>\n Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik <\/em>i Stella Maris <\/em>(2022.).<\/p>\n Cormac McCarthy<\/strong> Prijevod: Patricija Horvat [izvor informacije\u00a0Profil knjiga<\/strong><\/a>]<\/p>\n
\nKirkus Reviews<\/em><\/p>\n
\nAnne Enright<\/em><\/p>\n
\nThe Guardian<\/em><\/p>\nInformacije o knjizi:<\/strong><\/h3>\n
\nStella Maris<\/strong><\/p>\n
\nJezik izvornika: engleski
\nGodina objavljivanja: 2023.
\nBroj stranica: 148
\nVrsta uveza: meki
\nVisina: 23 cm
\n\u0160irina: 15 cm
\nTe\u017eina: 255 g
\nBarkod: 9789533860237
\nCijena: 19.90 \u20ac<\/p>\n