![](\"https:\/\/i.postimg.cc\/Y0JLTKqM\/Krakow-Arheoloski-muzej-web.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Namjena stalnog postava Arheolo\u0161kog muzeja u Krakovu tematski je prikazati kontekst prapovijesti i ranog srednjeg vijeka na podru\u010dju Male Poljske (ju\u017eno i jugoisto\u010dno podru\u010dje dana\u0161nje Poljske) kori\u0161tenjem originalnih artefakata, rekonstrukcija, maketa, karata i kompjuterske tehnologije. Mnogi stari muzeji intenzivno se moderniziraju po uzoru na zapadne. Digitalna tehnologija omogu\u0107ava dodatnu vizualnu dimenziju te posjetiteljevo osobno sudjelovanje u pri\u010di koju se artefaktima te informativnim tekstovima nastoji ispri\u010dati. Ovo je jednostavnije posti\u0107i kod potpuno novih izlo\u017ebenih koncepata i njima namijenjenih prostora nego kod adaptacije postoje\u0107ih koja ovisi o nizu potencijalnih restrikcija. Zanimljivost Arheolo\u0161kog muzeja u Krakovu je u tome \u0161to se na jednom prostoru, \u010dini se, stapaju starija i novija izlo\u017ebena koncepcija koje su obje bile izvedene u okviru modernih metoda svoga vremena u prostoru koji je za muzejske potrebe adaptiran 1950tih godina. Naime, u katalogu stalnog postava tiskanog 2006. godine ne spominju se egipatska zbirka i zbirka artefakata iz Perua, koje su vjerojatno u muzejski postav uklju\u010dene naknadno, a prezentirane su po suvremen(ij)im (?) izlo\u017ebenim i konzervatorskim standardima \u2013 sobe su zatamnjene crnih zidova, artefakti se nalaze u staklenim vitrinama s preciznim osvjetljenjem, sarkofazi su postavljeni uzdignuti nad ogledalima kako bi se mogli vidjeti zanimljivi detalji na stra\u017enjoj strani, tekstualni paneli u peruanskoj zbirci nalaze se na osvijetljenoj podlozi, \u010dini su \u010dini se da su vlaga i temperatura regulirani itd. Egipatska zbirka sadr\u017ei artefakte koje su iznjedrile poljske istra\u017eiva\u010dke kampanje u Egiptu. Neke od njih proveo je prvi poljski egiptolog Tadeusz Smole\u0144ski, iz Krakova, po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Peruanska zbirka prezentira izabrane arheolo\u0161ke i etnografske artefakte koje je W\u0142adys\u0142aw Kluger, in\u017eenjer iz Krakowa, donirao Poljskoj akademiji umjetnosti i znanosti. Kolekciju je sakupio tijekom svog boravka u Peruu, gdje je radio za peruansku vladu.<\/p>\n
Stalni postav razli\u010dito je prezentiran u odnosu na egipatsku i peruansku zbirku \u2013 ako ne i starijom od po\u010detka milenija, \u010dini mi se karta lokaliteta na kojoj se pritiskom na odre\u0111eni gumb upale odgovaraju\u0107a svjetla. Zanimljivo je vidjeti ru\u010dno izra\u0111ene makete i rekonstrukcije prapovijesnih ljudi, ali uo\u010dljiv je nedostatak kose i tjelesne dlakavosti, pogotovo kod mu\u0161kih figura, te se posjetitelj mo\u017ee zapitati koliko se pridavalo pa\u017enje detaljima i to\u010dnosti. \u010cesto nije jasno radi li se o originalnim artefaktima ili rekonstrukcijama, \u0161to nije poja\u0161njeno ni u Katalogu. \u010cak i ukoliko je cilj muzeju prezentirati komplicirani kontekst na na\u010din da ga je u stanju razumjeti \u0161ira javnost te laici, podaci bi trebali biti jasni, precizni i detaljni za stru\u010dnjake koji \u0107e se mo\u017eda s ve\u0107im zanimanjem posvetiti njihovom prou\u010davanju. Kopije su vrlo vjerne. Znamenita posuda iz Bronocica s prikazom kola kopija je koju su izradili studenti Dr\u017eavne visoke \u0161kole za umjetnost u Krakovu, dok se original \u010duva u Institutu za arheologiju i etnologiju Poljske akademije znanosti, tako\u0111er u Krakovu. Sude\u0107i prema na\u010dinu njezine prezentacije i za\u0161tite ne bi se dalo naslutiti da se radi o kopiji, ali je ova informacija navedena uz izlo\u017eak. Veliki dio postava prezentira klimu i okoli\u0161 tijekom razli\u010ditih povijesnih razdoblja. Artefakti se nalaze uz makete i rekonstrukcije, a \u010desto su u vitrinama postavljeni u \u0161iri kontekst \u2013 primjerice srpovi i druge ratarske alatke pridru\u017eene su snopovima p\u0161enice te kerami\u010dkim posudama napunjenim zrnjem. Poseban dio prvog dijela izlo\u017ebe (u suradnji s Interreg Central Europe) prilago\u0111en je taktilnom do\u017eivljaju artefakata slijepim i slabovidnim osobama, ali i svakome tko bi volio dobiti iskustvo rukovanja povijesnim artefaktima. Za tu svrhu izlo\u017eene su kopije izabranih izlo\u017eaka, razli\u010ditih funkcija i od razli\u010ditih materijala, a o kojim se artefaktima radi, poja\u0161njeno je tako\u0111er i na brajici. Postavljen na ulazu u izlo\u017ebeni prostor, plakat nudi detaljnije informacije o projektu. Idu\u0107a pri obilasku, velika prostorija sadr\u017ei makete razli\u010ditih vrsta nastambi tijekom povijesti u mjeri 1:20 . S obzirom da su makete postavljene na postamente, postavljena je i mala pokretna klupica za najmla\u0111e posjetitelje. Uz zid prostorije nalaze se pretpostavljene rekonstrukcije no\u0161nji, nakita i oru\u017eja na lutkama u prirodnoj veli\u010dini, izra\u0111ene na temelju podataka s razli\u010ditih lokaliteta u Maloj Poljskoj. U prostoriji o proizvodnji i razmjeni nalaze se zasloni s projekcijama animiranih tehnika proizvodnje kamenog oru\u0111a, kerami\u010dkih posuda, nakita, \u017eeljeznih artefakata te na\u010dina gradnje. Koncept razmjene i trgovine prikazuju vitrine sa sirovinama i trgova\u010dkim rutama. Meni osobno najzanimljiviji dio postava izlo\u017eba je u koju sam pristupila obrnuto nego je zami\u0161ljeno kako bi joj se trebalo pristupiti (kroz izlo\u017ebu o povijesti Muzeja) te mi se njezina lokacija \u010dinila skrivenom. Naravno, ukoliko biste, za razliku od mene, nastavili prostorijom o razmjeni i trgovini, na njezinom kraju nalazi se slu\u017ebeni ulaz u taj dio postava. Ovaj, meni najzanimljiviji dio izlo\u017ebe, odnosi se na prikaz starih vjerovanja i umjetnosti. Prostor je dizajniran na na\u010din da vam se \u010dini kao da prolazite \u0161umom ili mo\u010dvarom, a s obje strane ‘puteljka’ po kojem hodate nalaze se grobovi s ostacima pokojnika u podnim vitrinama (nije jasno radi li se o rekonstrukcijama ili originalnim ostacima). Na po\u010detku ove prostorije, ili kraju, ovisno kako ste u nju u\u0161li, nalazi se kamena skulptura koja se povezuje s prikazom Svetovita (\u015awi\u0119towit<\/em>), \u010detveroglavog slavenskog boga rata i proricanja, tzv. Zbrucz idol. S obzirom da su mu glave okrenute prema sve \u010detiri strane svijeta, smatra se da sve vidi te otuda i ime Svevid (‘svjetovid’ \u2013 onaj koji vidi svijet?). Ovaj artefakt jedan je od prvih koji je dospio u kolekciju Arheolo\u0161kog muzeja u Krakovu. Prona\u0111en je u rijeci Zbrucz u Ukrajini 1848. godine te dopremljen u Krakov 1851. Po izlasku iz ove izlo\u017ebe (ili u mom slu\u010daju ulasku), nalazi se posebna prostorija u kojoj je prezentiran fotografski i arhivski materijal vezan uz razvoj i djelatnost Muzeja od njegovog osnutka 1850. godine.<\/p>\n \u0160armantnost old school <\/em>muzeja o\u010dituje se u \u010dinjenici da ste u njegovom obilasku naj\u010de\u0161\u0107e jedan od rijetkih, ako ne i jedini posjetitelj. Ipak, niste sami. \u0160tovi\u0161e, na gotovo svakom uglu nalaze se zaposlenici koji vas upu\u0107uju na pravi smjer obilaska i ponekad objasne \u0161to mo\u017eete o\u010dekivati u prostoriji u koju upravo ulazite. Iako odre\u0111en, smjer obilaska nije pravocrtan te je pomo\u0107 dobrodo\u0161la. Ipak, povratak u prostor koji ste ve\u0107 obi\u0161li mogao bi zahtijevati obrazlo\u017eenja.<\/p>\n U podrumskoj prostoriji zgrade nalazi se privremena izlo\u017eba, koja se obilazi posljednja. Prikazani su bron\u010danodobni i \u017eeljezni artefakti prona\u0111eni tijekom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja u regiji Beskid na podru\u010dju rijeke So\u0142a, koja je proveo Povijesni muzej Bielsko-Bia\u0142a u razdoblju od 2019. do 2021. godine. Tipolo\u0161ki organizirane vitrine prikazuju uglavnom oru\u017eje, oru\u017eje i nakit. Izlo\u017ebu ilustrira gust fotografski materijal provedenih arheolo\u0161kih iskopavanja.<\/p>\n Muzej se nalazi u velikoj povijesnoj gra\u0111evini iz 17. stolje\u0107a okru\u017eenoj zidinama i krasnim vrtom, unutar podru\u010dja Starog grada Krakova. Gra\u0111evina izvorno sagra\u0111ena kao samostanski kompleks, prenamijenjena je 1797. godine u zatvor i sudi\u0161te. Sredinom 20. stolje\u0107a poduzet je opse\u017ean poduhvat renovacije kako bi se gra\u0111evina adaptirala za potrebe muzeja, te uklju\u010divala spremi\u0161ta, istra\u017eiva\u010dke i konzervatorske prostorije te izlo\u017ebeni prostor.<\/p>\n Muzej skrbi i o izdvojenoj izlo\u017ebi u podrumu Crkve sv. Adalberta (Ko\u015bci\u00f3\u0142 \u015bw. Wojciecha<\/em>) iz 11. stolje\u0107a, koja se nalazi na glavnom gradskom trgu (Rynek G\u0142\u00f3wny<\/em>). Vi\u0161e o izlo\u017ebi pro\u010ditajte na linku: http:\/\/www.arheologija.hr\/2023\/10\/02\/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca\/<\/a><\/p>\n Vendi Juki\u0107 Bu\u010da Literatura
\nKopenhagen, 1. listopada 2023.<\/p>\n
\nPrehistory and Early Middle Ages of Little Poland<\/em>. Arcaheological Museum in Cracow, Crakow, 2006.
\nhttps:\/\/ma.krakow.pl\/en\/<\/p>\n