{"id":52162,"date":"2023-06-04T14:11:20","date_gmt":"2023-06-04T12:11:20","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=52162"},"modified":"2023-06-04T14:13:57","modified_gmt":"2023-06-04T12:13:57","slug":"animafest-2023-sf-na-animafestu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=52162","title":{"rendered":"Animafest 2023: SF na Animafestu"},"content":{"rendered":"

“TAMO GDJE JO\u0160 NI JEDAN CRTI\u0106 NIJE BIO”: <\/strong>ZNANSTVENA FANTASTIKA NA ANIMAFESTU 2023<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 2. lipnja 2023. \u2013<\/strong> \u017danr spoznajnog o\u010du\u0111enja i novuma, alternativne pro\u0161losti i budu\u0107nosti, kriti\u010dkog promi\u0161ljanja, utopije i distopije, spekulacije i istra\u017eivanja, susreta s Drugim, ali i tehnologije, svemira, apokalipse, ekstrapolacije, paranoje i futurizma u sredi\u0161tu je tematskog programa Animafesta 2023. Iako neki teoreti\u010dari iz SF-a isklju\u010duju Julesa Vernea, zapo\u010dinju\u0107i njegovu modernu povijest s H. G. Wellsom, pregled filmske znanstvene fantastike uobi\u010dajeno kre\u0107e od Verneova “adaptatora”, \u010darobnog inovatora Georgesa M\u00e9li\u00e8sa i njegova Puta na Mjesec <\/em>(Voyage dans la Lune<\/em>, 1902) koji se, uostalom, naslonio na djela oba pisca. Put na Mjesec <\/em>u cijelosti se odre\u0111uje kao igrani film, ali intenzivna upotreba stop-trika, uno\u0161enje crtanih elemenata u prizor, ru\u010dno bojanje filmske vrpce i kazali\u0161na mizanscena u velikoj ga mjeri \u010dine bliskim animaciji i stoga ga je umjetni\u010dki ravnatelj Animafesta Daniel \u0160ulji\u0107 uklju\u010dio u tematski program ovogodi\u0161njeg festivala (cjelina “SF 2: Svijet sutra\u0161njice”). I za visoko stilizirana dugometra\u017ena ishodi\u0161ta filmskog SF-a Aelitu <\/em>i Metropolis<\/em>, ili barem za njihove ekspresivne crtane pozadine i trikove, kao i za oba rana zlatna razdoblja \u017eanra 1930-ih i 1950-ih, s njihovim izgubljenim svjetovima, utopijskim projekcijama, svemirima, \u010dudovi\u0161tima i bombama, vrijedi ne samo likovna genetska veza s animiranim filmom, ve\u0107 i ona koja proizlazi iz obilate upotrebe stop animacije lutaka i maketa.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Animafest<\/strong><\/a><\/p>\n

Znanstvena fantastika u pro\u0161losti kratkometra\u017ene animacije pojavljuje se, me\u0111utim, sporadi\u010dno i vrlo rijetko kao konstanta autorskog opusa, stalni izraz kakve \u0161kole ili produkcijske ku\u0107e. Povijest kratkometra\u017enog animiranog SF-a stoga jo\u0161 nije temeljito obra\u0111ena pa je tematski program Animafesta 2023 u 9 cjelina oblikovan topolo\u0161ki namjesto kronolo\u0161ki. Polo\u017eaj SF-a u kratkometra\u017enoj animaciji u odre\u0111enoj se mjeri ocrtava i u stvarala\u0161tvu Zagreb filma koji od druge polovice 1950-ih na razme\u0111u Istoka i Zapada doprinosi animiranoj revoluciji globalnih razmjera \u2013 autorima Zagreba\u010dke \u0161kole znanstvenofantasti\u010dne parabole tek su povremeno bile od dru\u0161tvenokriti\u010dke koristi. Taj \u0107e se etos, me\u0111utim, ponovno aktualizirati u 21. stolje\u0107u pa se u cjelini “SF 6” posve\u0107enoj izboru SF filmova iz 70-godi\u0161nje povijesti Zagreb filma (utorak, 6. 6., Kino SC, 22 sata) klasici poput Vukoti\u0107eve Krave na mjesecu<\/em> i Grgi\u0107eva Posjeta iz svemira<\/em> susre\u0107u s novijim radovima Kuki\u0107a (Vremeplov<\/em>), Pisa\u010di\u0107a (\u010coban<\/em>) i Beli\u0107a (Flimflam<\/em>).<\/p>\n

Zlatno doba kratkometra\u017ene animirane znanstvene fantastike ustvari je upravo \u2013 sada. U posljednjih petnaestak godina Animafest je u svojim natjecanjima prikazao desetke izvrsnih SF-ova od kojih je bilo mogu\u0107e izdvojiti one koji se zanimaju prvenstveno tehnologijom \u2013 kako AI-jem, tako i drugim “softverima” \u2013 i okupiti ih u cjelinu “SF 1: Budu\u0107nost je ovdje” (utorak, 6. 6., Teatar &TD, 20 sati i petak, 9. 6., Kino SC, 15:30). Sean Buckelew se primjerice, samostalno ili u sklopu kolektiva Late Night Club, od 2017. i zapa\u017eene Bujice ljubavi<\/em> o susretima u virtualnom prostoru nekoliko puta javio na zagreba\u010dkom festivalu, a njegov novi film Dron<\/em> koji se prikazuje u ovoj cjelini pokre\u0107e danas ve\u0107 ustaljeni motiv odmetnute letjelice (usp. npr. A.D.A.M.<\/em> Vladislava Kne\u017eevi\u0107a). U filmu Algodreams <\/em>Vladimir Todorovi\u0107 navodi AI softvere s kojima svojevoljno dijeli autorstvo, a i poentilisti\u010dko-prugasta, neo-noir autobiografska etida u kiberprostoru Zauvijek <\/em>Mitcha McGlocklina u sredi\u0161te stavlja temu odnosa napredne tehnologije i ljudskog iskustva, odnosno zloglasnih algoritama koji prikupljaju i analiziraju na\u0161e privatne podatke. Realiziran u LiDAR-u (Light Detection and Ranging), Zauvijek<\/em> AI-ju pripisuje me\u0111utim pozitivne vrijednosti jamca vje\u010dnosti i suputnika u otu\u0111enom svijetu. Svi moji o\u017eiljci blijede na vjetru<\/em> (r. Ang\u00e9lica Restrepo, Carlos Velandia) koriste se, pak, fotogrametrijom, a prekrasna eksperimentalna Histereza <\/em>Roberta Seidela, umjetnika posebno zainteresiranog za nelinearne sisteme i bifurkacije, tako\u0111er AI-jem i digitalnim kompozitingom.<\/p>\n

I u drugoj cjelini “SF 2: Svijet sutra\u0161njice” (\u010detvrtak 8. 6., Teatar &TD, 20 sati i petak 9. 6., Kino Tu\u0161kanac, 17:30) Put na mjesec <\/em>u dru\u0161tvu je filmova mla\u0111ih od \u010detvrt stolje\u0107a. Me\u0111u njima su velika imena animacije poput Dona Hertzfeldta s eponimnim Svijetom sutra\u0161njice<\/em> \u2013 za Oscara nominiranim pobjednikom Sundancea i ishodi\u0161tem za sada trodijelne serije koja zahva\u0107a brojne SF trope poput kloniranja, putovanja kroz vrijeme i melankolije, a vojsku obo\u017eavatelja stvara jedinstvenim avangardno-jednostavnim stilom i kombinacijom humora i fatalizma, filozofije i nade. Tu je i Phil Mulloy, velikan satire i groteske, princ animanarhije i \u017eestoki dru\u0161tveni kriti\u010dar koji na sebi svojstven na\u010din zahva\u0107a rat izme\u0111u Zemlje i planete Zog (Netrpeljivost II: Invazija<\/em>). Automobilska pomama<\/em> Everta de Beijera tako\u0111er je rad sirove animacije \u2013 ekolo\u0161ka parabola o parazitskim automobilima tjelokradicama. Naposljetku, ukrajinski film klasi\u010dnije ljepote Nepotrebne stvari<\/em> Dmytra Lisenbarta temelji se na kratkoj pri\u010di Roberta Sheckleyja o bliskoj budu\u0107nosti u kojoj usamljeni robot za ljubimca uzima \u010dovjeka.<\/p>\n

Suvremeno bujanje kratkometra\u017enog SF-a ne zna\u010di, me\u0111utim, da se u njemu nisu oku\u0161ali i neki klasi\u010dni redatelji. Nedavno preminuli belgijski majstor, Animafestov laureat Raoul Servais u\u010dinio je to jo\u0161 1971. filmom Operacija X-70<\/em>, animacijom bakroreza koji pripovijedaju o eksperimentalnim bombama s nervnim plinom, koji se prikazuje u cjelini “SF 3: Katastrofe” (\u010detvrtak 8. 6., Kino Tu\u0161kanac, 17:30 sati i petak 9. 6., Teatar &TD, 20). Operacija X-70<\/em> tu je stavljena u kontekst s recentnijim radovima sli\u010dne tematike u kojima prevladavaju modusi psiholo\u0161kog SF-a i motivi astronauta. Crnilo <\/em>Tomasza Popakula prikazuje ih zarobljene na svemirskoj postaji u Zemljinoj orbiti uslijed atomskog rata, Astronautov dnevnik<\/em> Marine Belikove po uzoru na Stanis\u0142awa Lema spaja unutarnje, introspekcijsko, humano i psiholo\u0161ko istra\u017eivanje s onim izvanjsko-prostornim, u turskom filmu Avarya <\/em>G\u00f6kalpa G\u00f6nena \u010dovjek je zarobljen s robotom na svemirskom brodu u potrazi za nastanjivim planetom, a u 909 Odlazak <\/em>studija Uber Eck u prvom licu prolije\u0107emo svemirskom postajom i postajemo svjesni jo\u0161 jednog Zemljinog kraja. Pandemijska alegorija Dani koji (ni)su pro\u0161li <\/em>Kevina Iglesiasa Rodr\u00edgueza i Pedra Rivera po\u010diva na premisi Jupiterova zauzimanja Mjese\u010deva polo\u017eaja, a Skhizein<\/em> J\u00e9r\u00e9myja Clapina jo\u0161 je jedan psiholo\u0161ki, vrlo originalni SF o \u010dovjeku kojemu udar meteorita izazove “prostorni pomak” od 91 centimetra. Film je to koji plasti\u010dno ukazuje na prednosti animiranog filma u prikazu “nemogu\u0107ih” pojava.<\/p>\n

Slavni kratki foto-filmski SF Nasip<\/em> Chrisa Markera (1962) rje\u0111e se spominje u kontekstu animiranog filma, ali francuski novovalovac jo\u0161 je 1959. s Walerianom Borowczykom (\u010diju stogodi\u0161njicu ro\u0111enja Animafest 2023 tako\u0111er obilje\u017eava u programu Poljska u fokusu) napravio stop-animirani, kola\u017eno-piksilacijski film Astronauti<\/em> nagra\u0111en u Veneciji i Oberhausenu. Astronauti <\/em>se prikazuju u cjelini “SF 4: Science Friction \u2013 Kola\u017e u svemiru” (srijeda 7. 6., Teatar &TD, 20 sati i petak 9. 6., Kino SC, 13) koju je oblikovao umjetni\u010dki ravnatelj festivala u Ottawi Chris Robinson, nadjenuv\u0161i joj ime po filmu Science Friction <\/em>(1959) ameri\u010dke legende eksperimentalne stop animacije Stana VanDerBeeka koji se, razumljivo, tako\u0111er mo\u017ee vidjeti u ovoj cjelini. Zanimljivo je primijetiti kako plodni, iako premalo tematizirani povijesni trokut eksperimentalnog i animiranog filma te znanstvene fantastike koji obra\u0111uje ova cjelina jedan od svojih najva\u017enijih suvremenih iskaza ima u djelima Dalibora Bari\u0107a, bez sumnje danas najva\u017enijeg hrvatskog autora SF filma koji potpisuje ilustraciju i \u0161picu Animafesta 2023. Dalibor Bari\u0107 u cjelini “SF 4” zastupljen je found footage<\/em> filmom Marienbad First Aid Kit <\/em>(2013).<\/p>\n

U cjelini “SF 4” mo\u017ee se vidjeti i ma\u0111arski Let na Mjesec<\/em> (1975) S\u00e1ndora Reisenb\u00fcchlera \u2013 djelo iz slavnog Pannonia Filma, studija kojemu je svojedobno po\u0161lo za rukom, nakon radova Jankovicsa, Dargaya i dr. realizirati i dugometra\u017ene Moebiusove i Lalouxove Gospodare vremena<\/em> (1982). Uz novije filmove iz Njema\u010dke, Norve\u0161ke, \u0160vicarske, Belgije i Ma\u0111arske, stariji poljski film \u017dohar. Blatta orientalis<\/em> (1987) Zdzis\u0142awa Kud\u0142e prikazuje se u cjelini “SF 5: Spekulativna animacija \u2013 povratak u postapokalipsu” (\u010detvrtak 8. 6., Kino SC, 22 sata i subota 10. 6., Teatar &TD, 20) koju je oblikovala povjesni\u010darka i teoreti\u010darka animacije Olga Bobrowska. Znanstvenofantasti\u010dno stvarala\u0161tvo u isto\u010dnoj Europi u drugoj polovici 20. stolje\u0107a bilo je iznimno, izme\u0111u ostalog i zbog na\u010delno utopijskih temelja dru\u0161tvenog sustava, ali \u010desto pre\u0161u\u0107eno u zapadnim povijestima \u017eanra.<\/p>\n

U Rumunjskoj su se Mircea Toia, C\u0103lin Cazan i Victor Antonescu tako oku\u0161ali i u dugom metru Svemirskom misijom “Delta”<\/em> (1984) \u010diju \u0107e restauriranu verziju Animafest prikazati u cjelini “SF 9” (Kino Tu\u0161kanac, srijeda 7. 6., 17:30). To je film “halovske” premise o AI-ju koji preuzima svemirski brod na intergalakti\u010dkoj misiji, epizodne strukture i zavodljive klasi\u010dne pojavnosti. Poljaci su, u koprodukciji s Francuskom, u dugi animirani SF uplovili Chronopolisom <\/em>(1982) Piotra Kamlera (“SF 8”, Kino Tu\u0161kanac, utorak 6. 6., 17:30) koji se odvija u gradu \u010diji se besmrtni stanovnici osloba\u0111aju dosade vje\u010dne egzistencije posve\u0107uju\u0107i se proizvodnji vremena. Neverbalni spektakl iznimne i inspiriraju\u0107e, temeljno stop-animirane slikovnosti postignute slo\u017eenim materijalima i sjenom, Chronopolis<\/em> je filozofska meditacija o prirodi vremena. Kamler, koji je na slici svojih avangardnih filmova naj\u010de\u0161\u0107e radio sam, istovremeno je redovito sura\u0111ivao s najva\u017enijim elektroni\u010dkim glazbenicima svoga vremena \u2013 na Chronopolisu <\/em>s Lucom Ferrarijem.<\/p>\n

Dugometra\u017eni animirani SF javlja se u zapadnoj i isto\u010dnoj Europi 1970-ih i 1980-ih \u010desto u bliskoj vezi s tektonskim pomacima umjetni\u010dkog stripa i novim valom nadrealizma. Magazin M\u00e9tal hurlant<\/em> dobit \u0107e Heavy Metal<\/em> Geralda Pottertona (1981), a sam Moebius sura\u0111ivat \u0107e s Reneom Lalouxom na Gospodarima vremena <\/em>u Ma\u0111arskoj. Laloux je jo\u0161 1973. s francuskim nadrealistom poljsko-\u017eidovskih korijena Rolandom Toporom u \u010cehoslova\u010dkoj, gdje je Vukoti\u0107 sa \u0160vankmajerom kasnije radio svoje Goste iz galaksije<\/em>, ostvario mo\u017eda i presudni dugometra\u017eni animirani SF Fantasti\u010dni \/ Divlji planet<\/em>. Laloux, autor i vi\u0161e kratkih animiranih filmova, kasnije \u0107e s jo\u0161 jednim strip-autorom, Philippeom Cazaumayoum Cazom, napraviti i Gandahar<\/em> (1987).<\/p>\n

Nigdje, me\u0111utim, povijesna veza animiranog filma i znanstvene fantastike nije bila tako sna\u017ena kao u Japanu, zemlji Gojire. Animirana SF serija Astro Boy<\/em> (1963-66) Osamua Tezuke temeljena na majstorovim mangama stala je na ishodi\u0161te japanske anime \u010diji je najpoznatiji umjetnik Hayao Miyazaki i sam posezao za spekulativnom fikcijom. Dugometra\u017eni animirani film u 1980-ima izbija na \u010delo cjelokupne filmske znanstvene fantastike zahvaljuju\u0107i Akiri<\/em> (1988) Katsuhira \u00d4toma, koji \u0107e se \u017eanrom intenzivno baviti i u svojim kasnijim djelima. Specifi\u010dan je to trenutak u povijesti SF-a u kojem se njegova filmska komponenta istovremeno, a u nekim aspektima i prije knji\u017eevne uklju\u010duje u kreiranje pod\u017eanra kiberpanka. Iz toga razdoblja potje\u010de i manga Ghost in the Shell<\/em> Masamunea Shirowa, ekranizirana 1995. godine u re\u017eiji Mamorua Oshiija. Kultni film Ghost in the Shell<\/em>, koji \u0107e izvr\u0161iti presudan utjecaj na kasniji kiberpank (npr. Matrix<\/em> i njegov animirani antologijski odvjetak Animatrix<\/em>), Animafest prikazuje u nedjelju 11. 6. na Ljetnoj pozornici Tu\u0161kanac u 21:30 (“SF 7”).<\/p>\n

Svjetski festival animiranog filma \u2013 Animafest Zagreb odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 5. do 10. lipnja 2023.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n