{"id":5200,"date":"2012-10-31T23:31:16","date_gmt":"2012-10-31T22:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5200"},"modified":"2012-10-31T23:37:50","modified_gmt":"2012-10-31T22:37:50","slug":"havc-dvije-godine-od-donosenja-nacionalnog-programa","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5200","title":{"rendered":"HAVC: Dvije godine od dono\u0161enja Nacionalnog programa"},"content":{"rendered":"

Dvije godine nakon dono\u0161enja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva Hrvatski audiovizualni centar ve\u0107 ostvaruje rezultate predvi\u0111ene za 2014.
\n<\/strong>
\nU Novinarskom domu u Zagrebu odr\u017eana je novinarska konferencija s temom dvije godine od dono\u0161enja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva. Konferenciju je organizirao Hrvatski audiovizualni centar, a njezin je cilj bio upoznati javnost s trenutnim stanjem, ostvarenim ciljevima i kriti\u010dnim mjestima u provedbi ovog strate\u0161kog programa.<\/strong><\/p>\n

Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva strate\u0161ki je program u kojem su definirani ciljevi za razvoj hrvatske filmske industrije u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Program su izradili stru\u010dnjaci HAVC-a pod nadzorom Hrvatskog audiovizualnog vije\u0107a, a 25. listopada 2010. godine prihvatio ga je ministar kulture Bo\u017eo Bi\u0161kupi\u0107.\u00a0Antonio Nui\u0107<\/strong>, predsjednik Dru\u0161tva hrvatskih filmskih redatelja, prvi je pozdravio okupljene novinare i filmske profesionalce, podsjetiv\u0161i na stanje hrvatske filmske industrije u vrijeme dono\u0161enja Nacionalnog programa.\u00a02010. godina bitna je godina za hrvatsku kinematografiju. Do tog trenutka \u0161ira filmska zajednica, a posebno redatelji, bili su nezadovoljni sa situacijom na doma\u0107oj filmskoj sceni. Nacionalni program sve je te probleme ispravno dijagnosticirao te postavio ciljeve i ponudio rje\u0161enja problema. Danas, dvije godine nakon predstavljanja programa, na najboljem smo putu ostvarivanja ciljeva koji su tim programom zacrtani<\/em>, izjavio je Nui\u0107.<\/p>\n

Jedan od klju\u010dnih elemenata pri ostvarivanju ciljeva zadanih programom bilo je\u00a0osigurati provedbu hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva<\/strong>, o \u010demu je ne\u0161to vi\u0161e reklaRomana Matanovac Vu\u010dkovi\u0107<\/strong>.\u00a0Zahvaljuju\u0107i dono\u0161enju Nacionalnog programa stvorili su se uvjeti za reguliranje dugova privatnih televizija s nacionalnom koncesijom i HRT-a za prve tri godine rada HAVC-a, a zakonskom novelom iz 2011. godine postignut je jo\u0161 bolji polo\u017eaj HAVC-a u pogledu naplate.<\/em>\u00a0Matanovac Vu\u010dkovi\u0107 tako\u0111er je podsjetila da je izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2011. godine ure\u0111en i\u00a0sustav poticaja<\/strong>zahvaljuju\u0107i kojem je pokrenut\u00a0izvoz filmskih usluga<\/strong>. Poticaj se daje u obliku 20% od ukupnog iznosa koji je u Hrvatskoj utro\u0161en u proizvodnju audiovizualnih djela koja imaju status kulturnih proizvoda. Voditeljica programa mjera i poticaja\u00a0Tatjana A\u0107imovi\u0107<\/strong>\u00a0objasnila je da je od stupanja Zakona i Pravilnika na snagu pet me\u0111unarodnih projekata snimano u Hrvatskoj, a spomenute su produkcije i do\u0161le upravo zbog mjera poticaja.\u00a0Rezervirana sredstva za dvije godine osigurat \u0107e investicije u visini od 100 milijuna kuna, odnosno neto prihod u visini od 80 milijuna kuna. Time je ovo jedini program koji ne zahtijeva investicije, a donosi dobit<\/em>, izjavila je A\u0107imovi\u0107, istaknuv\u0161i da su indirektni u\u010dinci poticaja brojni, kako na podru\u010dju turizma tako i na polju uskla\u0111ivanja sa standardima i zakonskim okvirima Europske Unije.<\/p>\n

\n
\n
\"Andrea<\/a><\/dt>\n
Andrea Zlatar Violi\u0107, Hrvoje Hribar, Tina Hajon, Tatjana A\u0107imovi\u0107, Antonio Nui\u0107<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Koordinatorica projekta digitalizacije nezavisne kinoprikaiva\u010dke mre\u017ee\u00a0Tina Hajon<\/strong>\u00a0izvijestila je o procesu\u00a0digitalizacije kina<\/strong>, koji HAVC provodi s Ministarstvom kulture.\u00a0Digitalizacija je neophodna kako bi nezavisna kinoprikaziva\u010dka djelatnost uop\u0107e opstala. No projekt digitalizacije dalekovidniji je i ambiciozniji od samog tehni\u010dkog unapre\u0111ivanja kinodvorana. Zato je HAVC izradio programske smjernice kao dio ugovornih obaveza za kinoprikaziva\u010de s namjerom da se u hvatskim kinima prikazuje vi\u0161e kulturno vrijednog sadr\u017eaja. Dakle, na\u0161 cilj je obogatiti kulturnu ponudu u gradovima, pru\u017eiti publici mogu\u0107nost da u\u017eiva u raznovrsnom kino repertoaru i naravno pove\u0107ati cirkulaciju i gledanost europskih i hrvatskih filmova<\/em>, izjavila je Tina Hajon dodav\u0161i da u prolje\u0107e o\u010dekujemo digitalizaciju 27 kinodvorana i \u0161est hrvatskih filmskih festivala.<\/p>\n

Predstavnica Hrvatske u Eurimagesu\u00a0Sanja Ravli\u0107\u00a0<\/strong>i\u00a0Dean \u0160o\u0161a<\/strong>, v.d. glavnog urednika HTV-a osvrnuli su se na kriti\u010dno mjesto iz Nacionalnog programa na kojem se ve\u0107 intenzivno radi.Sanja Ravli\u0107<\/strong>\u00a0komentirala je\u00a0porast gledanosti doma\u0107eg filma u protekloj godini<\/strong>.\u00a0U razdoblju 2010.\/2011. godine hrvatski film imao je svega 18 000 gledatelja, dok je dvije godine kasnije taj broj \u010dak deset puta ve\u0107i. Uklju\u010dimo li u ovu ra\u010dunicu i manjinske koprodukcije, koje se tako\u0111er slu\u017ebeno vode kao hrvatski film, dolazimo do brojke od \u010dak 347 452 gledatelja<\/em>! No Sanja Ravli\u0107 isti\u010de kako je u ovome podru\u010dju situacija daleko od idealne, te da je\u00a0ure\u0111ivanje odnosa sudionika u distribuciji i prikazivanju hrvatskog, europskog i svjetskog nekomercijalnog filma sljede\u0107a HAVC-ova velika fronta bitke za boljitak i samoodr\u017eivost audiovizualnog sektora u RH<\/em>.<\/p>\n

Dean \u0160o\u0161a<\/strong>\u00a0istaknuo je\u00a0zastupljenost kinote\u010dnog, hrvatskog, dokumentarnog, kratkometra\u017enog i animiranog filma na nacionalnoj televiziji<\/strong>, \u010desto i u presti\u017enim terminima.\u00a0Godinu i devet mjeseci nije se doga\u0111alo ni\u0161ta. Tijekom posljednja tri mjeseca HRT se probudio i nadamo se da ne\u0107e uskoro zaspati. Pred nama je bu\u0111enje dramskog programa za koje tek treba stvoriti preduvjete, jer jo\u0161 u 2013-oj godini bud\u017eet \u0107e nam jesti davno snimljene i emitirane sapunice. Du\u017eni smo bu\u0111enje dje\u010djeg programa i jo\u0161 mnogo toga. No dugove gomilane dvadeset i vi\u0161e godina te\u0161ko je vratiti preko no\u0107i<\/em>, izjavio je \u0160o\u0161a.<\/p>\n

Vera Robi\u0107-\u0160karica<\/strong>, predsjedavaju\u0107a Hrvatskog audiovizualnog vije\u0107a, osvrnula se naru\u017ei\u010daste stranice Nacionalnog programa<\/strong>.\u00a0Trenutno se snima, snimljeno je ili je u postprodukciji \u010dak 10 dugometra\u017enih naslova, od \u010dega su dva debitantska i dva namijenjena djeci i mladima, a svi bi trebali biti zavr\u0161eni najkasnije do Filmskoga festivala u Puli. Dodamo li tome i naslove koji su nastali mimo institucionalnog financiranja, broj ukupnih filmova penje se na 13 do 15. To zna\u010di da smo ve\u0107 sada, nakon dvije godine, ostvarili stanje koje smo najavili u ru\u017ei\u010dastim stranicama Nacionalnog programa.<\/em><\/p>\n

Dopredsjednica Hrvatske udruge producenata\u00a0Dana Budisavljevi\u0107<\/strong>\u00a0na kraju se osvrnula nauspjehe i kriti\u010dne to\u010dke u prve dvije godine djelatnosti HAVC-a od dono\u0161enja Nacionalnog programa<\/strong>.\u00a0S HAVC-om je zapo\u010dela nova era u na\u010dinu proizvodnje doma\u0107eg filma. Iz produkcijske vizure dva su klju\u010dna nova momenta: ulaganje u razvoj scenarija i razvoj projekata te ulaganje u koprodukcije. Rezultati ovog novog na\u010dina poticaja ne mogu biti vidljivi preko no\u0107i, jer prosje\u010dnom filmu treba od tri do pet godina za realizaciju, ali uvjereni smo da \u0107e publika u vrlo skoroj budu\u0107nosti gledati sve kvalitetnije i sve zanimljivije filmove.<\/em>\u00a0Kao kriti\u010dna mjesta istaknula je kinodistribuciju i suradnju s proizvodnim dijelom HTV-a, za kraj dodav\u0161i kako je\u00a0HAVC trenutno najbolje funkcioniraju\u0107a institucija za audiovizualnu industriju u cijeloj regiji uklju\u010duju\u0107i Ma\u0111arsku, Bugarsku i Rumunjsku i Italiju \u0161to nas \u010dini vrlo ponosnima, ali i po\u017eeljnim partnerima na europskoj sceni. Ono \u010demu te\u017eimo jesu rezultati koje posti\u017eu npr. Austrija i Danska.<\/em><\/p>\n

Pred kraj konferencije za novinare zavr\u0161ne su rije\u010di odr\u017eali ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra\u00a0Hrvoje Hribar<\/strong>\u00a0i Ministrica kulture Republike Hrvatske\u00a0Andrea Zlatar Violi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Hrvoje Hribar<\/strong>\u00a0podsjetio je na velja\u010du 2011. godine kada je Nacionalni program predstavljen u Gospodarskoj komori.\u00a0Odluka da lo\u0161e pokazatelje u audiovizualnoj industriji prika\u017eemo optimisti\u010dki i aktivisti\u010dki isplatila nam se. Pogledate li u\u010dinke u \u010detiri strate\u0161ka cilja, primijetit \u0107ete da smo uspjeli, odnosno da aktivno radimo na \u010detiri strate\u0161ka cilja: provo\u0111enju audiovizualnog zakonodavstva, digitalizaciji, sustavu mjera poticaja, pove\u0107anju vidljivosti i gledanosti hrvatskog, europskog i nekomercijalnog svjetskog filma te godi\u0161njoj proizvodnji. Ono \u0161to nam je ostalo u\u010diniti u sljede\u0107e dvije godine je reforma Hrvatske kinoteke u sustavu Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva te pozabaviti se izazovima distribucije i prikaziva\u0161tva u Republici Hrvatskoj<\/em>.<\/p>\n

Hrvoje Hribar tako\u0111er je istaknuo da je HAVC mala i efikasna institucija u kojoj mali broj ljudi umije raditi jako puno posla i koja vjerujuje da je mogu\u0107 kvalitetniji oblik javne uprave.Dakako, dosta stvari u HAVC-u mo\u017eemo raditi bolje, a kada i to ostvarimo, mo\u017eemo zamisliti i puno ru\u017ei\u010dastiju stranicu od one koju je spomenula gospo\u0111a Robi\u0107-\u0160karica, kao i puno efikasnije suo\u010davanje s izazovima u doma\u0107oj filmskoj industriji. Jednako kao \u0161to mogu zamisliti bolji HAVC, mogu zamisliti i situaciju bez HAVC-a. U Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja kada je ne\u0161to kratkotrajno zabljesnulo, pa zatim bilo uni\u0161teno ne\u010dijim nemarom ili zlobom. Ne\u0107emo dozvoliti da HAVC postane takva legenda.<\/em><\/p>\n

Na kraju konferencije, ministrica kulture\u00a0Andrea Zlatar Violi\u0107<\/strong>\u00a0osvrnula se na prikazane rezultate, posebice digitalizaciju i mjere poticaja, istaknuv\u0161i kako su oni rezultat realnog, konkretnog i kontinuiranog rada.\u00a0HAVC je u Hrvatskoj jedina ustanova ovog tipa: ustanova koja je krovna \u2013 jer pokriva audiovizualnu djelatnost u svim njezinim aspektima i operativna \u2013 jer unutar sebe ima mehanizme kontrole i jasno razdvojene funkcije i ovla\u0161tenja koja je u prve \u010detiri godine postojanja napravila velike iskorake. Iznimno je va\u017eno da audiovizualni pogon funkcionira kao autonomna institucija, jer njezina je djelatnost istovremeno i kulturno i gospodarsko dobro te va\u017ean element na\u0161eg civilizacijskog i kulturnog obrazovanja<\/em>. Ministrica Zlatar Violi\u0107 tako\u0111er je istaknula da je jedan od sljede\u0107ih poteza Ministarstva kulture analogno strukturi HAVC-a poku\u0161ati organizirati i druge kulturne sektore koji imaju i kulturnu i gospodarsku va\u017enost te osnovati Centar za knjigu.<\/p>\n

Ministrica je svoje izlaganje zaklju\u010dila sljede\u0107im rije\u010dima:\u00a0\u010cestitam svima koji su sudjelovali ili sudjeluju u ove dvije godine realizacije Nacionalnog programa. Vjerujem da je va\u0161e prisustvo danas i ovdje znak jedinstva zajednice koja razumije da su partnerski odnosi na\u010din na koji mo\u017eemo ostvariti ciljeve koji su zadani u nacionalnoj strategiji.<\/em><\/p>\n

[izvor informacije HAVC<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>