{"id":51907,"date":"2023-05-10T23:34:40","date_gmt":"2023-05-10T21:34:40","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907"},"modified":"2023-05-11T11:48:51","modified_gmt":"2023-05-11T09:48:51","slug":"zurich-uzh-muzeji-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berislav-buca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907","title":{"rendered":"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da]"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/i.postimg.cc\/pXzSSksw\/IMG-4041.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Z\u00fcrich je s akademskog aspekta najpoznatiji kao grad u kojem se nalazi ETH (Eidgen\u00f6ssische Technische Hochschule), najvi\u0161e rangirano sveu\u010dili\u0161te na europskom kontinentu, preciznije, odmah nakon Oxforda i Cambridgea ako brojimo i Veliku Britaniju, koja, kao i \u0160vicarska, (vi\u0161e) nije u Europskoj Uniji. Sveu\u010dili\u0161te je osnovala \u0160vicarska federalna vlada 1854. godine prema uzoru na \u00c9cole polytechnique u Parizu s glavnom namjerom \u0161kolovanja in\u017einjera i znanstvenika, iako danas obuhva\u0107a 16 odsjeka razli\u010ditih disciplina. Ali uz ETH u Z\u00fcrichu se nalazi jo\u0161 jedno sveu\u010dili\u0161te \u2013 Z\u00fcri\u0161ko Sveu\u010dili\u0161te (UZH &#8211; Universit\u00e4t Z\u00fcrich), osnovano u travnju 1833. godine. Povezanost ova dva sveu\u010dili\u0161ta je evidentna \u2013 isprva su oba sveu\u010dili\u0161ta bila locirana u istoj zgradi, a i danas studenti oba sveu\u010dili\u0161ta posje\u0107uju doga\u0111anja i jednog i drugog. Zanimljivo je da je Albert Einstein studirao na ETH, ali je doktorirao i dobio zaposlenje na UZH (doktorat mu je danas izlo\u017een u zgradi UZH-a). Kasnije je napustio \u0160vicarsku radi zaposlenja u Berlinu, ali se vratio na poziciju profesora na ETH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">UZH je najve\u0107e sveu\u010dili\u0161te u \u0160vicarskoj, a uz fakultete, odsjeke, kampuse, knji\u017enice (\u2026) pod ingerencijom ima i muzeje. Proveli smo mjesec dana u Z\u00fcrichu gdje je Berislav intenzivno diskutirao i sura\u0111ivao s brojnim eksperimentalnim i teoretskim fizi\u010darima i grupama na ETH-u (posjetio je i poznati laboratorij svog suradnika znamenitog eksperimentalnog fizi\u010dara Tilmana Esslingera), a ja sam, kao i uvijek na na\u0161im putovanjima, imala priliku posjetiti muzeje i lokalne zanimljivosti (vikendom smo dodu\u0161e oboje to bili u mogu\u0107nosti). U ovom tekstu predstavljeni su UZH muzeji, a drugi muzeji i lokaliteti koje smo posjetili, predstavljeni su u zasebnim \u010dlancima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao i u Velikoj Britaniji, sveu\u010dili\u0161ni muzeji u Z\u00fcrichu su besplatni, a poneki tra\u017ee donaciju &#8211; za razliku od Velike Britanije, gdje je to pravilo i jedan od glavnih na\u010dina upriho\u0111ivanja muzeja. Prvo sam posjetila tri muzeja koji se nalaze na gotovo istoj lokaciji: Zoolo\u0161ki i \u00a0Paleontolo\u0161ki muzej te Arheolo\u0161ku zbirku. Nalaze se u centru Z\u00fcricha, u grandioznim zgradama Sveu\u010dili\u0161ta. O\u010dekivala sam muzeje starog kova (\u0161kripave parketne podove, rukom oslikane karte, zveckave staklene vitrine \u2013 muzeje bez previ\u0161e posjetitelja namijenjene prvenstveno detaljnom studiranju izlo\u017eaka). Zoolo\u0161ki i Paleontolo\u0161ki muzej krasno su prezentirani moderni muzej (jednina), dok je Arheolo\u0161ka zbirka starog kova, ali bez \u0161kripavih parketa \uf04a<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zoolo\u0161ki i Paleontolo\u0161ki muzej\u2026 [VJB]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2026 dijele isti prostor, a odijeljeni su arkadnim zidom. Smisleno da su zajedno. Glavni ulaz vodi u Zoolo\u0161ki muzej, koji se nalazi na dvije eta\u017ee, a dublju polovicu razizemlja zauzima Paleontolo\u0161ki. Unutar izlo\u017ebenog prostora Zoolo\u0161kog muzeja nalaze se i kino te muzejska trgovina. Izlo\u017eeni su kosturi, okamine i preparirane \u017eivotinje. Na eta\u017ei razizemlja izlo\u0161ci su organizirani prema kategorijama. Na samom ulazu posjetitelja nadvisuje maketa dinosaura. Preparirane ptice nalaze se lijevo od makete u nekoliko velikih vitrina. Uz vitrine s pticama postavljeni su audio elementi putem kojih se pritiskom na gumb mo\u017ee poslu\u0161ati audio zapis glasanja pojedine ptice. Nakon ptica dolaze reptili, a poseban prostor razizemlja Zoolo\u0161kog muzeju posve\u0107en je izabranim fosilima prozvanima &#8216;umjetninama prirode&#8217;. Puno vi\u0161e okamina nalazi se u prostoru Paleontolo\u0161kog muzeja. U njemu se u velikim vitrinama nalaze fosili i rekonstrukcije izumrlih bi\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stepenicama se spu\u0161ta u -1 eta\u017eu Zoolo\u0161kog muzeja. Ovdje su \u017eivotinje organizirane prema zemljopisnim lokacijama pa svaka vitrina sadr\u017ei razli\u010dite vrste odre\u0111enog stani\u0161ta. Ve\u0107inom se radi o izlo\u0161cima prepariranih \u017eivotinja, koje se, ukoliko \u017eive na ve\u0107em broju podru\u010dja, ponavljaju te se mo\u017ee ste\u0107i dobar dojam o njihovoj globalnoj rasprostranjenosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Muzej je jako dobro osvijetljen i prirodnim svjetlom iz velikih otkrivenih prozora te decentnim i akcentiranim umjetnim rasvjetljenjem. Uz svaku vitrinu nalazi se QR-kod putem kojeg se mo\u017ee pristupiti &#8216;Tierparcours&#8217; aplikaciji, trenutno dostupnoj samo na njema\u010dkom jeziku. Na podru\u010dju muzeja postavljene su broje &#8216;stanice&#8217; za interaktivno prou\u010davanje putem kompjutera ili mikroskopa, taktilne i audio instalacije te televizori s projekcijama. Uz vitrine su postavljene klupe, a ispred televizora fotelje. Muzejska trgovina obiluje knjigama za male i velike, pli\u0161ancima, razglednicama i ostalim suvenirima, ali mogu\u0107e je platiti samo gotovinom. Zanimljivo je da se u okviru UZH nalaze jo\u0161 i Muzej veterinarske anatomije i Muzej povijesti veterine, koje nisam bila u mogu\u0107nosti posjetiti. Tako\u0111er pod njihovom je ingerencija i glavna sveu\u010dili\u0161na veterinarska klinika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FArheologija%2Fposts%2Fpfbid0258yPGihFy3xAKxEyq7Hu9KRPB5FeqJ1M98LAwgfbv9fTbmfCTLZqj8SPQeVU5gtTl&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"652\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Arheolo\u0161ka zbirka\u2026[VJB]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2026 nalazi se odmah iza ugla. Potrebno je ostaviti torbu\/ruksak bilo koje veli\u010dine u pretinac, a ljubazni za\u0161titari voljni su posuditi kovanicu od jednog Franka (i jedan Eur bi bio u redu, ali ja sam od sitni\u0161a imala samo onu od dva). Ipak, dozvoljeno mi je bilo nositi moju prakti\u010dnu mini cross-body torbicu s dokumentima jer sam djelovala kao ozbiljni i profesionalni posjetitelj, a spomenula sam da sam po struci arheolog (me\u0111u ostalim) \uf04a Zbirka je osnovana po\u010detkom 19. stolje\u0107a kada su se po\u010deli prikupljati gipsani odljevi anti\u010dkih skulptura. Godine 1852. profesori s UZH kupili su prvi gipsani odljev od zarade s javnih predavanja. Netom kasnije ujedinili su snage s kolegama s ETH te je tridesetak odljeva poklonjeno Sveu\u010dili\u0161tu \u010dime je osnovana najstarija arheolo\u0161ka zbirka u \u0160vicarskoj. Posve\u0107ena je podru\u010dju Mediterana i Bliskog Istoka. Odsjek za Klasi\u010dnu filologiju i klasi\u010dnu arheologiju osnovan je 1869. godine, a prvi predstojnik je bio Otto Bendorf. Ubrzo poslije kupljeni su prvi originalni artefakti \u2013 gr\u010dke vaze.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U zgradi u kojoj se nalazi Arheolo\u0161ka zbirka nalaze se i Arheolo\u0161ki institut, Povijesnoumjetni\u010dki institut te Biblioteka. Odmah do ulaza nalazi se i mala trgovina koja podsje\u0107a na \u010dekaonicu te na\u010din na koji funkcionira kupnja skromnog izbora knjiga, razglednica i pletenih torbi, bez prisutnog prodava\u010da, nije jasan.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izlo\u017ebeni prostor prizemlja nije bilo dozvoljeno fotografirati jer se na njemu nalaze izlo\u017eeni originali. Sre\u0107om, brojni izlo\u0161ci dostupni su na liku e-kolekcije: <a href=\"https:\/\/archaeologische-sammlung-uzh.zetcom.net\/de\/\">https:\/\/archaeologische-sammlung-uzh.zetcom.net\/de\/<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ulaz u prostoriju s obje strane prolaza zagra\u0111uju velike staklene vitrine s izlo\u017eenim gr\u010dkim vazama. Zbirka sadr\u017ei gr\u010dke (uglavnom vaze), etrurske (reljefi), rimske (\u0161arolik izbor), egipatske (mumija), mezopotamske (monumentalni asirski reljefi iz razdoblja Ashurnasilpala II. i Tiglath-Pilesera III.) i maloazijske (nekoliko skulptura iz Palmire) artefakte. Vremenski raspon izlo\u017eaka prote\u017ee se od 4. tisu\u0107lje\u0107a prije nove ere do sredine prvog tisu\u0107lje\u0107a nove ere. Prvi kat i podrum sadr\u017ee gipsane odljeve te je fotografiranje bilo mogu\u0107e. Uo\u010dila sam nekoliko poznatih skulptura: Tetrarsi iz Venecije, Laokontova grupa kakvu smo imali na Odsjeku u Zagrebu, August Primaporta (kopija kao i ona obojana iz Ashmoleana <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/photo\/?fbid=1622151144513496&amp;set=a.1622149494513661\">https:\/\/www.facebook.com\/photo\/?fbid=1622151144513496&amp;set=a.1622149494513661<\/a> iz \u010dlanka http:\/\/www.arheologija.hr\/2017\/12\/01\/dreaming-inspires-of-oxford-the-ashmolean-museum-of-art-and-archaeology-osvrt-vendi-jukic-buca\/), brojne Atene, Afrodite, portreti rimskih careva, Dionizi, mikenska Lavlja vrata i mnoga druga poznata djela. Kopije su uglavnom izra\u0111ene od gipsa, ali bilo je i primjeraka od metala i drugih materijala. Kao i u Ashmoleanu (na displeju kao centralni izlo\u017eak jedne od prostorija, https:\/\/www.facebook.com\/photo\/?fbid=1622150981180179&amp;set=a.1622149494513661 ), i u Arheolo\u0161koj zbirci UZH nalazi se bron\u010dana kopija Zeusa (Artemizijski Zeus) koji baca munju (original je izlo\u017een u Nacionalnom muzeju u Ateni). Ime je dobio po mjestu nalaska \u2013 prona\u0111en je u ostacima brodoloma kod Rta Artemizij. Zanimljivo je da se na prvom katu nalaze i uredi akademskih zaposlenika, a dostupni su i stolovi i stolice za rad ili odmor. Iznad se nalaze instituti. Iako je dan bio ki\u0161an, a Zoolo\u0161ko-paleontolo\u0161ki muzej prepun, gotovo uop\u0107e nije bilo posjetitelja u Arheolo\u0161koj zbirci. Prisutna je bila nekolicina studenata i zaposlenika u prolazu, te sam Zbirku, a pogotovo podrumski dio, pregledala gotovo u potpunoj samo\u0107i, u svom tempu i s punim pregledom. Ba\u0161 kako volim \ud83d\ude00<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FArheologija%2Fposts%2Fpfbid022c5vqNDV9mgzc88NYnM2zMpwSjfG7oicQvL3HpA7MKzAaFeCTFD5EK6A2PJgMxhKl&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"652\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Paviljon znanosti i Antropolo\u0161ki muzej\u2026[VJB&amp;BB]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2026 nalaze se unutar iste gra\u0111evine na podru\u010dju kampusa UZH (ve\u0107 smo naglasili da su UZH i ETH uvelike sli\u010dni \u2013 kao \u0161to ETH ima svoj kampus naslonjen na brdo, tako i UZH ima svoj kampus naslonjen na brdo, te nam je u po\u010detku bilo dosta zbunjuju\u0107e razlikovati \u0161to se gdje nalazi). Znanost zauzima prvi kat, a antropologija -1 eta\u017eu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Paviljon znanosti podijeljen je na dva dijela, a na ulazu se nalazi recepcija s muzejskom trgovinom. Predstavljeni su izabrani znanstveni projekti koje zasebno ili u (me\u0111unarodnim) suradnjama provode znanstvenici Fakulteta znanosti UZH-a. Lijevo od recepcija predstavljeni su biolo\u0161ki projekti, a desno projekti s podru\u010dja fizike. Razgled smo zapo\u010deli lijevom stranom video projekcijom o merkatima. Slijedi izbor etnobotani\u010dkih artefakata Hansa Schinza (1858.-1941.), osniva\u010da Botani\u010dkog muzeja, uz njegov portret i maksimu &#8216;Mann muss eben Alles sammeln&#8217; (&#8216;Sve se mora sakupiti&#8217;) [tako\u0111er maksima mog oca po pitanju blu rayeva]. Schinzu je veliki broj kolega slalo artefakte iz cijeloga svijeta te se muzej vrlo brzo popunio do situacije da je nedostajalo prostora. Posebno su ga interesirali etnobotani\u010dki artefakti \u2013 biljke i biljne izra\u0111evine koje su u nekom obliku koristili ljudi. Me\u0111u ostalim, sakupljao je girlande pokojnih drevnih Egip\u0107ana i primjerke jestivih biljaka. Izlo\u017eene su drvene strelice impregnirane biljnim otrovom koje su kori\u0161tene za lov, dvije igra\u010dke izra\u0111ene od vodenog ora\u0161ka (<em>Trapa natans<\/em>) koje predstavljaju japanski imperijalni par te krunica izra\u0111ena od vodenih ora\u0161aca iz Appenzella (vodeni ora\u0161ak izumrla je vrsta u \u0160vicarskoj). Zbirka sadr\u017ei i arheobotani\u010dke artefakte koje je prikupljao Oswald Herr (1809.-1883.), profesor botanike na oba sveu\u010dili\u0161ta, koji je vrlo rano shvatio va\u017enost biljnih ostataka o\u010duvanih u okolnostima bez kisikana arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima na podru\u010dju jezera z\u00fcri\u0161kog kantona te se smatra osniva\u010dem arheobotanike \u2013 znanstvene grane koja i arheolo\u0161kim i botani\u010dkim metodama prou\u010dava ostatke biljnih nalaza, okoli\u0161nu i klimatsku povijest te na\u010din prehrane. Poznato je koji usjev je kultiviran i konzumiran do prije 6300 godina. Ve\u0107ina Herrovih primjeraka su pougljenjeli i potje\u010du s nalazi\u0161ta naselja koja su bila uni\u0161tena vatrom ili su tijekom zavr\u0161ili u ognju. Na jezeru Pf\u00e4ffikon arheolo\u0161ka iskopavanja zapo\u010deta 1858. godine otkrila su brojne arheobotani\u010dke artefakte raznolikih \u017eitarica. Ovdje su izlo\u017eeni primjeri lana, bazge i maka s razli\u010ditih lokalnih jezera. U nastavku su prezentirani snimci slikara i fotografa Josefa Handela (1865.-1940.) namijenjeni podu\u010davanju te na\u010din na koji ih je izra\u0111ivao kombinacijom crnobijele fotografije izra\u0111ene na staklu koju je potom ru\u010dno bojao. Rezultat je fantasti\u010dan i ni po \u010demu se ne razlikuje od dana\u0161nje fotografije. Slijedi kolekcija sjemenki, a izlo\u017een je primjerak biljke koja producira najve\u0107e sjemenke sposobne &#8216;letjeti&#8217; zrakom te je predstavljen UZH profesor Alfred Ernst (1875.-1968.) koji je istra\u017eivao na podru\u010dju Tropa i nekoliko biljaka koje je sakupio o\u010duvanih u alkoholu. Na kraju je obja\u0161njeno kako su zna\u010dajni prekomorski izlo\u0161ci dospjeli u Muzej, a jedna biljka izlo\u017eena je u originalnoj drveno-staklenoj vitrini u kojoj je stigla u Z\u00fcrich.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Desno od ulaza nalazi se fizi\u010dki dio izlo\u017ebe koji prikazuje trenutne projekte koji se provode u me\u0111unarodnim suradnjama, pa pero prepu\u0161tam Berislavu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svaki projekt predstavljen je video projekcijom i velikim panelima koji obja\u0161njavaju o \u010demu se radi, tko sudjeluje uz &#8216;take home&#8217; poruke \u0161to bi bilo je vrijedno zapamtiti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Projekt XENON. Galaksije nemaju dovoljno vidljive mase (utvrdivo teleskopima), \u0161to prema teoriji gravitacije upu\u0107uje da bi se trebale raspasti. Jedan mogu\u0107i razlog tome da se zvijezde unutar galaksije dr\u017ee na okupu je da postoji masa koja nije vidljiva. Odgovor bi dakle mogao le\u017eati u postojanju do sada nedetektirane \u010destice, nazvane intrigantno &#8216;tamna tvar&#8217;, koja bi sadr\u017eavala nevidljivu masu galaksija. Postoje dodatni neovisni teorijski razlozi za\u0161to bi takva \u010destica trebala postojati, npr. supersimetrija. Cilj XENON eksperimenta je detektirati tu &#8216;nevidljivu&#8217; \u010desticu detektorima koriste\u0107i istoimeni plin. Detektor bi na povr\u0161ini detektirao razne druge \u010destice koje dolaze iz svemira, a slabo interagiraju\u0107e bi ostale nezapa\u017eene. Iz tog razloga detektor je postavljen duboko pod zemljom. Na taj na\u010din zemljina povr\u0161ina slu\u017ei kao filter koji \u0107e upiti ve\u0107inu poznatih \u010destica, a detektor \u0107e detektirati one koje slabo interagiraju. Mehanizam detekcije je da kad se slabointeragiraju\u0107a \u010destica sudari s jezgrom ksenona, ksenon \u0107e emitirati svjetlost koja \u0107e biti zabilje\u017eena. &#8216;Misterij&#8217; je koliko \u0107e se dugo \u010dekati da se nepoznata \u010destica detektira, ali pretpostavlja se da \u0107e vremenski period biti dug radi same prirode slabointeragiraju\u0107ih \u010destica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Projekt CROWD WATER poku\u0161ava istra\u017eiti mogu li se predvidjeti prirodne katastrofe poput su\u0161e, poplave ili propasti usjeva \u2013 koji su podaci i tehnologije potrebne i kako obi\u010dan \u010dovjek mo\u017ee pomo\u0107i ovom istra\u017eivanju. Razina vode, vidljiva na obalama rijeka, konstantno se mijenja. Stoga su istra\u017eiva\u010dima potrebni promatra\u010di razine i strujanja vode, ovla\u017eenosti tla i one\u010di\u0161\u0107enosti plastikom \u00a0te projekt poziva posjetitelje da se aktivno uklju\u010de. Pojedinac na ovaj na\u010din uklju\u010den u projekt nazva se &#8216;gra\u0111aninom-znanstvenikom&#8217;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">UZH sudjeluje na LHCb projektu u CERN-u koji je dio LHC (Large Hadron Collider) aparata sudariva\u010da hadrona (Vendi je posjetila CERN-ov muzej u \u017denevi), koji su vrsta subatomskih \u010destica, npr. proton. Hadroni su gra\u0111eni od jo\u0161 manjih \u010destica, kvarkova. Sudaraju\u0107i hadrone eksperiment posti\u017ee (ogromne) energije i uvjete koje nisu postojali u Svemiru od vremena vrlo bliskih njegovom nastanku. Time dobivamo uvid u fundamentalne zakone fizike. Cilj LHCb projekta je konkretno vidjeti da li odre\u0111ena simetrija prirode (nepromjenjivost matemati\u010dkih zakona fizike prilikom date transformacije) opstaje na vrlo visokim energijama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stepenicama se silazi u prostrani prostor Antropolo\u0161kog muzeja. Kao i na prvom katu, izlo\u0161ci su prezentirani unutar jedinstvenog prostora kreativno odijeljenog vitrinama, projekcijskim zaslonima i panelima. Kolekcija demonstrira razvoj \u010dovjeka od najranijih primjeraka australopiteka (izme\u0111u 4.1 i 3.9 milijuna godina, prona\u0111enih u Keniji na podru\u010dju Kanapola, pod vodstvom paleontoantropologinje Meave Leakey 1994. godine) do dana\u0161njeg roda <em>Homo Sapiens<\/em>. Neki od fosila ranih hominida prikazanih u muzeju potje\u010du s nalazi\u0161ta s podru\u010dja \u0160vicarske. Posjetiteljima su na raspolaganju interaktivni alati za prou\u010davanje svijeta primata, mo\u017edanih funkcija i ljudskog kostura. Na ulazu su izlo\u017eene replike lubanja dosad poznatih vrsta ranih hominida, a vi\u0161e podataka saznaje se koriste\u0107i touch screen koji se nalazi odmah ispred. Odabirom pojedine lubanje upali se svjetlo u vitrini iznad nje te se prika\u017ee na lenti vremena na zaslonu uz dodatna obja\u0161njenja. Izlo\u017een je odljev otisaka australopitecina o\u010duvan u vulkanskom pepelu nalik cementu u blizini Laetolija (Tanzanija) koji dokazuju da je uspravno hodanje postojalo prije barem 3.6 milijuna godina. Postavljene su realisti\u010dne rekonstrukcije neandertalaca i primata. Rekonstruiran je i fragment nalazi\u0161ta s ko\u0161tanim ostacima (nisam sigurna radi li se o ukopu). Obja\u0161njavaju se i tranzicijske forme izme\u0111u australopiteka i roda <em>Homo erectus<\/em> \u2013 rod <em>Australopithecus sediba<\/em>. Uz rekonstrukciju kostura roda <em>A. sediba<\/em>, u vitrinama se nalaze i suvremeni medicinski kosturi, za usporedbu. Me\u0111u izlo\u0161cima nalaze se i kamene alatke iz razdoblja ranog paleolitika. Veliki poster na zidu prikazuje najdugovje\u010dniju i najva\u017eniju kulturnu sekvencu na Bliskom Istoku \u2013 nalazi\u0161te bunara &#8216;Bir al Hummal&#8217; (1.6 milijuna \u2013 60 000 godina pr. n. e.). Prona\u0111ene su \u017eivotinjske kosti, a kameno oru\u0111e i ognji\u0161ta u najranijim slojevima upu\u0107uju na obitavanje roda <em>Homo erectus<\/em>, dok su se u recentnijim slojevima nalazile forme mije\u0161anih karakteristika neandertalaca i anatomski modernih ljudi. Nagla\u0161eno je da dana\u0161nji ljudi ne potje\u010du od velikih \u010dovjekolikih majmuna, iako je velika sli\u010dnost i vi\u0161e nego o\u010dita. S \u010dimpanzama moderni ljudi dijele 98% DNK i zato se smatra da nam je zajedni\u010dki predak egzistirao prije otprilike 6 milijuna godina. Na kraju izlo\u017ebe nalazi se veliko ogledalo i u kojem se posjetitelji u punoj visini mogu promotriti, i uslikati, postati sami izlo\u0161ci i dio izlo\u017ebe, uz posljednji izlo\u017ebeni tekst o anatomski modernim ljudima. Na izlazu je postavljena gomila otpada na \u010dijem vrhu stoji moderni \u010dovjek i izabrani primjerci \u010dovjekovog stvarala\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FArheologija%2Fposts%2Fpfbid02Peco4P8icHUKZ7uhSRVkPKTJzU4RCxn95VCJURfhNhu2LUfX5kCruD33afjH4SsJl&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"667\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Muzej vo\u0161tanih mula\u017ea\u2026 [VJB]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2026vjerojatno ne bi bio svatko u stanju posjetiti. Meni osobno iskustvo je bilo vrlo ugodno. S aspekta arheologa, s iskustvom iskopavanja srednjovjekovnog groblja, bilo je vrlo zanimljivo vidjeti kako &#8216;na van&#8217; izgledaju bolesti od kojih su ljudi neko\u0107 umirali. Mnoge od njih vi\u0161e nisu opasne, a neke vi\u0161e ni ne postoje. <em>Moulages <\/em>(u hrvatskom prijevodu <em>mula\u017ea<\/em>) su, prema enciklopedijskoj natuknici &#8216;obojeni vo\u0161tani ili sadreni dijelovi ljudskoga tijela, napose oni na kojima su vidljive tipi\u010dne patolo\u0161ke promjene, a na\u010dinjeni su prema odljevu s bolesnika. Upotrebljavali su se u nastavi na studiju medicine.&#8217; Zbirka UZH \u010duva mula\u017ee izra\u0111ene od voska, koje su se koristile u klinikama i privatnim institucijama od 19. stolje\u0107a u svrhu prou\u010davanja i dokumentiranja bolesti. Prve primjerke mula\u017ea i materijal za nihovu izradu nabavio je Bruno Bloch, imenovan 1916. godine prvim profesorom Katedre za ko\u017ene i spolne bolesti novoosnovane Dermatolo\u0161ke klinike u Z\u00fcrichu. Od 1918. godine za dermatolo\u0161ku kliniku moula\u017ee izra\u0111uje Lotte Volger, kojoj je recept za izradu mula\u017ene mase ustupio njezin izumitelj Franz Kolbow. Kada je 1924. godine otvorena nova zgrada dermatolo\u0161ke klinike, mula\u017ei su bili postavljeni u izlo\u017ebene vitrine u neposrednoj blizini predavaonice. Tijekom vremena, a pogotvo razvojem fotografije, vo\u0161tane mula\u017ee prestale su se koristiti te su mnoge od njih uni\u0161tene na podru\u010dju Europe za potrebe izrade svije\u0107a u ratnim vremenima. Primjerci u Z\u00fcrichu uspjeli su ostati sa\u010duvani zahvaljuju\u0107i Ruth Reutl \u2013 Willi (1919.-2004.) i Elsbeth Stiuber (1924.-2014.). Ruth, po izobrazbi umjetnica i modna ilustratorica, bila je u\u010denica Lotte Vogler. Uz to \u0161to je izra\u0111ivala nove mula\u017ee, Ruth se bavila i njihovom restauracijom (restaurirala je njih vi\u0161e od 1000 te izradila 300tinjak novih). Naslijediv\u0161i Ruth, Elsbeth je 1970tih godina prepoznala povijesnu va\u017enost z\u00fcri\u0161kih mula\u017ea, spasola ih od uni\u0161tenja i posvetila svoj rad njihovom sakupljanju i o\u010duvanju te prezentaciji kolekcije kroz organiaciju izlo\u017ebi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Smatra se da kolekcija u Z\u00fcrichu sadr\u017ei najbolje o\u010duvane i najrealisti\u010dnije primjerke na svijetu. Pored mula\u017ea koji prikazuju ko\u017ene bolesti poput raka, bolesti koje prou\u010dava medicina rada te spolno prenosivih bolesti, zbirka sadr\u017ei mula\u017ee ko\u017enih promjena koje su rezultat ili reakcija bolesti drugog organa, poput \u0161krofula uzrokovanih tuberkulozom (naj\u017eivopisniji opis ovog stanja, koje se neko\u0107 smatralo zasebnom bolesti, a naknadno se utvrdilo da se radi o imunolo\u0161koj reakciji na tuberkulozu, \u010ditala sam kod Laurence Sternea u njegovom poznatom romanu &#8216;Sentimentalno putovanje kroz Francusku i Italiju&#8217;). Zbirka obuhva\u0107a i Adolf Fleischmannove mula\u017ee kirur\u0161kih zahvata, koje je otkupio Paul Clairmont, direktor Kirurgije u Z\u00fcrichu. Stru\u010dnjaci su ove mula\u017ee redovito prezentirali na internacionalnim kongresima kako bi se me\u0111usobno mogli biti u tijeku s najnovijim razvojem medicine i kirurgije. Muzejski prostor je cjelovit, a uske vitrine s izlo\u0161cima postavljene paralelno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U jednoj vitrini prikazani su gipsani kapuli i vo\u0161tani odljevi te bo\u010dice s bojama kao dio procesa proizvodnje. Vitrine na samom ulazu prikazuju mula\u017ee koji su dokumentirali tijek alergijskih reakcija te faze u lije\u010denju (primjerice radijacijom). Njihova veli\u010dina varira od malih mula\u017ea gdje se prikazuje samo specifi\u010dna reakcija na ko\u017ei do glave, torza, ekstremiteta ili kompletnog dje\u010djeg tijela. Mula\u017ei su u najve\u0107em broju slu\u010dajeva izra\u0111ivani za \u017eivim pacijentima, \u010diji su zabilje\u017eeni podaci ostali sa\u010duvani. Nakon \u0161to se izradio kalup i potom odljev, pristupilo se realisti\u010dnom ru\u010dnom oslikavanju prema stvarnom stanju. Legende su napisane na njema\u010dkom jeziku, a posjetiteljima je omogu\u0107eno kori\u0161tenje registratora s informacijama na engleskom, a dostupno je i nekoliko publikacija o Zbirci. Vodi\u010d po Muzeju mo\u017ee se preuzeti i u obliku mobilne aplikacije. Za razliku od ostalih muzeja koje smo posjetili, ovu izlo\u017ebu nije dozvoljeno fotografirati bez dozvole (koja nam je dodijeljena za potrebe pisanja i objave ovog \u010dlanka), ali je mogu\u0107e preuzeti nekoliko besplatnih razglednica s fotografijama izlo\u017eaka kao i testere razli\u010ditih krema za ruke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FArheologija%2Fposts%2Fpfbid0SxW27h6uBpm9aLGMGeRfXGMXN6MEpwtVEMYKhzjJ8jWDGwHa55PNJfZhRxpDzRwJl&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"652\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bonus \u2013 Centralna zgrada UZH\u2026 [VJB&amp;BB]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eivaju\u0107i podatke o UZH saznala sam da se u glavnoj zgradi Sveu\u010dili\u0161ta nalazi Einsteinova doktorska diploma te smo ju odlu\u010dili pogedati i fotografirati. Za razliku od Oxforda, gdje u svakoj sveu\u010dili\u0161noj zgradi postoji recepcija, a ulaz izvan radnog vremena recepcije jedino mogu\u0107 putem osobne elektroni\u010dke identifikacijske kartice i to samo za zaposlenike fakulteta ili odsjeka (\u0161to nam je bilo vrlo prakti\u010dno pogotovo kad smo radili po no\u0107i), vrata ove sveu\u010dili\u0161ne zgrade oko 18, 19 sati bila su otvorena. Prostrani prostor atrija (Lichthof) ukra\u0161en je brojnim anti\u010dkim reljefima i skulpturama. Naime, do 1972. slu\u017eio je kao izlo\u017ebeni prostor odljevima Arheoko\u0161ke zbirke. Prostorom dominira odljev Nike sa Samotrake i vrlo udoban ogroman <em>chaise<\/em>! S obzirom da smo u\u0161li &#8216;s boka&#8217;\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u2013\u2013\u2013\u2013\u00ad\u00ad\u00ad morali smo se raspitati kod studenata i profesora u prolazu kako se dolazi do glavnog ulaza. I zaista, u vitrini stoji Einsteinova diploma (na internetskim stranicama UZHa navedeno je da se radi u originalu) uz njegovu fotografiju i tekst.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FArheologija%2Fposts%2Fpfbid0kN3DKvETCJkan7wmr91nMx9Echv7zUbVkwYHdXtzmPzGD1UWyLkPodziN1HxE1hEl&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"652\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovime smo zavr\u0161ili na\u0161 posjet UZH, a ubrzo je i na\u0161em jednomjese\u010dnom boravku u Z\u00fcrichu do\u0161ao kraj. Grad nas je fascinirao svojom otvoreno\u0161\u0107u i informativno\u0161\u0107u te pro\u017eeto\u0161\u0107u kulturnim, muzejskim i arheolo\u0161kim sadr\u017eajima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tekstove o drugim muzejima i znamenitostima pro\u010ditajte ovdje [USKORO]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Vendi Juki\u0107 Bu\u010da &amp; Berislav Bu\u010da<\/strong><br \/>\n<strong>Kopenhagen, 7. svibnja 2023.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Izabrana literatura<br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.news.uzh.ch\/en\/articles\/media\/2022\/Einstein.html\">https:\/\/www.news.uzh.ch\/en\/articles\/media\/2022\/Einstein.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.uzh.ch\/cmsssl\/en\/explore\/museums.html\">https:\/\/www.uzh.ch\/cmsssl\/en\/explore\/museums.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.archaeologische-sammlung.uzh.ch\/de.html\">https:\/\/www.archaeologische-sammlung.uzh.ch\/de.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.brown.edu\/Departments\/Joukowsky_Institute\/courses\/greekpast\/4919.html\">https:\/\/www.brown.edu\/Departments\/Joukowsky_Institute\/courses\/greekpast\/4919.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.sciencepavilion.uzh.ch\/en\/See\/current-exhibitions.html\">https:\/\/www.sciencepavilion.uzh.ch\/en\/See\/current-exhibitions.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Vodeni_ora%C5%A1ac\">https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Vodeni_ora%C5%A1ac<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=42345\">https:\/\/enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=42345<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=18157\">https:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=18157<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/hls-dhs-dss.ch\/de\/articles\/014319\/2003-12-18\/\">https:\/\/hls-dhs-dss.ch\/de\/articles\/014319\/2003-12-18\/<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.haus-der-wissenschaft.uzh.ch\/de\/kunsthistorische-tour\/3-lichthof.html\">https:\/\/www.haus-der-wissenschaft.uzh.ch\/de\/kunsthistorische-tour\/3-lichthof.html<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.sciencepavilion.uzh.ch\/en\/See\/current-exhibitions\/LHCb.html\">https:\/\/www.sciencepavilion.uzh.ch\/en\/See\/current-exhibitions\/LHCb.html<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FFILMmagnet%2Fposts%2Fpfbid02HvjE9i8j8jB4ZY6mwbaRerHCAiZnmVdFLJx9AcdwvFpJB2H3ho2LMj5fwbLXmsH5l&amp;show_text=true&amp;width=500\" width=\"500\" height=\"486\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<div id=\"fb_share_1\" style=\"float: right; margin-left: 10px;\"><a name=\"fb_share\" type=\"box_count\" share_url=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php\">Share<\/a><\/div><div><script src=\"http:\/\/static.ak.fbcdn.net\/connect.php\/js\/FB.Share\" type=\"text\/javascript\"><\/script><\/div><div style=\"clear:both\"><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Z\u00fcrich je s akademskog aspekta najpoznatiji kao grad u kojem se nalazi ETH (Eidgen\u00f6ssische Technische Hochschule), najvi\u0161e rangirano sveu\u010dili\u0161te na europskom kontinentu, preciznije, odmah nakon Oxforda i Cambridgea ako brojimo i Veliku Britaniju, koja, kao i \u0160vicarska, (vi\u0161e) nije u Europskoj Uniji. Sveu\u010dili\u0161te je osnovala \u0160vicarska federalna vlada 1854. godine prema uzoru na \u00c9cole polytechnique [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":51908,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[5955,4,64,13],"tags":[20000,15340,24804,665,1022,296,20001,24802],"class_list":["post-51907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-autorski-tekstovi","category-istaknuto","category-izlozbe","category-likovnost","tag-berislav-buca","tag-muzeji","tag-osvrt-na-muzeje","tag-osvrti","tag-svicarska","tag-vendi-jukic-buca","tag-vendi-jukic-buca-berislav-buca","tag-zurich"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v24.6 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Z\u00fcrich je s akademskog aspekta najpoznatiji kao grad u kojem se nalazi ETH (Eidgen\u00f6ssische Technische Hochschule), najvi\u0161e rangirano sveu\u010dili\u0161te na europskom kontinentu, preciznije, odmah nakon Oxforda i Cambridgea ako brojimo i Veliku Britaniju, koja, kao i \u0160vicarska, (vi\u0161e) nije u Europskoj Uniji. Sveu\u010dili\u0161te je osnovala \u0160vicarska federalna vlada 1854. godine prema uzoru na \u00c9cole polytechnique [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"FILM-mag.net\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-10T21:34:40+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-05-11T09:48:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1417\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1049\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\",\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\",\"name\":\"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg\",\"datePublished\":\"2023-05-10T21:34:40+00:00\",\"dateModified\":\"2023-05-11T09:48:51+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/7981028733b22534da4b74048efa290b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage\",\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg\",\"width\":1417,\"height\":1049},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da]\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#website\",\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/\",\"name\":\"FILM-mag.net\",\"description\":\"Prvi hrvatski portal o filmu i filmu bliskim podru\u010djima kulture\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/7981028733b22534da4b74048efa290b\",\"name\":\"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5cc6fa637e747da8f5ffb85de774143a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5cc6fa637e747da8f5ffb85de774143a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da\"},\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net","og_description":"Z\u00fcrich je s akademskog aspekta najpoznatiji kao grad u kojem se nalazi ETH (Eidgen\u00f6ssische Technische Hochschule), najvi\u0161e rangirano sveu\u010dili\u0161te na europskom kontinentu, preciznije, odmah nakon Oxforda i Cambridgea ako brojimo i Veliku Britaniju, koja, kao i \u0160vicarska, (vi\u0161e) nije u Europskoj Uniji. Sveu\u010dili\u0161te je osnovala \u0160vicarska federalna vlada 1854. godine prema uzoru na \u00c9cole polytechnique [&hellip;]","og_url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907","og_site_name":"FILM-mag.net","article_published_time":"2023-05-10T21:34:40+00:00","article_modified_time":"2023-05-11T09:48:51+00:00","og_image":[{"width":1417,"height":1049,"url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da","Est. reading time":"19 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907","url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907","name":"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da] - FILM-mag.net","isPartOf":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage"},"image":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg","datePublished":"2023-05-10T21:34:40+00:00","dateModified":"2023-05-11T09:48:51+00:00","author":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/7981028733b22534da4b74048efa290b"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#primaryimage","url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg","contentUrl":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/UZH-web.jpg","width":1417,"height":1049},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51907#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"[Z\u00fcrich] UZH muzeji [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da]"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#website","url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/","name":"FILM-mag.net","description":"Prvi hrvatski portal o filmu i filmu bliskim podru\u010djima kulture","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/7981028733b22534da4b74048efa290b","name":"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5cc6fa637e747da8f5ffb85de774143a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5cc6fa637e747da8f5ffb85de774143a?s=96&d=mm&r=g","caption":"dr. sc. Vendi Juki\u0107 Bu\u010da"},"url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51907"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51918,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51907\/revisions\/51918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51908"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}