{"id":48067,"date":"2022-02-24T00:48:59","date_gmt":"2022-02-23T23:48:59","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=48067"},"modified":"2022-02-26T12:24:56","modified_gmt":"2022-02-26T11:24:56","slug":"premijera-predstave-hamlet-evidencija-zlocina-jedne-monarhije-u-dubrovackom-kmd","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=48067","title":{"rendered":"Premijera predstave ‘HAMLET – EVIDENCIJA ZLO\u010cINA JEDNE MONARHIJE’ u dubrova\u010dkom KMD"},"content":{"rendered":"

Premijera predstave “Hamlet – evidencija zlo\u010dina jedne monarhije” odigrat \u0107e se u Kazali\u0161tu Marina Dr\u017ei\u0107a 25. velja\u010de 2022. u 20 sati u re\u017eiji Livije Pandur. Tekst potpisuju Tibor Hrs Pandur i Livija Pandur prema dramama \u201cDan umorstava u povijesti o Hamletu\u201d Bernarda-Marie Kolt\u00e8sa i \u201cHamlet\u201d Williama Shakespeara.<\/strong><\/p>\n

Poznata je \u010dinjenica da se ubojica uvijek vra\u0107a na mjesto zlo\u010dina. Ako on je, onaj koji mislim da je, onda se ubojica ne\u0107e vratiti na mjesto zlo\u010dina, jednostavno zato \u0161to ubojica \u201eje\u201c mjesto zlo\u010dina. Ubojica je sustav. Zlo je odnos prema drugome. Zlo je odabrati zlo.<\/p>\n

Subcomandante Marcos i P. I. Taibo II: Muertos Incomodos \u2013 Falta lo que Falta<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio KMD<\/strong><\/a><\/p>\n

Dan umorstava u povijesti o Hamletu (1974.) dramska je adaptacija Bernarda-Marie Kolt\u00e8sa (1948.\u20131989.), na kojoj se temelji na\u0161a predstava, a sublimira doga\u0111aje iz Hamleta u jedan jedini dan i na samo \u010detiri lica, za koja se \u010dini, da zatvoreni u posmrtnom bunkeru uprizoruju uvijek jednu te istu dramu. Svjedoci smo sukoba dviju generacija i dva svjetonazora: Hamlet i Ofelija protiv Klaudija i Gertrude, koji podupiru interpretaciju raskola koji Hamlet utjelovljuje ve\u0107 kod Shakespearea, jer izra\u017eava radikalnu sumnju u dominantni poredak elizabetanske Engleske i optimisti\u010dnu sliku svijeta 16. stolje\u0107a. Critchley i Webster pi\u0161u da je \u201eHamletov svijet odre\u0111en sveprisutno\u0161\u0107u \u0161pijuna\u017ee\u201c i da je \u201eHamlet drama nadzora u policijskoj dr\u017eavi\u201c. Jan Kott bi rekao da se Hamlet opire \u201cvelikom mehanizmu povijesti\u201d ili \u201cfeudalnom klanju\u201d koji u nezaustavljivim ciklusima pretvara krvnike u \u017ertve i \u017ertve u krvnike. Suvremena \u010ditanja Shakespearea utjecala su na Kolt\u00e8sovu adaptaciju, a mi smo po istom principu nastavili. Zadr\u017eali smo Kolt\u00e8sovu osnovnu strukturu, gotovo sve prilagodbe monologa i dijaloga, ostale su vjerne njegovoj dramaturgiji, ali smo u isto vrijeme osje\u0107ali da njegov zaplet moramo dovesti do krajnjih posljedica ba\u0161 zbog njegove radikalnosti, domisliti ju do kraja. Budu\u0107i da Kolt\u00e8sov predlo\u017eak (unato\u010d promijenjenih koordinata) prati slavni Shakespeareov rasplet, smatrali smo potrebnim da na\u0161 \u201eHamlet\u201c zavr\u0161i potpuno neo\u010dekivano. Osnovna teza koju preispitujemo je: \u0161to bi se dogodilo kad Hamlet ne bi kapitulirao i kad bi ostao vjeran svojoj sumnji u smisao krvave osvete kao sredstva uspona do vlasti. Hamlet, koji ostaje vjeran nenasilju. Hamlet koji se odupre \u201evelikom mehanizmu\u201c povijesti feudalnog klanja, pa kao pravi tragi\u010dni junak odlu\u010di da odustane i emigrira. I \u0161to bi se dogodilo ako se Ofelija odupre i ne bude samo bespomo\u0107na \u017ertva? \u0160to ako je njezino samoubojstvo barem \u010din otpora? U skladu sa suvremenom feministi\u010dkom interpretacijom u na\u0161oj su verziji \u017eenske uloge jednako vrijedne mu\u0161kim.<\/p>\n

Citat sa kojim predstava po\u010dinje zna\u010dajno sa\u017eima ishodi\u0161te na\u0161eg koncepta:<\/p>\n

\u201cUvijek i svugdje na zemaljskom prizori\u0161tu ista drama, isti dekor. Na istoj, ograni\u010denoj sceni bu\u010dno \u010dovje\u010danstvo, zalu\u0111eno svojom veli\u010dinom, vjeruju\u0107i da ono jest svemir, \u017eive\u0107i u svom zatvoru kao da je neizmjeran prostor, samo da bi uskoro potonulo sa zemaljskom kuglom, koja je, s najve\u0107im prezirom, nosila teret njegove gordosti. Ista monotonija, ista nepokretnost na tu\u0111im zvijezdama. Svemir se neprestano ponavlja i vrpolji se u mjestu. Vje\u010dnost beskona\u010dno i neometano izvodi jednu te istu predstavu.\u201d<\/p>\n

Louis-Auguste Blanqui: Vje\u010dnost kroz zvijezde (1872.)<\/p>\n

(T. H. P.)<\/p>\n

BIOGRAFIJA: LIVIJA PANDUR<\/strong><\/p>\n

Nakon studija dramaturgije na slovenskoj Akademiji za kazali\u0161te, radio, film i televiziju u Ljubljani, Livija Pandur radi kao autorica i dramaturginja na razlic\u030citim produkcijama u brojnim domac\u0301im i me\u0111unarodnim projektima. Od 1991. do 1996. bila je dramaturginja Drame Slovenskog nacionalnog gledali\u0161c\u030ca Maribor. Me\u0111u brojnim projektima bila je dramaturginja na produkcijama \u0160eherezada (Svetina), Faust (Goethe), Hamlet (Shakespeare), Carmen (M\u00e9rim\u00e9e), La divina commedia (Dante), Russian Mission (Dostojevski), Babylon (Svetina) redatelja Toma\u017ea Pandura. Godine 1997. uredila je i izdala kazali\u0161nu monografiju Pandur\u2019s Theatre of Dreams (Pandurovo kazali\u0161te snova) te pi\u0161e eseje i c\u030clanke za brojne publikacije. Od godine 2001. do 2002. radi u Thalia Theateru u Hamburgu, kao scenaristica i dramaturginja na Danteovoj trilogiji La divina commedia (Bo\u017eanstvena komedija \u2013 Pakao, C\u030cistili\u0161te, Raj), a dramaturginja je i suradnica redatelja na sljedec\u0301im projektima: Pakao u kazali\u0161tu Mar\u00eda Guerrero (Centro Dram\u00e1tico Nacional, Madrid, 2005.), Barocco (Centro Cultural de la Villa, Madrid, 2007.), Hamlet (Teatro Espan\u030col, Madrid, 2009.), Medea (Festival Merida, 2009.), balet Simfonija tu\u017enih pjesama (Staatsoper Berlin, 2010.), Sumrak bogova (Teatro Espan\u030col, Madrid, 2011.) u re\u017eiji Toma\u017ea Pandura.<\/p>\n

Od 2002. Livija Pandur je voditeljica i producentica me\u0111unarodne kazali\u0161ne organizacije Pandur.Theaters. Izme\u0111u 2002. i 2012. radi kao dramaturginja na sljedec\u0301im predstavama u koprodukcijama Pandur.Theatersa: Hazarski rjec\u030cnik Milorada Pavic\u0301a, Sto minuta prema Brac\u0301i Karamazovima F. M. Dostojevskog, Tesla Electric Company, Kaligula Alberta Camusa, Rat i mir L. N. Tolstoja, Medeja Euripida i Michelangelo prema motivima drame M. Krle\u017ee Michelangelo Buonarotti. Izme\u0111u 2013. i 2015. godine sura\u0111uje kao koautorica adaptacija i dramaturginja predstava u re\u017eiji Toma\u017ea Pandura: Richard III + II prema kraljevskim tragedijama W. Shakespearea (SNG Drama Ljubljana), Kralj Lear W. Shakespearea (Peireous 260, Atena) i Faust J. W. Goethea (Centro Dram\u00e1tico National Madrid, 2014; SNG Drama Ljubljana, 2015.). Godine 2016. zavr\u0161ila je i re\u017eirala predstavu Bezgre\u0161na (Immaculata), Hommage \u00e0 Toma\u017e Pandur (SNG Drama Maribor) koju je adaptirala i pripremala s Toma\u017eem Pandurom prije njegova odlaska. Godine 2017.<\/p>\n

Livija Pandur je s koreografom Ronaldom Savkovic\u0301em obnovila balet Simfonija tu\u017enih pjesama tako\u0111er kao Hommage \u00e1 Toma\u017e Pandur (SNG, Opera i Balet u Ljubljani, 2019.), re\u017eirala je Alkestidu prema Euripidu u Kazali\u0161tu Marina Dr\u017eic\u0301a u Dubrovniku i Echoes Henryja Naylora u Teatro Espa\u00f1ol u Madridu. Godine 2018. re\u017eirala je baletnu produkciju Hazarski rijec\u030cnik \/ Lovci na snove u Narodnom pozori\u0161tu u Beogradu.<\/p>\n

Me\u0111u brojnim priznanjima Livija Pandur je u 2018. godini primila nagradu za \u017eivotno djelo Slovenske udruge dramskih umjetnika (ZDUS).<\/p>\n

T.H. PANDUR I L. PANDUR PREMA B.M. KOLT\u00c8SU I W. SHAKESPEAREU<\/strong>
\nHAMLET – EVIDENCIJA ZLO\u010cINA JEDNE MONARHIJE<\/strong><\/p>\n

RE\u017dIJA I ADAPTACIJA TEKSTA
\n\u2014 LIVIJA PANDUR
\nDRAMATURGIJA I ADAPTACIJA TEKSTA
\n\u2014 TIBOR HRS PANDUR
\nSCENOGRAFIJA I KOSTIMI
\n\u2014 LIVIJA PANDUR
\n\u2014 IRENA KRALJIC\u0301
\nAUTOR GLAZBE
\nI OBLIKOVATELJ ZVUKA
\n\u2014 \u017dARKO DRAGOJEVIC\u0301
\nOBLIKOVATELJICA RASVJETE
\n\u2014 VESNA KOLAREC
\nOBLIKOVATELJ VIDEO PROJEKCIJA
\n\u2014 MIRAN BRAUTOVIC\u0301
\nSURADNICA ZA PJEVANJE
\n\u2014 INES TRIC\u030cKOVIC\u0301<\/p>\n

IGRAJU:
\nHAMLET
\n\u2014 NIK\u0160A ARC\u030cANIN
\nOFELIJA
\n\u2014 MARIJA \u0160EGVIC\u0301
\nGERTRUDA
\n\u2014 MIREJ STANIC\u0301
\nKLAUDIJE
\n\u2014 ZDESLAV C\u030cOTIC\u0301<\/p>\n

PREMIJERA
\n\u2014 25. VELJAC\u030cE 2022. U 20 SATI
\nREPRIZE
\n\u2014 26. VELJAC\u030cE, 3. & 4. O\u017dUJKA 2022. U 20 SATI<\/p>\n

[izvor informacije Kazali\u0161te Marina Dr\u017ei\u0107a<\/strong><\/a>]<\/p>\n