Trogodi\u0161nji projekt Andreje Kulun\u010di\u0107 o \u017eenskoj memoriji traumati\u010dne pro\u0161losti politi\u010dkog logora na Golom otoku predstavlja se velikom izlo\u017ebom u Rijeci.\u00a0<\/b> Izlo\u017eba <\/b>Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete<\/i><\/b> ne ozna\u010dava kraj, ve\u0107 nastavak projekta kroz subverzivnu komemoracijsku formu antispomenika i akciju <\/b>850 \u017eena za 850 \u017eena<\/i><\/b><\/p>\n
Izlo\u017eba jedne od najzna\u010dajnijih hrvatskih umjetnica Andreje Kulun\u010di\u0107 Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete<\/i><\/b> odr\u017eat \u0107e se u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci od 22. velja\u010de do 20. o\u017eujka 2022.<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografiju ustupio zene-arhipelag-goli<\/strong><\/a><\/p>\n Izlo\u017eba koju uz vizualnu umjetnicu Andreju Kulun\u010di\u0107 kustoski potpisuju Irena Beki\u0107<\/b> i Anca Verona Mihule\u021b <\/b>dio je istoimenog umjetni\u010dko istra\u017eiva\u010dkog projekta zapo\u010detog 2019. godine. Suradnice na projektu su feministi\u010dka antropologinja Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin<\/b> i psihoterapeutkinja Dubravka Stija\u010di\u0107<\/b>. Ovim projektom autorica Andreja Kulun\u010di\u0107 reagira na \u010dinjenicu da su u dominantnom povijesnom narativu o politi\u010dkom logoru Goli otok, kao i u javnom govoru o njemu, u potpunosti potisnute specifi\u010dnosti \u017eenskog iskustva traume, pa \u010dak i postojanje \u017eenskog logora u kojemu je od 1950. do 1956. boravilo vi\u0161e od 850 \u017eena osu\u0111enih zbog povezivanja s Informbiroom.<\/p>\n Re\u017eim u logoru sustavno je ugro\u017eavao reproduktivno zdravlje ka\u017enjenica, osje\u0107aj eti\u010dke odgovornosti i skrbi za druge te isklju\u010divao njihove spolne specifi\u010dnosti. Zatvorenice su bile prisiljavane da ka\u017enjavaju, nadziru i islje\u0111uju jedna drugu, \u0161to je, uz te\u017eak rad, rezultiralo njihovom dubokom traumom i dugogodi\u0161njom \u0161utnjom. Kroz prostorne umjetni\u010dke intervencije na lokalitetima Golog otoka i Svetog Grgura, izlo\u017ebe, web site, publikacije te nizom radionica i razgovora, projekt dekonstruira hotimi\u010dnu amneziju \u017eenske povijesti Golog otoka, stvaraju\u0107i istovremeno osnovu za gradnju kolektivnog antispomenika.<\/p>\n Tijekom trajanja izlo\u017ebe, Muzej \u0107e biti i prostor stvaranja novog rada u suradnji publike i umjetnice. Prolaskom kroz izlo\u017ebu i sudjelovanjem u radionicama s umjetnicom, posjetitelji i posjetiteljice Muzeja postaju kreatori\/kreatorice umjetni\u010dkog rada, \u010duvari\/\u010duvarice memorije i svjedoci\/svjedokinje povijesti.<\/p>\n Izlo\u017eba u Rijeci fokusira se na transformaciju \u017eenskog tijela podvrgnutog ugnjetavanju ili traumi. Postavom su nagla\u0161ene tri postaje: prostor za promi\u0161ljanje i komplementarno razmi\u0161ljanje <\/b>koji sadr\u017ei vizualne materijale \u2013 crte\u017ee, fotografije i objekte \u2013 nastale kroz umjetni\u010dko istra\u017eivanje; mjesto za gestualnu interpretaciju <\/b>svakodnevne torture nad \u017eenama na Golom otoku i Svetom Grguru u formi \u010detverokanalne video instalacije (izvedbe na lokalitetima Annette Giesriegl<\/b>, Jasna Jovi\u0107evi\u0107<\/b>, Zrinka U\u017ebinec<\/b>); te zonu sudjelovanja<\/b>, koju svakodnevno izvodi umjetnica kroz razli\u010dite akcije, razvijane u suradnji s publikom i suradnicama: od \u010ditateljskih ve\u010deri, ritualnog ispisivanja imena zatvorenica do odr\u017eavanja radionica izrade glinenih figurica 850 \u017eena za 850 \u017eena<\/i><\/b>. Figurice simboliziraju 850 \u017eena zatvorenih na dva otoka i bit \u0107e dio pokretnog spomenika od 850 terakota skulpturica koje \u0107e se izlagati kao cjeloviti rad na izlo\u017ebama koje \u0107e uslijediti. Rije\u010d je o subverzivnoj komemoracijskoj formi antispomenika koji ne name\u0107e sje\u0107anje, ve\u0107 ga tra\u017ei u stalno obnavljaju\u0107em pro\u017eimanju osporenih sje\u0107anja i spoznajama i osje\u0107ajima publike. \u010citateljske ve\u010deri<\/b> moderirat \u0107e antropologinje Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin i Sarah Czerny te feministi\u010dka teoreti\u010darka Brigita Milo\u0161, a\u00a0\u010ditat \u0107e se i diskutirati odlomci iz teorijskih knjiga vezani uz teme logora, traume i rodne specifi\u010dnosti, povezuju\u0107i ih sa svjedo\u010danstvima\u00a0logora\u0161ica. Tako\u0111er, publika je pozvana da na traku od crvenog platna ispi\u0161e ime jedne od zatvorenica<\/b> logora na Golom otoku i Svetom Grguru, sudjeluju\u0107i tako u izradi antispomenika. Trake od tkanine na kojima se ispisuju imena interniranih \u017eena su work in progress<\/i>. Nakon \u0161to se upotpuni popis od 850 zatvorenica, trake s imenima \u017eena putovat \u0107e u druge ustanove biv\u0161e Jugoslavije gdje \u0107e biti izlo\u017eene kao pokretni i premje\u0161taju\u0107i antispomenik. Ovim akcijama otvara se proces decentraliziranog kolektivnog pam\u0107enja kao jednog od filtera prihva\u0107anja pro\u0161losti. U tom smislu, antispomenik aktivno poti\u010de rasprave oko toga kako se sje\u0107amo, \u010dega se sje\u0107amo i koja je uloga pro\u0161losti u budu\u0107nosti. Unutar prostorija muzeja posjetitelj\/posjetiteljica je istovremeno i \u010duvar\/\u010duvarica, i sudionik\/sudionica, i svjedok\/svjedokinja.<\/p>\n Sve informacije o rezervaciji termina za radioni\u010dki dio izlo\u017ebe mogu se prona\u0107i na web-stranici projekta<\/b>: http:\/\/www.zene-arhipelag-goli.info\/izlozbe\/mmsu-rijeka\/<\/a><\/p>\n Va\u017eno je napomenuti da su unutar ovoga projekta, 64 godine nakon raspu\u0161tanja golooto\u010dkog logora, prvi put na lokalitetu \u017eenskog politi\u010dkog logora postavljene info table o njegovu ustroju i povijesti te je zapo\u010deto vizualno obilje\u017eavanje \u017eenske memorije kao oblik trajnog spomenika.<\/p>\n Otvorenje izlo\u017ebe<\/b> u utorak, 22. velja\u010de 2022. zami\u0161ljeno je kroz radioni\u010dki i diskurzivni program. Postav \u0107e se mo\u0107i pogledati od 14 sati, tijekom popodneva od 15 do 16,30 sati odr\u017eat \u0107e se prva radionica izrade figurica od gline 850 \u017eena za 850 \u017eena <\/i>(namijenjena \u017eenama), u 18 sati okrugli stol \u201e\u017denska strana Golog otoka\u201c uz Irenu Beki\u0107, Renatu Jambre\u0161i\u0107 Kirin, Andreju Kulun\u010di\u0107, Ancu Verona Mihule\u021b i Dubravku Stija\u010di\u0107 i u 19 sati sve\u010dano otvorenje.<\/p>\n Projekt \u201eVi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete\u201c podr\u017eali su Neda Young, Zaklada Kultura nova, EPK Rijeka 2020, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Grad Rijeka, Friedrich Ebert fondacija ured za jugoisto\u010dnu Europu i Rumunjski kulturni institut.<\/p>\n Publikacija projekta: http:\/\/www.zene-arhipelag-goli.info\/oprojektu\/publikacije\/<\/a> [izvor informacije\u00a0IM<\/strong>]<\/p>\n
\nWeb stranica projekta http:\/\/www.zene-arhipelag-goli.info\/<\/a>
\nGrafi\u010dki dizajn izlo\u017ebe i publikacije projekta: Negra Nigoevi\u0107<\/b>
\nSuradnica na izlo\u017ebi, MMSU Rijeka: Sabina Salamon<\/b>
\nProdukcija projekta: Udruga MAPA\/Maja Markovi\u0107<\/b>\u00a0 i\u00a0 Udruga Goli otok \u201eAnte Zemljar\u201c\/Darko Bavoljak<\/b><\/p>\n