PREMIJERA \u201cFAHRENHEITA 451\u201d U RIJE\u010cKOM \u201cZAJCU\u201d: <\/b>JEDINI AKTUALNIJI TRENUTAK ZA POSTAVITI OVAJ NASLOV OD DANA\u0160NJEG BIO BI VJEROJATNO SUTRA<\/b><\/p>\n
Predstava \u201eFahrenheit 451\u201d temeljena na romanu , sada ve\u0107 klasika svjetske knji\u017eevnosti Raya Bradburyja bit \u0107e, prvi put u Hrvatskoj, u dramatizaciji I re\u017eiji Ivana Penovi\u0107a premijerno izvedena u rije\u010dkom HNK Ivana pl. Zajca u petak, 3. prosinca 2021. s po\u010detkom u 19 sati.<\/p>\n
Rije\u010d je o zastra\u0161uju\u0107oj viziji budu\u0107nosti u kojoj vlasti \u010ditanje knjiga progla\u0161avaju te\u0161kim zlo\u010dinom, distopijskoj pri\u010di koja tematizira spaljivanje pro\u0161losti u korist \u0161to zdravije i ravnopravnije budu\u0107nosti. Put glavnog lika Guya Montaga idealno je plasiran u na\u0161em vremenu, vremenu koje je definirano prijelaznim razdobljem \u010dekanja, vremenom koje u korist tolerancije i transparentnosti prava po\u010dinje strahovati od raznolikosti, slobode odabira i pro\u0161losti kojom se ne moramo nu\u017eno ponositi da bismo je ostavili u pam\u0107enju.<\/p>\n
<\/p>\n
Mario Jovev, Dra\u017een Mikuli\u0107, Jasmin Meki\u0107 ; Fotografiju ustupio HNK Ivan pl. Zajc – Foto Fanni Tutek Hajnal<\/p>\n
Redatelj Ivan Penovi\u0107, jedan od na\u0161ih najistaknutijih dramskih umjetnika nove generacije, ka\u017ee: \u201cSvijet Fahrenheita 451<\/i> dogodio se prekapacitiranjem dostupnosti informacija, fiktivnim slobodama odabira, napretkom tehnologije koju \u010dovjek te\u0161ko prati i prilago\u0111ava se. Dogodio se bez proglasa, iz naroda, automatski. Koli\u010dina sadr\u017eaja dovela je do toga da odabiremo ni\u0161ta, da odaberemo isklju\u010diti se. Po\u010deli smo komprimirati znanje da bismo ga lak\u0161e probavili, po\u010deli smo ubrzavati tehnologiju da bismo je \u0161to vi\u0161e koristili. Svako vrijeme prona\u0107i \u0107e prijetnju ljudskog bezumlja na koju Bradbury ukazuje, ali iz trenutne perspektive, jedini aktualniji trenutak za postaviti ovaj naslov od dana\u0161njeg bio bi vjerojatno sutra.\u201c<\/p>\n
A kad govori o dramatizaciji romana isti\u010de: \u201cKao i kod mnogih dramatizacija romana, najve\u0107i izazov je uspjeti prikazati filmi\u010dnost na sceni, rapidnu izmjenu prostora i skokove u vremenu koje su upisane u sam roman. Cilj je izbalansirati poeti\u010dnost i mudrost ovog romana s dinamikom koju kazali\u0161na scena zahtijeva.\u201c<\/p>\n
Mladi glumac Hrvatske drame Mario Jovev koji tuma\u010di glavnu ulogu Guya Montaga u\u00a0 \u201eFahrenheitu 451\u201d vidi distopijsku viziju svijeta u kojem \u017eivimo, znanstveno-fantasti\u010dnu viziju vremena koja, kad primijetimo sli\u010dnosti s na\u0161im vremenom, prestaje biti, kako ka\u017ee, toliko znanstveno-fantasti\u010dna.\u00a0A o tome kako do\u017eivljava svoju ulogu, lik Guya Montaga, isti\u010de: \u201cLik Guya Montaga do\u017eivljavam kao \u010dovjeka \u010diji je bogati emocionalni i misaoni svijet potisnut i zato\u010den u okovima vremena u kojem \u017eivi. \u017drtva je nametnutog i ukorijenjenog re\u017eima i op\u0107eprihva\u0107enog na\u010dina \u017eivota gdje filtriranje znanja, cenzura i zabava sputavaju \u010dovjekovu kretivnost, originalnost i misaonost te onemogu\u0107uje propitkivanje i kriti\u010dko razmi\u0161ljanje \u010dine\u0107i ih pojmovima negativnog predznaka. U takvom svijetu on je spaljiva\u010d knjiga koji isprva bez propitkivanja provodi rigorozne zakone\u2026\u201d<\/p>\n
Uz Maria Joveva u predstavi glume Aleksandra Stojakovi\u0107 Olenjuk, Romina Tonkovi\u0107, Dean Kriva\u010di\u0107, Jasmin Meki\u0107, Dra\u017een Mikuli\u0107, Damir Orli\u0107, Olivera Baljak, Biljana Lovre i Ivna Bruck. Scenografiju potpisuje Zdravka Ivandija Kirigin, a kostimografiju Manuela Paladin \u0160abanovi\u0107, skladatelji su Osman Eyublu i Pedro Rosenthal Campuzano, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugo\u0161i\u0107.<\/p>\n
\u201eFahrenheit 451\u201c\u00a0napisao je Ray Bradbury u Americi, njegov jedini roman znanstvene fantastike objavljen je 1953. godine, ne tako dugo nakon \u0161to su nacisti palili knjige, a onda i ljude. Te 1950-e bile su godine nakon Hiro\u0161ime i Nagasakija, eskalirala je utrka u naoru\u017eanju. Bradbury je zabilje\u017eio i komentirao \u0161to bi se dogodilo da smo oti\u0161li predaleko u tom smjeru.<\/p>\n
\u010cak i onima koji ga nisu pro\u010ditali, na spomen romana \u201eFahrenheit 451\u201d\u00a0 obi\u010dno je prva asocijacija knjiga u plamenu i vladina cenzura. Ray Bradbury posljednjih je godina \u017eivota nastojao ispraviti i dopuniti ovu interpretaciju i nagla\u0161avao kako zapravo televizija uni\u0161tava interes za \u010ditanjem te \u201eTV pretvara ljude u imbecile\u201c. Bojao se da \u0107e ljudi \u010ditati samo naslove, da \u0107e rije\u010di zamijeniti grafi\u010dkim simbolima, bojao se gubitka pam\u0107enja. Danas su dru\u0161tvene mre\u017ee \u010duvari na\u0161ih sje\u0107anja, emocija, snova i \u010dinjenica. Predvidio je tako i la\u017ene vijesti i alternativne \u010dinjenice. Bojao se da \u0107e ljudi prepustiti svoju privatnost i slobodu tehnolo\u0161kim tvrtkama, da smo kulturnu ba\u0161tinu i znanje odlu\u010dili povjeriti digitalnim arhivima. Za odustajanje od \u010ditanja koje je primijetio u dru\u0161tvu i iz kojeg je crpio inspiraciju za roman, nije krivio vlast ve\u0107 narod, demokratsko dru\u0161tvo ovisno o zabavi. \u201eTakve izazove mo\u017ee pobijediti samo inteligentna, neumrtvljena javnost\u201c, uvjeren je bio Bradbury.<\/p>\n
\u201eFahrenheit 451\u201c\u00a0jedan je od najpoznatijih romana, nalazi se na popisu srednjo\u0161kolske lektire i u Hrvatskoj. Prodan u vi\u0161e od 10 milijuna primjeraka, hvaljen od kritike, smatra se jednim od najva\u017enijih romana 20. stolje\u0107a. Dobitnik je brojnih nagrada, uklju\u010duju\u0107i i nagradu Ameri\u010dke akademije za umjetnost i knji\u017eevnost. Djelo je bilo nominirano i za Grammyja 1976. godine za audioknjigu koju je \u010ditao sam autor. Bradbury je kao priznanje za svoj klasik, 2002. godine, dobio zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih. Njegov je roman do\u017eivio i dvije filmske ekranizacije, 1966. godine redatelja Fran\u00e7oisa Truffauta te 2018. godine scenarista i redatelja Ramina Bahranija.<\/p>\n
[izvor informacije\u00a0HNK Ivan pl. Zajc<\/strong><\/a>]<\/p>\n