PRAIZVEDBA \u201eOPERE PO KAMOVU\u201c U RIJE\u010cKOM HNK! <\/b>ZORAN JURANI\u0106 UGLAZBIO DONEDAVNO NEPOZNATI LIBRETO JANKA POLI\u0106A KAMOVA<\/b><\/p>\n
Praizvedba opere dvojice Rije\u010dana, Jurani\u0107a i Kamova, \u201eOpera po Kamovu\u201c na programu je rije\u010dkog HNK Ivana pl. Zajca u \u010detvrtak, 20. svibnja 2021. godine s po\u010detkom u 19.30 sati<\/b><\/p>\n
Doprinos uspomeni na bra\u0107u tragi\u010dnih sudbina, Janka i Milutina Poli\u0107a<\/b><\/p>\n
Ne tako davno hrvatsku kulturnu javnost iznimno je zaintrigirao pronalazak ranije nepoznatoga libreta Janka Poli\u0107a Kamova, \u0161to ga je genijalni rije\u010dki knji\u017eevnik napisao za svoga brata Milutina Poli\u0107a, a prona\u0161ao ga je i prije petnaestak godina objavio Nedjeljko Fabrio. Zbog svoje tragi\u010dne sudbine Milutin Poli\u0107 nije uspio dovr\u0161iti operu na Jankov libreto, a danas je ostalo sa\u010duvano samo nekoliko njegovih skica. Skladatelj i dirigent, tako\u0111er ro\u0111eni Rije\u010danin, Zoran Jurani\u0107 odlu\u010dio je pridonijeti uspomeni na bra\u0107u Poli\u0107 uglazbljivanjem prona\u0111enog Kamovljeva libreta, sa\u010duvav\u0161i u partituri i neke motive koje je Milutin uspio napisati..<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografiju ustupio HNK Ivan pl. Zajc<\/p>\n
A praizvedba opere dvojice Rije\u010dana, Jurani\u0107a i Kamova, \u201eOpera po Kamovu\u201c na programu je rije\u010dkog HNK Ivana pl. Zajca u \u010detvrtak, 20. svibnja 2021. godine s po\u010detkom u 19.30 sati. Izvedbom, u re\u017eiji Caterine Panti Liberovici, ravnat \u0107e autor, maestro Zoran Jurani\u0107. Predstava je dio programa EPK \u2013 Rijeka 2020. no zbog epidemiolo\u0161ke je situacije i lockdowna u travnju, praizvedba morala biti odgo\u0111ena za svibanj.<\/p>\n
Tekst libreta Kamov je naslovio \u201eKad slijepci progledaju\u201c, a napisan je prema sadr\u017eaju naturalisti\u010dke drame \u201eSlijep\u010deva \u017eena\u201c Marijana Deren\u010dina, tako\u0111er ro\u0111enog Rije\u010danina. \u00a0Janko ga je napisao na zamolbu brata Milutina, s kojim je neko vrijeme po\u010detkom 1907. godine \u017eivio u Veneciji, gdje je Milutin studirao kompoziciju. Libreto je koncipiran u deset prizora, a operi prethodi Prolog, praizveden na otvorenju Rijeke 2020, \u201eKamovljev Credo\u201c u kojem se knji\u017eevnik razra\u010dunava s glavnim temama tada\u0161njega poetskog\u00a0mainstreama<\/i>\u00a0\u2013 ljubavnim i nacionalnim zanosom, kao i povr\u0161no\u0161\u0107u socijalnih motiva.<\/p>\n
Glazbom izraziti britkost i izravnost Kamovljeva teksta<\/b><\/p>\n
\u201ePrihvativ\u0161i se zada\u0107e da uglazbim libreto Janka Poli\u0107a Kamova pisan za brata Milutina, nastojao sam izraziti kako britkost i izravnost Kamovljeva rimovanog teksta, tako i ozra\u010dje doba i stila u kojem bi – da ga je okrutna sudbina po\u0161tedila – Milutin Poli\u0107 bio skladao svoju operu: zato sam u operu unio i dvije skice za to djelo prona\u0111ene u njegovoj ostav\u0161tini. Naravno, to ne zna\u010di da sam \u017eelio biti neka vrsta “restauratora”; \u0161to sam vi\u0161e ulazio u sr\u017e Kamovljeve dramatike osje\u0107ao sam sve sna\u017enije poticaje za glazbenu nadgradnju koja bi bila dostojna tog gotovo ekspresionisti\u010dki razbaru\u0161enog teksta. Iako su mnoga dramatur\u0161ka rje\u0161enja u libretu plod genijalne intuicije, Kamov je znao uobli\u010diti cjeline poput monologa, dueta ili ansambala koji sugeriraju zahvalne i zahtjevne pjeva\u010dko – scenske zadatke; u tom sam pravcu, vo\u0111en svojom stalnom ljubavlju prema izra\u017eajnosti opere kao vrhunske umjetni\u010dke forme, nastojao svojom glazbom dr\u017eati korak s djelom rije\u010dkog genija\u201c, ka\u017ee skladatelj i dirigent Zoran Jurani\u0107.<\/p>\n
Kamovljev simboli\u010dki svemir oko likova<\/b><\/p>\n
Redateljica Caterina Panti Liberovici pak isti\u010de da \u201eiako ne postoje izravne reference na doga\u0111aje iz Kamovljevog privatnog \u017eivota, kroz pisane tragove mo\u017eemo vidjeti koliko su zna\u010dajne okolnosti koje su obilje\u017eile njegovo postojanje. Izvorni libreto govori o Ivi, \u010dovjeku koji je oslijepio i njegovom prijatelju, slikaru Robertu. U sredi\u0161tu radnje, Maja, supruga slijepoga Ive, bori se izme\u0111u osje\u0107aja du\u017enosti i fascinacije prizmati\u010dnim univerzumom. Liniju pri\u010de uravnote\u017euju jo\u0161 dva lika: Ivina majka; ozbiljna i turobna Ana; te uvijek zagonetni Pajo\u201c, te zaklju\u010duje kako je i unato\u010d toj vanjskoj strukturi pri\u010de, Kamovljeva rije\u010d glavni lik i kako njegovo pisanje preplavljuje stranicu, stoji iznad pri\u010de i pravila.<\/p>\n
\u201eApokalipti\u010dno bogatstvo Kamovljeva jezika gradi simboli\u010dki svemir oko likova uzdi\u017eu\u0107i pripovijedanje do neizmjerne metafori\u010dne igre\u201c, nagla\u0161ava Caterina Panti Liberovici.<\/p>\n
Sna\u017ene autorska i solisti\u010dka ekipa\u00a0<\/b><\/p>\n
Ulogu Janka, pisanu za \u017eenski glas, tuma\u010dit \u0107e proslavljena sopranistica Vlatka Or\u0161ani\u0107 dok \u0107e u ostalim solisti\u010dkim ulogama nastupiti Goran Juri\u0107 (Pajo), Ivana Srbljan (Ana), Domagoj Doroti\u0107 (Ivo), Mojca Bitenc (Maja), svi \u010detvero nekada\u0161nji studenti primadone Or\u0161ani\u0107, a uz njih i Robert Kolar u ulozi Roberta. U predstavi sudjeluje i djevoj\u010dica Cvita Vidu\u010di\u0107.<\/p>\n
Scenografiju i kostimografiju potpisuje Caterina Botticelli, oblikovanje svjetla Dalibor Fugo\u0161i\u0107, a video projekcije Valentina Volpi.<\/p>\n
Skladatelj i dirigent Zoran Jurani\u0107 \u00a0skladao je pedesetak djela iz podru\u010dja orkestralne, komorne, klavirske i vokalne glazbe. Autor je operne farse \u201eGovori mi o Augusti\u201c (Muzi\u010dki biennale Zagreb 1999), operne sapunice \u201ePingvini\u201c (Hamburg i MBZ 2007), opere \u201ePosljednji ljetni cvijet\u201c (MBZ 2013) te niza scenskih, orkestralnih i komornih skladbi. Revidirao je i izveo niz zanemarenih djela iz hrvatske glazbene ba\u0161tine, poput djela Ivana pl. Zajca i Antonija Smareglije. Revidirao je i izveo operu \u201eOganj\u201c Blagoja Berse te praizveo operu \u201ePreobra\u017eaj\u201c Stanka Horvata. Predsjednik je Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja.<\/p>\n
Talijanska operna redateljica Caterina Panti Liberovici kao stalna je asistentica glasovitog Luce Ronconija od 1994. do 2006. godine stekla dragocjeno iskustvo u milanskom Teatru alla Scala. U tom je razdoblju kao redateljica radila i u ostalim talijanskim i europskim kazali\u0161tima. Od 2010. zaposlena je u Operi\u00a0u Frankfurtu. S maestrom Jurani\u0107em dosad je dva puta sura\u0111ivala u hrvatskim opernim ku\u0107ama, u Zagrebu i Osijeku, gdje su zajedno postavili Bellinijeve opere \u201eMjese\u010darka\u201c i \u201eCapuleti i Montecchi\u201c.<\/p>\n
[izvor informacije\u00a0HNK Ivan pl. Zajc<\/strong><\/a>]<\/p>\n