Koreograf, redatelj i izvo\u0111a\u010d Matija Ferlin<\/b> zajedno sa suradnicima posljednjih tjedana boravi u Mediteranskom plesnom centru Svetvin\u010denat<\/b> te Istarskom narodnom kazali\u0161tu \u2013 Gradskom kazali\u0161tu Pula <\/b>pripremaju\u0107i novu predstavu Sad Sam Matth\u00e4us<\/i><\/b> koja uskoro kre\u0107e na europsku turneju.<\/p>\n
Nakon niza uspje\u0161nih\u00a0predstava objedinjenih naslovom\u00a0Sad Sam,<\/i>\u00a0Matija Ferlin<\/b>\u00a0u suradnji s dramaturgom\u00a0Goranom Fer\u010decom<\/b> nastavlja scensko istra\u017eivanje odnosa koreografije, teksta, narativa i performansa,\u00a0ulaze\u0107i ovoga puta u dijalog s\u00a0monumentalnim\u00a0oratorijem\u00a0Johanna Sebastiana Bacha\u00a0<\/b>Muka po Mateju<\/i><\/b>\u00a0(Matth\u00e4us-Passion). <\/i>Ideja za predstavu nastala je 2019. godine kada umjetni\u010dki voditelj be\u010dkog festivala Wiener Festwochena<\/b>, kustos Christophe Slagmuylder<\/b>, poziva Matiju na sudjelovanje u 70. izdanju festivala koje se zbog COVID-19 pandemije realizira tek ove godine. Sad Sam Matth\u00e4us<\/i><\/b> osmi\u0161ljena je kao izvedba za jednog izvo\u0111a\u010da,\u00a0koja u svojoj hibridnosti inscenacije uspostavlja\u00a0odnos\u00a0izme\u0111u glazbenog\u00a0i performativnog, plesnog\u00a0i kazali\u0161nog, kanonskog i osobnog. Kroz glazbenu i narativnu strukturu\u00a0muke, ali i kroz osobne narative i metafizi\u010dka razmatranja koja prate\u00a0usmenu povijest\u00a0Ferlinove\u00a0obitelji, predstava produbljuje teme smrti, patnje, isku\u0161enja, tjelesnosti, odnosa pojedinca i dru\u0161tva, izdaje i oprosta. \u0160irokim simboli\u010dkim korpusom koje ovi narativi uspostavljaju bri\u0161e se granica izme\u0111u vjerojatnog i nemogu\u0107eg, racionalnog i intuitivnog, izmi\u0161ljenog i stvarnog.\u00a0Pasiju\u00a0je danas mogu\u0107e \u010ditati i razumjeti kao\u00a0univerzalni habitus vremena.\u00a0Ona je povezuju\u0107e stanje, prepoznatljivi znak,\u00a0simbol na koji se nadovezuje\u00a0nada\u00a0svijeta stara\u00a0dvije tisu\u0107e godina.<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografija prenesan s web stranice Matija Ferlin<\/strong><\/a><\/p>\n Nakon cjelogodi\u0161nje odgode, predstava \u0107e se publici pretpremijerno predstaviti 9. lipnja<\/b> u Istarskom narodnom kazali\u0161tu <\/b>u Puli<\/b>, nakon \u010dega 23. i 24. lipnja <\/b>slijede premijera i izvedba u CND Centre national de la danse <\/b>u sklopu festivala Camping <\/b>u Parizu. <\/b>\u0160esta edicija me\u0111unarodne koreografske platforme Camping ove godine postaje umjetni\u010dki kamp koji pru\u017ea susrete s umjetnicima te otvara poetska iskustva plesa, kazali\u0161ta, performansa i vizualnih umjetnosti kroz razli\u010dite programe radionica, predavanja, izvedbi, projekcija i javnih prezentacija.<\/p>\n Turneja se nastavlja 29. i 30. lipnja<\/b> izvedbama u Staroj mestnoj Elektrarni<\/b> u Ljubljani<\/b> u organizaciji slovenskog producenta Emanata<\/b> te u suradnji s Bunkerom<\/b>, dok \u0107e se izvedbe u Austriji odr\u017eati od 9. do 11. srpnja<\/b> u Jugendstiltheater-u am Steinhof<\/b> u sklopu festivala Wiener Festwochen<\/b> u Be\u010du<\/b> po \u010dijoj je narud\u017ebi predstava i nastala. Wiener Festwochen <\/b>jedan je od najva\u017enijih svjetskih festivala izvedbene umjetnosti koji svojim programom na kriti\u010dki i otvoren na\u010din istra\u017euje \u0161ire polje izvedbenosti propituju\u0107i kazali\u0161te kao formu u vremenu u kojem se izvedbeni mediji sve vi\u0161e otvaraju modelu dijaloga, razmjene mi\u0161ljenja, znanja i zajedni\u0161tva kako bi obuhvatili kompleksnost kulturnih identiteta diljem svijeta. Umjetni\u010dki voditelj Christophe Slagmuylder najavio je inspirativan program koji polazi od umjetnika i njihovih vizija kako bi prigrlio neo\u010dekivano, \u0161irio perspektive te ponovno afirmirao nu\u017enost umjetnosti koja me\u0111usobno povezuje dru\u0161tvo ljudi. <\/i>Festival \u0107e predstaviti neke od najzna\u010dajnijih suvremenih kazali\u0161nih redatelja, koreografa i kompozitora poput Heinera Goebbelsa, Tima Etchellsa, Ren\u00e9 Pollescha, Toshiki Okade, The Wooster Group, Nature Theater of Oklahoma, Philippe Quesne, Eszter Salamon i druge. Iako je Wiener Festwochen u svojim prethodnim izdanjima predstavio hrvatske kazali\u0161ne autore poput Olivera Frlji\u0107a, Bobe Jel\u010di\u0107a i Nata\u0161e Rajkovi\u0107, ove godine festival po prvi put u svom programu predstavlja i rad hrvatskog plesnog umjetnika, predstavu Sad Sam Matth\u00e4us<\/i> Matije Ferlina.<\/p>\n Matija Ferlin autor je niza uspje\u0161nih predstava poput Sad Sam Lucky<\/i>, Sad Sam Almost 6<\/i>, Nastup<\/i>, Mi smo kraljevi a ne ljudi<\/i>, Staging a Play: Antigone<\/i>, Staging a Play: A Glass Menagerie, Staging a Play: Tartuffe <\/i>\u00a0s kojima je ostvario niz zapa\u017eenih me\u0111unarodnih gostovanja i nagrada, a o svojoj novoj predstavi ka\u017ee: \u2018Pasija je metafizi\u010dko i filozofsko ishodi\u0161te koje mi poma\u017ee da poku\u0161am razumjeti \u0161to se doga\u0111a ovom na\u0161em vremenu. S druge strane, ovo je\u00a0i\u00a0materijal\u00a0kojim se vra\u0107am sebi, intimnom preispitivanju muke, njezinih narativa, iskustava, strahova. Kao koreografu \u010dije tijelo osje\u0107a posljedicu iscrpljivanja kroz izvedbu, va\u017eno mi je\u00a0istra\u017eiti\u00a0\u0161to se doga\u0111a s tijelom koje vi\u0161e ne mo\u017ee ono \u0161to se od njega tra\u017ei.\u00a0Osim toga, ima ne\u010deg lucidnog u Bachovom poku\u0161aju da opjeva muku, i jednako tako postoji ne\u0161to krajnje rizi\u010dno i nepredvidivo u mom vlastitom poku\u0161aju da izvedem solo na Bachovu pasiju, solo o sebi,\u00a0svojima,\u00a0vremenu i muci.\u00a0Svjestan sam\u00a0da je ova predstava niz rizika, niz nemogu\u0107nosti, niz izazova. Mislim da su upravo takvi poku\u0161aji vrijedni umjetni\u010dkog istra\u017eivanja i rada.\u2019<\/i><\/p>\n Predstava Sad Sam Matth\u00e4us <\/i>realizira se u produkciji Emanata (SI) i Matije Ferlina, koprodukciji Wiener Festwochena (AT), CND Centre national de la danse (FR), Istarskog narodnog kazali\u0161ta \u2013 Gradskog kazali\u0161ta Pula (HR) te s partnerima Mediteranski plesni centar Svetvin\u010denat (HR) i Bunker – Stara mestna Elektrarna \u2013 Elektro Ljubljana\u00a0(SI). Projekt su podr\u017eali Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih (HR), Grad Pula (HR), Grad Zagreb (HR), Ministrstvo za kulturo RS (SI) i\u00a0Mestna ob\u010dina Ljubljana (SI).<\/p>\n Vi\u0161e o programu festivala Camping potra\u017eite na https:\/\/www.cnd.fr\/en\/<\/a>, a o programu festivala Wiener Festwochen na www.festwochen.at<\/a>.<\/p>\n Vi\u0161e o producentu i autoru potra\u017eite na www.emanat.si<\/a> i www.matijaferlin.com<\/a>.<\/p>\n Matija Ferlin: <\/b>Sad Sam Matth\u00e4us<\/i><\/b><\/p>\n Re\u017eija, koreografija, izvedba: Matija Ferlin Prijevodi libreta Muke po Mateju<\/i> J.S.Bacha: engleski i francuski prijevod ustupila je Harmonia Mundi; hrvatski prijevod: tekstovi Evan\u0111elja preuzeti su iz: Red \u010ditanja A, Nedjeljna \u010ditanja<\/i> (izdanje Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb, 1971), a sve druge tekstove s njema\u010dkog je preveo Alojzije Domislovi\u0107, sve\u0107enik kanonik dekan i lektor Zbornoga Kaptola \u010cazmansko-Vara\u017edinskoga (Vara\u017edin, 1989.); slovenski prijevod ustupio je arhiv Slovenske filharmonije<\/p>\n Produkcija: Emanat (SI), Matija Ferlin (HR) Financijska podr\u0161ka: Ministrstvo za kulturo RS (SI),\u00a0Mestna ob\u010dina Ljubljana (SI),\u00a0Grad Pula\u00a0(HR), Grad Zagreb (HR)<\/p>\n O predstavi<\/b><\/b><\/p>\n Nakon niza uspje\u0161nih projekata pod nazivom Sad Sam<\/i> nastalih u suradnji s dramaturgom Goranom Fer\u010decom, Matija Ferlin nastavlja scensko istra\u017eivanje odnosa koreografije, teksta, narativa i performansa, ovog puta dekonstruiraju\u0107i monumentalni oratorij Johanna Sebastiana Bacha Muka po Mateju<\/i>.<\/p>\n Dugogodi\u0161nja ideja da se Bachova Muka po Mateju<\/i> scenski uprizori kao izvedba za jednog izvo\u0111a\u010da i glazbeno djelo \u010dini se potentnom u svojoj hibridnosti inscenacije koja uspostavlja dijalog izme\u0111u glazbe i performativnog, plesa i kazali\u0161ta, kanonskog i osobnog.<\/p>\n Dobro poznata narativna struktura pasije samo je po\u010detni impuls predstave u kojoj se Ferlin i Fer\u010dec bave polo\u017eajem izvo\u0111a\u010dkog subjekta i tijela koje vi\u0161e ne mo\u017ee obavljati sve aktivnosti kao nekada, postaju\u0107i tijelom muke ili pasije. \u0160to tijelo \u010dini kad nije u stanju izvr\u0161iti sve zadatke koje je postavilo pred sebe? Gdje je to\u010dka u kojoj ograni\u010denje postaje mogu\u0107nost? \u0160to se doga\u0111a ako je ideja izvedbe ve\u0107a od mogu\u0107nosti tijela?<\/p>\n Kroz osobne narative i metafizi\u010dka razmatranja koja su pratila te\u0161ko pojmljive i mu\u010dne gubitke u Ferlinovoj obitelji, predstava produbljuje teme smrti, patnje, isku\u0161enja, tjelesnosti, odnosa pojedinca i dru\u0161tva, izdaje i oprosta. \u0160irokim simboli\u010dkim korpusom koje ovi narativi uspostavljaju bri\u0161e se granica izme\u0111u vjerojatnog i nemogu\u0107eg, racionalnog i intuitivnog, izmi\u0161ljenog i stvarnog. Oni su bijeg od banalnosti smrti i ograni\u010denosti \u017eivota, mali uvidi u onostrano; male pasije i isku\u0161enja obi\u010dnih ljudi. Pojedina\u010dne narativne linije povezane su ne samo motivom smrti, ve\u0107 i metafizi\u010dkim trenutkom u pri\u010di koji proizlazi iz \u017eelje da se pasija, isku\u0161enje, pa \u010dak i smrt vidi s nekog cjelovitijeg stajali\u0161ta, a ne samo kroz prizmu egzistencijalnog materijalisti\u010dkog straha od neizbje\u017enog.<\/p>\n Koreografsko tijelo predstave uspostavlja se \u010ditaju\u0107i glazbenu i narativnu strukturu Bachove pasije, a istodobno i kao neovisni element, koji svojom scenskom logikom objedinjuje sve vanjske elemente u kanonskom evan\u0111eoskom tekstu, bez intervencije u Bachovu strukturu, ostavljaju\u0107i je u njenoj cjelovitosti.<\/p>\n Izvedbeni prostor jedan je od va\u017enijih elemenata u scenskoj inscenaciji projekta. Prostoru, se ne pristupa isklju\u010divo kao prostoru izvedbe ve\u0107 kao nekoj vrsti ‘muzeja’, mjesta koje \u010duva odre\u0111enu vrstu gra\u0111e koja svojom prisutno\u0161\u0107u ‘izvodi’ i istovremeno odr\u017eava izvedbu. To je prostor prepun artefakata razli\u010dite prirode; muzej predmeta, muzej narativa, muzej pokreta, muzej glasa, muzej koreografije, muzej citata iz prethodnih radova iz\u00a0Sad Sam<\/i>\u00a0serije koje su na neki na\u010din povezane s idejama patnje, isku\u0161enja, oprosta.<\/p>\n Snimka Bachovog monumentalnog djela traje oko 150 minuta \u0161to autorima daje priliku dovesti u odnos koncepte trajanja i patnje, trajanje kao povezuju\u0107e zajedni\u0161tvo u trpnji u Sad Sam Matth\u00e4usu<\/i>. Trajanje tako postaje jedan od osnovnih elemenata predstave i jednako je va\u017eno kao ples, jezik, glazba i prostor, te predstavlja izazov kako Ferlinu kao izvo\u0111a\u010du, tako i gledateljima koji svjedo\u010de izvedbi.<\/p>\n O autoru<\/b><\/p>\n Ro\u0111en 1982. u Puli, Matija Ferlin<\/b> nagra\u0111ivani je koreograf, redatelj i izvo\u0111a\u010d. Zavr\u0161io je \u0160kolu za razvoj novog plesa (School for New Dance Development) u Amsterdamu, a kasnije \u017eivio i radio u Berlinu i Torontu. Nakon povratka u Pulu, posve\u0107uje se istra\u017eivanju i reartikulaciji razli\u010ditih koncepata izvedbene umjetnosti. Stvara solo te grupne predstave u kojima sura\u0111uje s plesa\u010dima i glumcima. Autor je niza uspje\u0161nih predstava poput Sad Sam Lucky<\/i>, Sad Sam Almost 6<\/i>, Nastup<\/i>, Mi smo kraljevi a ne ljudi<\/i>, Staging a Play: Antigone<\/i>, Staging a Play: A Glass Menagerie, Staging a Play: Tartuffe <\/i>s kojima je ostvario niz zapa\u017eenih me\u0111unarodnih gostovanja i nagrada. Nastupao je na festivalima u Europi i Americi, kao \u0161to su ImPulsTanz u Be\u010du, Spider Festival u Lyonu, Young Lions i Gibanica u Ljubljani, X-YU festival u New Yorku, Rhubarb Festival u Torontu, Contemporary Dance Festival u Bogoti, Kunstenfestivaldesartes u Brussellsu, Festival TransAm\u00e9riques u Montrealu, Actoral u Marseilleu, Bitef u Beogradu, Mess u Sarajevu, Infant u Novom Sadu. Sura\u0111ivao je s brojnim koreografima, redateljima, vizualnim umjetnicima, glazbenicima i dramaturzima me\u0111u kojima su i Mateja Kole\u017enik, Ivica Buljan, Maja Delak, Goran Fer\u010dec, Christophe Chemin, Ame Henderson, Sasha Waltz, Mauricio Ferlin, Jasna \u017dmak, Alen i Nenad Sinkauz i mnogi drugi.<\/p>\n www.matijaferlin.com<\/a><\/p>\n [izvor informacije\u00a0SS<\/strong>]<\/p>\n
\n
\nDramaturgija: Goran Fer\u010dec
\nGlazba: Johann Sebastian Bach Matth<\/i>\u00e4<\/i>us Passion, <\/i>BWV 244; snimku izvodi Philippe Herreweghe \/ Collegium Vocale Gent pod licencom Harmonia Mundi \/ [PIAS]
\nScenografija, rekvizita: Mauricio Ferlin
\nDizajn zvuka: Luka Prin\u010di\u010d
\nDizajn svjetla i tehni\u010dko vodstvo: Sa\u0161a Fistri\u0107
\nKostimografija: Matija Ferlin
\nAsistentica re\u017eije: Rajna Racz
\nProdukcija: Maja Delak
\nAsistentica produkcije: Sabrina \u017deleznik
\nIzvr\u0161na produkcija: Silvija Stipanov
\nPrijevodi: Danijela Bili\u0107 Rojni\u0107, Ana Ugle\u0161i\u0107, Katja Kosi, Ma\u0161a Dabi\u0107<\/p>\n
\nKoprodukcija: Wiener Festwochen (AT),\u00a0CND Centre national de la\u00a0danse (FR), Istarsko narodno kazali\u0161te \u2013 Gradsko kazali\u0161te Pula (HR)
\nPartneri: Mediteranski plesni centar Svetvin\u010denat (HR), Bunker – Stara mestna Elektrarna \u2013 Elektro Ljubljana\u00a0(SI)
\nUz podr\u0161ku Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih (HR)<\/p>\n