{"id":44946,"date":"2021-03-02T23:51:06","date_gmt":"2021-03-02T22:51:06","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=44946"},"modified":"2021-03-02T23:51:33","modified_gmt":"2021-03-02T22:51:33","slug":"fimske-mutacije-2021-u-zagrebu-utorak","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=44946","title":{"rendered":"Fimske mutacije 2021 u Zagrebu (utorak)"},"content":{"rendered":"

FILMSKE MUTACIJE: XIV. FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA KINO KRISIS<\/strong><\/p>\n

gabbla ne oznac\u030cava fiksni prostor,
\njednom kad se netko na\u0111e na jugu ima i gabblu \u2013
\nzale\u0111e, udaljenost, unutras\u030cnjost, dubinu
\nTariq Teguia<\/p>\n

Danas, u utorak 2. o\u017eujka 2021., u fokusu Filmskih mutacija u kinu Kinoteka (Kordunska 1) filmska je kartografija Tariqua Teguije. Njegovom klju\u010dnom filmu Gabbla (Inland), koji prikazujemo u 19:30 na 35-mm filmskoj vrpci, prethodi u 17:00 autorov masterclass u u sklopu kojeg prikazujemo dva kratka filma Ograda i Gdje si, Tariq Teguija?<\/p>\n

<\/p>\n

Tariq Teguija je jo\u0161 danas u Zagrebu i pozivamo vas na njegovu briljantnu studiju linija bijega i nestajanja Gabbla uvodnim mislima nadahnutog eseja Jacquesa Ranci\u00e8rea:<\/p>\n

S\u030cto je danas filmska a s\u030cto politic\u030cka fikcija? Inland poc\u030cinje kao stvar boje: sivo-z\u030cuta povrs\u030cina iz koje se polako pomaljaju dalekovodi. Film se zavrs\u030cava raspluc\u0301em junakinje filma, malom toc\u030ckom koja postupno is\u030cc\u030cezava u z\u030cutom, u boji sunca i pijeska, u boji njihove nerazluc\u030civosti. U tom smislu, film se pokorava klasic\u030cnom modelu fikcije: sekvenciji doga\u0111aja koje poc\u030cetak i kraj jasno odvajaju od uobic\u030cajenog z\u030civotnog toka. No, u reprezentativnoj su logici taj poc\u030cetak i kraj povezani s kauzalnom spregom doga\u0111aja koji su odre\u0111eni ciljevima za kojima idu likovi. Estetska fikcija, nasuprot, prvenstveno je sac\u030cinjena od odnosa izme\u0111u prostora i vremena, percepcija, osjec\u0301aja, pokreta i ritmova. Ona vis\u030ce ne suprostavlja likove i volje nego nac\u030cine percepcije c\u030culnih doga\u0111aja, sprege koje ih temporaliziraju, interpretativne sheme koje im daju smisao. Inland dobro ilustrira taj pomak. To je film fikcije, povijesti nekih likova koji se krec\u0301u nekim teritorijem i tako ulaze u nove odnose. No, ne pitamo se, na kraju, s\u030cto c\u0301e se dogoditi njegovu junaku Maleku i z\u030ceni koju on odvodi do granice njezine zemlje. Na kraju njihova putovanja, oboje se vrac\u0301aju u nerazluc\u030civost iz koje su bili izas\u030cli. Me\u0111utim, Inland nije \u201cformalni\u201d film kao s\u030cto to neki misle, nije tek c\u030cisti sklop linija, boja i ritmova. Zapravo, ritam, linija i boja c\u030cine jednu drugu dramaturgiju. Pric\u030ca nam ne pokazuje s\u030cto to Malek z\u030celi i hoc\u0301e li to postic\u0301i, nego na koji nac\u030cin njegova putanja ocrtava liniju u prostoru, kako se ta linija kriz\u030ca s drugima i kako zastranjuje kada se susrec\u0301e s linijom \u201cdjevojke\u201d, i kako obje linije zajedno trasiraju novu putanju. Upravo ta kombinacija linija daje oblik sadas\u030cnjosti nekog naroda tako s\u030cto pogledu nudi jedan teritorij i nac\u030cine na koji ga danas moz\u030cemo nastaniti. Rijec\u030c je, dakle, o politic\u030ckom filmu o danas\u030cnjem Alz\u030ciru.<\/p>\n

(iz teksta Gabbla Tariq Teguia, povodom 20. godi\u0161njice \u010dasopisa Trafic i programa 20 godina, 20 filmova, preveo Leonardo Kova\u010devi\u0107)<\/p>\n

UTORAK 02.03.<\/strong>
\n17:00<\/strong><\/p>\n

MASTERCLASS TARIQA TEGUIJE
\nuz projekciju kratkih filmova Gdje si, Tariq Teguia? i Ograda
\nrazgovor s autorom vodi Tanja Vrvilo<\/p>\n

Gdje si, Tariq Teguia? | O\u00f9 en \u00eates-vous, Tariq Teguia? | Where\u2019re you, Tariq Teguia?, Tariq Teguia, 2015., digital, boja, zvuk, 20\u2019<\/p>\n

Tariqu Teguiji, filmas\u030cu geografije i putovanja, uzvrac\u0301eno je njegovo stalno pitanje Gdje si… ? On odgovara esejom ceste, u trajnom kretanju, u me\u0111uprostoru Libanona, Grc\u030cke, Alz\u030cira i Francuske, onome s\u030cto ga pokrec\u0301e nakon dovrs\u030cetka filma Revolucija Zanj. Iz jedne zemlje u drugu, u me\u0111umrez\u030cju sastavlja portret svojih suputnika u otporu, kao i svoj vlastiti. Autocesta pod kis\u030com, z\u030celjeznic\u030cka pruga, demonstracije u Barceloni, slike rata, rock koncert, projekcija filma… Gdje si, Tariq Teguia? je pokretno pismo, odgovor \u201egeografa politic\u030ckog filma\u201c na poziv povodom retrospektive u Centru Pompidou i francuske premijere filma Revolucija Zanj, koji biljez\u030ci umjetnic\u030cko putovanje filmas\u030ca zaokupljenog gra\u0111om, teritorijem i politikama.<\/p>\n

… A ON SE VRATIO SA SVOJOM CRNOM KOSOM.
\nI SVOJIM CRNIM OKOM I SVOJIM CRNIM CIPELAMA.
\nI VELIKOM CRNOM KNJIGOM SVOG IZVJE\u0160TAJA.
\nA ON JE RAS\u030cLJAST KORIJEN KOJI HODA
\nPROBUS\u030cENE GLAVE CRNIM C\u030cVOROM
\nA OKO MU SE OKREC\u0301E PREMA VAN I PREMA UNUTRA.
\nI VIDI I LUD JE.
\nI LUD JE I VIDI.
\nI ON JE LUDO OKO C\u030cETVRTOG LICA JEDNINE.
\nO KOJEM NITKO NE GOVORI.
\nON JE GLAS C\u030cETVRTOG LICA JEDNINE.
\nKOJIM NITKO NE GOVORI.
\nA KOJE IPAK POSTOJI.<\/p>\n

(prijevod Leonardo Kovac\u030cevic\u0301 i Stephane Michel)<\/p>\n

Ograda | Ha\u00e7la | The Fence, Tariq Teguia, 2003., DCP, boja, zvuk, 25\u2019<\/p>\n

U filmu ‘Ograda’ Teguijini prona\u0111eni mladi gnjevni ljudi govore direktno u kameru o svojim osjec\u0301ajima panike, zarobljenosti, beskuc\u0301nis\u030ctva, bezna\u0111a i nemoguc\u0301nosti bijega. Ograda je paradigma fobic\u030cnog prostora i oznac\u030cava poc\u030cetak filmova koji c\u0301e, mjerec\u0301i linije potlac\u030cenosti, slijediti topografiju liminalnih stanja i krajolika. Teguija promatra i intervjuira mlade iz Alz\u030cira u klaustrofobic\u030cnim gradskim prolazima \u2013 od sjevernog susjedstva Bab-El-Oued do rubova Ai\u0308n-Ben-Ian hvatajuc\u0301i obrise nemoc\u0301i zatvorenog drus\u030ctva gdje su rijec\u030ci jedini moguc\u0301i prostor individualne slobode.<\/p>\n

Ako nas ne podnosite, recite nam. Ako ne z\u030celite da Alz\u030cirac z\u030civi, ne pokazujte mu da postoji nes\u030cto bolje. Pokaz\u030cite mu da je svijet u rasapu. Nemojte mu pokazati da postoji bolji z\u030civot od ovog. Uklonite satelitske antene! Uklonite slike vanjskog svijeta. Izbacite sve s\u030cto dolazi izvana. Sloboda, izbaci tu rijec\u030c iz nas\u030cih glava. Izbris\u030cite rijec\u030c sloboda iz nas\u030cih glava. Izbris\u030cite rijec\u030c razvitak iz nas\u030cih umova. Ne uc\u030cite nas to u s\u030ckoli. Recite nam da je svijet izgra\u0111en na pustos\u030ci.<\/p>\n

19:30<\/strong>
\nUvod: Tariq Teguia, Tanja Vrvilo<\/p>\n

Film, sutra | Le cinema, demain | Cinema, tomorrow: VENEZIA 70 – Future Reloaded, Tariq Teguia, 2013., digital, boja, zvuk, 1\u201912\u2019\u2019<\/p>\n

‘Film, sutra’ dio je omnibusa Venezia 70 Future Reloaded, projekta koji je naru\u010dio Venecijanski filmski festival za svoje 70. izdanje: 70 kratkih 70-sekundnih filmova od 70 filma\u0161a \u0161irom svijeta. Tariq Teguia sa\u017eima svoju rubnu topografiju: Film sutra\u0161njice i dalje \u0107e govoriti: Netko je ovdje.<\/p>\n

Gabbla | Inland, Tariq Teguia, 2008., 35-mm, boja, zvuk, 140\u2019<\/p>\n

Prije svega, to su prostori koje sam pros\u030cao i ljudi koje sam sreo. Navigacijska ploc\u030ca za mene znac\u030ci uspostavljanje referentnih toc\u030caka i traz\u030cenje njihovih poveznica, od jednog do drugog mjesta. Ploc\u030ca saz\u030cima situaciju koja je geografska, prostorna, kao i drus\u030ctvena, politic\u030cka, c\u030cak i geolos\u030cka. U ovom filmu nema druge z\u030cudnje nego iscrtavati linije na poratnom krajoliku, sada kad je Alz\u030cir izas\u030cao iz rata koji je islamizam vodio protiv drus\u030ctva. Gabbla nema drugog cilja osim upisivanja ruta bijega, linija z\u030civota uprkos bijegu, trenutnih puteva koji se pretapaju na one druge, ponavljajuc\u0301e i neizmjerno drevnije… Polazimo od manjkavosti slike, njezina zrna, nedostataka lec\u0301a koje nisu zamjenjive. To je memorija Roberta Franka ili Walkera Evensa koji su radili majstorske serije portreta s fotoaparatom koji se moz\u030ce kupiti na ulici. (Tariq Teguia)<\/p>\n

U filmu ‘Inland’ putanja migrantkinje je odvojena od svakog zapleta o podrijetlu ili cilju, od siroma\u0161tva, tradicije i religije. Tu imamo posla samo s prostorima i linijama, odlascima i povratcima. \u201eDjevojka\u201c ide u jednom smjeru a potom u drugom. Ono \u0161to je va\u017eno jest prekid koji ona proizvodi u putovanju s Malekom, u odnos prostora s vremenom. Topografova politika bila je ta da se kre\u0107e polako, da promatra, odmjerava, da iscrtava linije. Ona je potpuno iznenada bila odvu\u010dena drugom linijom. Od tada Malek ne\u0107e ni\u0161ta mjeriti. Naprotiv, on \u0107e u\u0107i u ono nemjerivo. On usvaja novi ritam i novi na\u010din kretanja. Ne\u0107e raditi ni\u0161ta drugo osim \u0161to \u0107e tro\u0161iti svoje vozilo i punom brzinom pro\u017eidirati pustinjske prostore kako bi uhvatio smjer prema \u010distoj apstraktnoj liniji, prema granici s Jugom. (iz teksta Jacquesa Ranci\u00e8rea \u201eInland Tariq Teguia\u201c, preveo Leonardo Kova\u010devi\u0107)<\/p>\n

[izvor informacije Filmske mutacije<\/strong><\/a>]<\/p>\n

Facebook<\/a><\/strong><\/p>\n

Share<\/a><\/div>