SENTIMENTALNA I IRONI\u010cNA, BOLNA I BRUTALNA: <\/b>BIZETOVA \u201cCARMEN\u201d PREMIJERNO U RIJE\u010cKOM \u201cZAJCU\u201d<\/b><\/p>\n
Bizetova opera \u201cCarmen\u201d vra\u0107a se na pozornicu rije\u010dkog HNK Ivana pl. Zajca premijernom izvedbom u \u010detvrtak, 12. studenog 2020. s po\u010detkom u 18.30 sati. Inscenaciju bezvremenske operne pri\u010de o strastvenoj, upravo slijepoj ljubavi, ljubomori, prkosu i bijesu, o \u017eeni koju, kako je to kazao \u010cajkovski, samo sudbina mo\u017ee imati, ponovno potpisuju Selma Banich, Sandra Dekani\u0107, Marin Bla\u017eevi\u0107 i Alan Vukeli\u0107, autori i one nezaboravne izvedbe u pulskoj Areni 2019. godine kada je pozornica obuhva\u0107ala stotine kvadrata tribina monumentalne Arene pred publikom koja je brojala preko 2000 gledateljica i gledatelja.<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografije ustupio HNK Ivan pl. Zajc<\/p>\n
Ova je, nova verzija prema nekada\u0161njim planovima trebala biti prilagodbom pulske predstave za pozornicu \u201cZajca\u201d, o \u010demu Marin Bla\u017eevi\u0107 ka\u017ee: \u201cNova verzija, premda prvotno zami\u0161ljena tek kao prilagodba pulske “Carmen” kakvu smo ve\u0107 u “gala” formatu predstavili u jesen 2019., uslijed epidemijskih okolnosti suo\u010dila nas je s izazovima “nesigurnog”, “nemogu\u0107eg”, “nedozvoljenog”, “neizvjesnog”, zapravo “nenormalnog” u izvedbenim umjetnostima, a posebno u operi. Ova, nova, tre\u0107a i mo\u017eda samo privremena verzija na\u0161e zajedni\u010dke “Carmen”, ujedno je sentimentalna i ironi\u010dna, bolna i brutalna, jeziva i duhovita, zloslutna i prkosna – kazali\u0161na reminiscencija i anticipacija, \u017eivota koji smo \u017eivjeli, opere kao glazbeno-scenske forme koja poku\u0161ava pre\u017eivjeti, i vremena u kojem \u0107e izvode\u0107a, \u017eiva i ranjiva kazali\u0161na tijela mo\u017eda zamijeniti elektroni\u010dki scenski “duhovi”, virtualne on-line pozornice koje osvajaju scenski avatari otporni na – barem – biolo\u0161ke viruse.\u201d<\/p>\n
Osim toga, za njega je, kako Bla\u017eevi\u0107 nagla\u0161ava, ova verzija \u201cCarmen\u201d zna\u010dajna iz jo\u0161 dva razloga: jer je jo\u0161 jednom potvrdila mogu\u0107nost ravnopravnog suradni\u010dkog autorstva nad izninmno kompleksnom formom kao \u0161to je opera te zbog toga \u0161to sve tri verzije svojim slobodnim umjetni\u010dkim stavom i izvedbom koja u riziku prepoznaje izazov istra\u017eivanja budu\u0107nosti opere povezuju i Anamarija Knego (Mic\u00e4ela)\u00a0 i Alja\u017e Farasin (Don Jos\u00e9).<\/p>\n
U naslovnoj ulozi Michaela Selinger<\/b><\/p>\n
U naslovnoj \u0107e ulozi nastupiti austrijska mezzosopranistica koja je pro\u0161le sezone publiku i kritiku odu\u0161evila kao Sesto u H\u00e4ndelovoj operi \u201cJulije Cezar u Egiptu\u201d. Svoju je karijeru zapo\u010dela u austrijskim opernim ku\u0107ama u Klagenfurtu i Innsbrucku. Bila je potom \u010dlanica Be\u010dke dr\u017eavne opere, a njena se karijera razvila u me\u0111unarodnu, pjevala je na Salzbur\u0161kom festivalu, Glyndebourne festivalu, u Dr\u017eavnoj operi u M\u00fcnchenu, Operi u Lyonu, u koncertnoj dvorani Royal Albert Hall u Londonu, na Akademiji \u201eSanta Cecilija\u201d te Operi u Rimu, moskovskom Bolj\u0161oju, Novom nacionalnom teatru u Tokiju, u Operi u Sydneyu\u2026<\/p>\n
Uz Alja\u017ea Farsina, u ulozi Don Jos\u00e9a alternirat \u0107e Domagoj Doroti\u0107, a ulogu \u00a0Escamilla tuma\u010dit \u0107e Luka Ortar. Izvedbama \u0107e ravnati novi ku\u0107ni dirigent, maestro Valentin Egel.<\/p>\n
[izvor informacije\u00a0HNK Ivan pl. Zajc<\/strong><\/a>]<\/p>\n