{"id":43107,"date":"2020-07-20T20:40:47","date_gmt":"2020-07-20T18:40:47","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=43107"},"modified":"2026-05-31T17:41:25","modified_gmt":"2026-05-31T15:41:25","slug":"homerovi-akcijski-junaci-4-diomed-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=43107","title":{"rendered":"Homerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Nastavci:<\/strong>
\n<\/em><\/p>\n

Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Homerovi akcijski junaci 6: HEKTOR [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n

BLU RAY: TROJA, povijesni [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nDVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n

<\/h3>\n

Diomed<\/strong><\/em><\/h3>\n

Ime i Pojava<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed se prvi put spominje u Drugom pjevanju ‘Ilijade’, prvo kao ‘Tidejev sin’, u epizodi u kojoj Agamemnon poziva na gozbu izabrane ahejske starje\u0161ine (II, 406), a potom vlastitim imenom u popisu ahejskih la\u0111a, u kojem se isti\u010de impozantnim brojem brodova, odnosno vojnom silom kojom znatno doprinosi ukupnoj gr\u010dkoj strani. Nije me\u0111u ahejskim prvacima koje\u00a0 Helena na po\u010detku Tre\u0107eg pjevanja predstavlja Prijamu koji s bedema promatra golemu neprijateljsku vojsku. Prepoznati su i predstavljeni Agamemnon, Odisej, Ajas i Idomenej, govori se o Menelaju, a Helena spominje, ba\u0161 stoga \u0161to nisu nazo\u010dni, Kastora i Polideuka, za koje pjesnik objasni (Helena to ne zna), da vi\u0161e nisu me\u0111u \u017eivima (III, 243-244).<\/p>\n

<\/p>\n

Diomed – slika Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

Diomed, me\u0111utim, kao \u0161to je u prethodnim tekstovima navedeno, dobiva zna\u010dajna mjesta u nastavku ‘Ilijade’. On je posljednji od vojskovo\u0111a koje obilazi (i kritizira) Agamemnon u \u010cetvrtom pjevanju i njegovim skokom s kola po\u010dinje sukob Grka i Trojanaca koji se do tada odugovla\u010dio. Cijelo Peto pjevanje govori ‘ekskluzivno’ o njegovim podvizima u kojima se (\u010dak i ranjen) sukobljava s junacima i bo\u017eanstvima (uz bo\u017eansku, Ateninu podr\u0161ku). A antologijski (i anegdotski) njegov je susret s Glaukom u \u0160estom pjevanju. Najmu\u010dniji dojam, koji poni\u0161tava njegov image ‘najsimpati\u010dnijeg od svih ahejskih vojskovo\u0111a pod Trojom’ kakvim ga smatra V. Zamarovski (Junaci anti\u010dkih mitova*, Lit. 3, str. 67) u Desetom je pjevanju, kad s Odisejem, tijekom izvi\u0111anja, po\u010dini zlo\u010din nad trojanskim uhodom Dolonom i tra\u010dkim spava\u010dima. S obzirom da se ionako smatra da je Deseto pjevanje redundantno u odnosu na cjelinu ‘Ilijade’ (koja bi ‘mogla i bez njega’), t\u020f bi i Diomedu i\u0161lo u prilog. I u drugoj polovici ‘Ilijade’, Diomed je uo\u010dljiv sudionik Rata, a i jedan je od onih koji su ga pre\u017eivjeli te njegova pri\u010da ne zavr\u0161ava pod Ilijem.<\/p>\n

Snaga i Veli\u010dina<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed je na \u010delu koalicije Arga, Tirinta, Hermione, Asine, Troizene, Ejone, Epidaura, Maseta i Egine\u00a0 koji su skupili osamdeset la\u0111a (II, 559-565). Uz njega su Stenel i Eurijal, ali Diomed je ‘glavni’, iako je, kako \u0107e se pokazati u nastavku, jo\u0161 mlad i neiskusan u dru\u0161tvenim nastupima, a \u0161to se ratnih postignu\u0107a ti\u010de, uz pobjedni\u010dka epigonska iskustva u osvajanju Tebe, najvi\u0161e \u0107e se proslaviti upravo pred Trojom.<\/p>\n

Da steknemo dojam o njegovoj poziciji u odnosu na druge vo\u0111e, usporedimo njihove flote. To ne\u0107e pokazati precizne odnose jer brodovi nisu iste veli\u010dine, odnosno, nemaju isti broj posade (to onemogu\u0107uje i precizni izra\u010dun broja gr\u010dkih vojnika pod Trojom), ali mo\u017ee poslu\u017eiti kao orijentacija. \u00a0Dok Agamemnon, kao vrhovni vo\u0111a, dolazi sa stotinu la\u0111a, samo Nestor ima vi\u0161e brodova od Diomeda, ali Nestor zbog svoje dobi ne mo\u017ee kandidirati za punog ‘akcijskog junaka’, ve\u0107 je uva\u017eeni savjetnik (iza kojeg ne stoje samo ‘prazne rije\u010di’).<\/p>\n

Jedini koji se mo\u017ee usporediti s Diomedom je Idomenej, kretski kralj, kojemu Agamemnon i ina\u010de iskazuje osobitu \u010dast, a i u popisu starje\u0161ina koje poziva na spomenutu gozbu, Idomenej je prvi (u istom stihu uz Nestora). Slijede oba Ajasa, pa Odisej (iza Diomeda), a \u00a0Menelaj se na bratovu gozbu poziva s\u00e2m J (II, 405-409). Pjesni\u010dki redoslijed odra\u017eava hijerarhiju u kojoj se vojna mo\u0107 kombinira s osobnim obilje\u017ejima vo\u0111a. Jer Odisej i salaminski Ajas dolaze samo s po dvanaest brodova, a ipak spadaju u ‘prvu ligu’ starje\u0161ina.<\/p>\n

Agamemnonov brat i \u010dovjek koji je (bar formalno) najvi\u0161e zainteresiran za ishod Pohoda predvodi \u0161ezdeset la\u0111a, \u0161to nije malo, ali nije ‘osobito’ u usporedbi \u00a0s drugim zna\u010dajnijim gr\u010dkim formacijama kao \u0161to su one koje predvode Menestej (pedeset brodova) ili Ahilej (pedeset, s po registriranih pedeset vojnika) ili arkadskih \u0161ezdeset la\u0111a (koje im je stavio na raspolaganje Agamemnon). Lokranin Ajas (mali Ajas) veli\u010da se vojskom od \u010detrdeset la\u0111a. Isti broj imaju fokejski vo\u0111e, a tolike su i Elefenorove, Megesove, Toasove, Podarkove, Polipetove, Protojeve snage. Najefektnija je usporedba ‘velikana’ s onima koji su do\u0161li s najmanjim snagama, pa su status mogli posti\u0107i samo osobnim zalaganjem.<\/p>\n

Dobro odgojeni mladi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed raspola\u017ee respektabilnim snagama, ali svoju poziciju osobno razvija i zaslu\u017euje ne samo juna\u010dkim (i zlo\u010dina\u010dkim) pothvatima, ve\u0107\u00a0 i primjerenim pona\u0161anjem u krugu sebi ravnih.\u00a0 Kad prvi put u’Ilijadi’ progovori, on ne nastupa bahato s pozicija snage, ve\u0107 mladog \u010dovjeka koji po\u0161tuje starije, a i kad se proslavi podvizima, obzirno se, pozivaju\u0107i se na pretke, uklju\u010duje u diskusije starijih i ‘nadle\u017enih’.<\/p>\n

U \u010cetrnaestom pjevanju, u dramati\u010dnoj situaciji u kojoj Trojanci ulaze u gr\u010dki logor, ponovo pokolebani Agamemnon pozove koga s boljim savjetom od njegovog (a to je povla\u010denje), javlja se Diomed. I nakon svih podviga koje je u\u010dinio za gr\u010dku stranu (napose opisanih u Petom i Desetom pjevanju), on se javlja za rije\u010d boja\u017eljivo, ispri\u010davaju\u0107i se \u0161to se tako mlad obra\u0107a uva\u017eenom krugu vo\u0111a. U obrazlaganju svoje ‘kvalifikacije’ za nastup, on se ne poziva na vlastita postignu\u0107a, ve\u0107 svoje porijeklo i ugled koji ima njegova obitelj, napose otac Tidej.<\/p>\n

‘\u2026 i nek mi ne zamjera ljuto svaki,<\/em><\/p>\n

\u0160to sam vijekom svojim me\u0111u vama najmla\u0111i svima,<\/em><\/p>\n

Ali se ponosim i ja, od oca \u010destita da sam<\/em><\/p>\n

Tideja, kojega hum u Tebi nasuti krije.’ \u00a0<\/em>(XIV, 111-114)<\/p>\n

Ponovo u skra\u0107enoj formi pratimo put koji je Tidej pro\u0161ao od rodnog Kalidona do preuzimanja pozicije u Argu. Diomed, koji je i s\u00e2m ranjen, tom prilikom savjetuje da se i drugi ranjeni vojskovo\u0111e uklju\u010de u bitku i time daju podr\u0161ku vojnicima.<\/p>\n

Kad Agamemnon u \u010cetvrtom pjevanju obilazi vojsku i kritizira neke vojskovodje zbog neaktivnosti i nedostatka samoinicijative, pa se, me\u0111u ostalim, ‘okomi’ i na Diomeda, on mirno prihvati pogrde, pa \u010dak i nastoji umiriti i svoga suradnika Stenela, Kapanejevog sina (jedan od ‘Sedmorice protiv Tebe’), koji grubo odgovara Agamemnonu.<\/p>\n

‘Mirno, dragane, sjedi i poslu\u0161aj besjedu moju.<\/em><\/p>\n

Ne\u0107u zamjerit ja Agamemnonu, ljudi pastiru,<\/em><\/p>\n

Zato \u0161to nazuv\u010dare Ahejce nagoni u boj;<\/em><\/p>\n

Njemu \u0107e biti slava, Ahejcima l’ po\u0111e za rukom<\/em><\/p>\n

Pobit Trojance i grad osvojiti Ilijski sveti;<\/em><\/p>\n

Njemu \u0107e biti tuga, Ahejci li pobiti budu.<\/em><\/p>\n

Nego se dajmo \u017eestine i juna\u0161tva sjetimo i mi. ‘ (IV, 412-419)<\/em><\/p>\n

Kad Diomed sko\u010di s kola, njegovo mjedeno oru\u017eje zastra\u0161uju\u0107e zazve\u010di, a sna\u017enom metaforom morskih valova danajske \u010dete krenu u sukob. Homerova usporedba gr\u010dke vojske (morski valovi) i ilijske (ovce u toru) \u010dini se pristrana, ali s naznakom mogu\u0107eg uzroka ishoda Rata. Sloga i poslu\u0161nost\u00a0 pobje\u0111uju snage saveznika koji se mogu slabo sporazumjeti. U s\u00e2moj usporedbi danajskih \u010deta s morskim valovima ima kontradikcije. S jedne strane, te \u010dete naviru neprekidno i (implicitno) sna\u017eno kao valovi s pu\u010dine, s druge strane, ti valovi bu\u010de kad se pjene i udaraju o obalu, a Homer isti\u010de da se Danajci primi\u010du tiho, slu\u0161aju\u0107i zapovjednike:<\/p>\n

‘\u2026kora\u010dahu mu\u010de\u0107, jer svojih se bojahu vo\u0111a;’ (IV, 431) <\/em><\/p>\n

Njihovi \u00a0suparnici su glasni, oni govore, ali se ne razumiju jer govore razli\u010ditim jezicima,\u00a0 pa to zvu\u010di kao blejanje ovaca (usporedba s ovcama, zbog kojih bi se danas mogao tko naljutiti, u vrijeme kad se bogatstvo mjerilo brojem stoke, a prva slova alfabeta vezala za goveda, vjerojatno nije morala biti\u00a0 toliko zlonamjerna).<\/p>\n

‘A Trojanci k’o ovce u toru kog bogata\u0161a<\/em><\/p>\n

Kada bezbrojne stoje, mlijeko kad im se b’jelo<\/em><\/p>\n

Muze, neprestano bleje od jagnji\u0107a \u010duju\u0107i glase,-<\/em><\/p>\n

Tako se Trojanska vika po \u0161irokoj vojsci razle\u017ee,<\/em><\/p>\n

Jer svi govora jednog i jezika ne bjehu oni,<\/em><\/p>\n

Jezik im bje\u0161e mje\u0161ovit, iz razli\u010dnih bjehu krajeva;’ (IV, 433-438) <\/em><\/p>\n

Iz te razli\u010ditosti proizlazi nesloga, pa Homer dobiva priliku za fantasti\u010dan opis djelovanja boginje kavge, Eride. Ljubitelji opere sjetit \u0107e se arije ‘La calunnia’ iz Rossinijeva ‘Seviljskog brija\u010da’ \u00a0kojom don Basilio zastra\u0161uju\u0107om gradacijom predo\u010duje rast glasina. Prirodni i dru\u0161tveni potresi mogu po\u010deti pianissimom neslaganja, a razviti se ubita\u010dnim crescendom.<\/p>\n

O Eridi, Homer:<\/p>\n

‘Isprva sitna je ona , kad raste, al’ poslije glavu<\/em><\/p>\n

U nebo upirat stane i tako kora\u010da po zemlji.’ (IV, 442-443)<\/em><\/p>\n

Raspore\u0111ene u ratnoj postavi i podjarene kavgom, dvije vojske sukobljavaju se u punoj snazi i Homer svojom poetskom kamerom ostvaruje kadrove spektakularnih bitaka. S jedne strane prikazuje masovne scene u kojima tlo kojim stupaju vojnici podrhtava i natapa se krvlju, s druge su pojedina\u010dni bojevi u kojima se imaju prilike istaknuti junaci. Diomed je jedan od njih, i to me\u0111u prvima. Izostanak sudjelovanja Ahileja u okr\u0161ajima do Patroklovog pada omogu\u0107uje mu protagonisti\u010dku ulogu, ve\u0107 od sljede\u0107eg poglavlja.<\/p>\n

Udarni nastup<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed je u Petom pjevanju nedvojbeno ne samo prvi od gr\u010dkih junaka, ve\u0107 je u odnosu s bo\u017eanstvima, s Atenom kao saveznicom, a Aresom i Afroditom kao protivnicima; negativna bo\u017eanska konstanta je Apolon, na trojanskoj strani.<\/p>\n

‘Tidejevome sinu\u00a0 Atena da Diomedu<\/em><\/p>\n

Smjelost i juna\u0161tvo tad, med Argejcima svima da bude<\/em><\/p>\n

Ugledan on te slavu i diku sebi da ste\u010de;’ (V, 1-3)<\/em><\/p>\n

Diomed ulazi u najve\u0107i ratni\u010dki mete\u017e\u00a0 i sukobljava se s dvojicom suparnika, bra\u0107om, sinovima (Homer napominje bogatog) Hefestovog sve\u0107enika Dareta. Da naglasi Diomedovu premo\u0107, napada\u010di su u prednosti, na kolima, dok je Diomed pje\u0161ak. Iako prvi baci koplje, Figej proma\u0161i, dok ga Diomed kopljem pogodi i sru\u0161i s kola. Njegova brata Ideja spasi Hefest (sakrije\u00a0 ga u oblak), a zapravo pobjegne. Dogodi se ne\u0161to sli\u010dno onome \u0161to se prethodno dogodilo s Parisom kad ga je, tijekom dvoboja s Menelajem, spasila Afrodita (III). Nestajanje s bojnog polja u oblaku magle i danas predstavlja eufemizam za bijeg, \u0161to se, kao i pla\u010d, mo\u017ee vezati uz lik junaka \ud83d\ude42 . Hefest spa\u0161ava jednog od dva sina svoga sve\u0107enika,<\/p>\n

‘Da mu se starac ne bi u du\u0161i \u017ealostio odve\u0107’ (V, 24)\u00a0 <\/em><\/p>\n

Ta vrsta bo\u017eanske samilosti prema roditeljima, kojima preostaje bar jedan od potomaka, pojavljuje se i u nekoliko drugih okolnosti.<\/p>\n

Diomed se ne obazire na nestalog protivnika, ve\u0107 kao prakti\u010dan ratni poduzetnik preuzima plijen od pora\u017eenoga, to jest njegove konje predaje pomo\u0107nicima da ih odvedu u gr\u010dki logor. Rezultat ovog sukoba psiholo\u0161ki pora\u017eavaju\u0107i djeluje na Trojance, a Atena koristi taj ‘momentum’, za daljnje potkopavanje njihovog elana, koriste\u0107i se lukavo\u0161\u0107u (to jest, varkom) te iz borbe izvede Aresa. Slijedi niz pojedina\u010dnih pobjeda gr\u010dkih vojskovo\u0111a, po\u010dev\u0161i od Agamemnona.<\/p>\n

Homer se vra\u0107a Diomedu i pronalazi ga, s\u00e2m ne zna<\/p>\n

\u2026Je l’ med Argejcima on il’ Trojancima.’\u00a0 (V, 86),<\/em><\/p>\n

tako su gusti redovi suparnika u kojima sudjeluje. Slijedi sna\u017ena usporedba njegova djelovanja, kojom bi bio zadovoljan i Ahilej da se ne duri ? u pozadini kod brodova, daleko od bitke:<\/p>\n

‘\u2026Po polju bojnom<\/em><\/p>\n

Bje\u0161nja\u0161e nabujaloj rijeci nali\u010dan\u00a0 snje\u017enoj,<\/em><\/p>\n

Koja se lije brzo i nasipe pred sobom ru\u0161i,<\/em><\/p>\n

Ustaviti je nijesu neprekidni nasipi kadri,<\/em><\/p>\n

Kada iznebuha bukne, kad Zeusova udari ki\u0161a.<\/em><\/p>\n

Mnogi se tegovi krasni pod njome uleknu ljudski.<\/em><\/p>\n

Tako se guste trojske pometu pred Diomedom <\/em><\/p>\n

\u010cete, i do\u010dekat njega junaci ne smje\u0161e mnogi.’ (V, 86-94)<\/em><\/p>\n

Atenin ljubimac<\/em><\/strong><\/p>\n

Ali onda ga rani strijelom Pandar, pa se \u010dini da \u0107e se zvijezda Epizode povu\u0107i pred reflektorima Epa.\u00a0 Me\u0111utim Diomed se ne predaje. Hrabro izdr\u017ei postupak va\u0111enja strijele iz ramena (u izvedbi pouzdanog Stenela). Dok mu krv curi kroz ‘pletenu ko\u0161ulju’, Diomed\u00a0 zaziva Atenu, upravljaju\u0107i strijelu na Pandara, a ona osobno dolazi i upu\u0107uje ga na \u0161ire interese od osobne osvete. Osposobi da raspozna bogove umije\u0161ane u okr\u0161aje, \u010dak mu d\u00e2 odobrenje \u00a0za sukob s Afroditom, koja je Atenu izazvala prethodnom intervencijom na polju. Ovako ohrabren, ranjeni Diomed bori se poput lava i ru\u0161i sve (Trojance) pred sobom. Me\u0111u ostalim, ubije dvojicu sinova vra\u010da Euridamasa (koji ih nije uspio tom sposobno\u0161\u0107u za\u0161tititi, niti je imao bo\u017eanskog za\u0161titnika koji bi to u\u010dinili umjesto njega, kao Hefest u prethodnoj dionici).\u00a0 Suprotno tom utje\u0161nom ishodu, Diomed ubija drugu dvojicu bra\u0107e i to sinova starca koji ne mo\u017ee imati druge djece, u primjeru potpune roditeljske tragedije. U jednoj od nevjerojatnih, konciznih, emocionalnih i ‘ekonomi\u010dnih’ digresija Homer stavi do znanja da, uz poginule nasljednike nesretnog starca Fenopa,<\/p>\n

‘ Ro\u0111aci poslije sav\u00a0 razdijeli\u0161e njegov imutak’ (V, 158) .<\/em><\/p>\n

A to da je Diomed sna\u017ean ‘za dvojicu’ \u00a0i da se bez napora\u00a0 (ili gotovo kao ‘specijalnost’) obra\u010dunava s njima, pokazuje ubijanje Prijamovih sinova Ehemona i Hromija. Bacio se na njih kao lav i obojicu ih sru\u0161io s kola, ne zaboravljaju\u0107i im uzeti oru\u017eje i konje. Siroti Prijam ima toliko sinova, da se \u010dini da ga ne mo\u017ee pogoditi\u00a0 Fenopova sudbina, ali zapravo, ima jo\u0161 te\u017eu sudbinu u kojoj gubi djecu u odgo\u0111enom i prudu\u017eenom procesu\u00a0 koji zavr\u0161ava kona\u010dnim i stravi\u010dnim padom.<\/p>\n

A onda se na Diomeda uprave dva velika junaka koje ne mo\u017ee ‘rutinski’ pobijediti. To su Pandar, Likonov sin i slavni Eneja, \u010dija je majka slavnija od njegovog smrtnoga oca. Pandar, ogor\u010den \u0161to je dva puta pogodio, ali samo ranio gr\u010dke vojskovo\u0111e, \u017eali se Eneji \u0161to nije u rat po\u0161ao kolima kako ga je savjetovao otac, ve\u0107 se pouzdao u svoj luk i strijele. Enej raspola\u017ee slavnim Trosovim konjima, pa ga pozove u kola i zajedni\u010dki napad na Diomeda.\u00a0 Za takve ‘jake junake’ i Diomedu treba saveznik. Stenel mu savjetuje da bje\u017ei (i ponovo pokazuje kako nije ‘na visini’ herojskog karaktera). Diomed ga, ponovo, ‘stavlja u red’.<\/p>\n

‘Mrko ga pogleda jaki Diomed i ovo mu re\u010de:<\/em><\/p>\n

U bijeg ne nutkaj mene, jer ne\u0107e\u0161 me mo\u0107 nagovorit;<\/em><\/p>\n

Takav se rodio n’jesam, da uzmi\u010dem, pa da se borim.<\/em><\/p>\n

Stra\u0161it se ne znam, a snaga u mene jo\u0161te je c’jela<\/em><\/p>\n

U kola meni se ne\u0107e; ovako ih do\u010dekat idem<\/em><\/p>\n

Obadva sad, a bje\u017eat Atena mi Palada ne da.’ (V, 251-256)<\/em><\/p>\n

Diomed se hvali kako ne taktizira i ne poznaje straha, anticipiraju\u0107i konture vite\u0161ke etikete ratne budu\u0107nosti.\u00a0 Me\u0111utim, ne\u0161to kasnije, kad susretne jo\u0161 slavnijeg junaka,<\/p>\n

‘Grlati bojnik Diomed zastrepi Hektora vide\u0107,<\/em><\/p>\n

Kao \u0161to plivanju nevje\u0161t kad ide \u0161irokim poljem<\/em><\/p>\n

Te kod rijeke stane brzoteke, koja se lije,<\/em><\/p>\n

U more, pjeni se, \u0161umi, te vidjev je odsko\u010di natrag,<\/em><\/p>\n

Tako i Tidejev sin uzma\u010de* i narodu re\u010de:’ (V, 596-600)<\/em><\/p>\n

*u Knjizi\u00a0 (Lit. 1, str. 105) ‘uza\u010de’, ispravak A.J.<\/p>\n

Diomed objasni (prvo narodu, a poslije Ateni, koja se s Herom pojavi na boji\u0161tu kako bi neutralizirale bo\u017eanske intervencije na trojanskoj strani) da se ne boji ljudi, ve\u0107 je razabrao Aresa na Hektorovoj strani, a on se (bez Ateninog odobrenja) ne upu\u0161ta u borbu s nebeskim stanovnicima (osim ako su slabiji, kao Afrodita, primjerice). U svakom slu\u010daju, Atena ponovo uspore\u0111uju\u0107i Diomeda s njegovim ocem, doslovce uzme uzde u ruke (odlu\u010dno gurne Stenela s kola) i upravi ih na Aresa. U opisu napada i ishoda sukoba s bogom rata \u010dini se da sve obavi Atena. Prvo Diomeda spasi od Aresova koplja, a onda ‘potisne koplje Aresu u dno slabina’. Ne vidi se \u0161to je zapravo u\u010dinio Diomed, ali je preuzeo zasluge, a nije ni prvi ni posljednji koji je pobrao slavu za ne\u0161to \u0161to je u\u010dinio netko drugi.<\/p>\n

Prije okr\u0161aja koje mo\u017ee obaviti s\u00e2m ili uz malu pomo\u0107 prijatelja, na pameti mu je plijen. Tako \u00a0Stenelu prije obra\u010duna s Pandarom i Enejom daje upute kako \u0107e postupiti ako se domogne slavne Enejine zaprege. Diomed pobje\u0111uje, a udarac kopljem kojim ubije Pandara Homer opisuje jezovitim detaljima. Hitac ozlijedi oko, nos i zube, zabije se u korijen jezika, \u00a0a o\u0161trica pro\u0111e kroz \u010deljust. Mrtvog Pandara brani Eneja, ali ga Diomed pogodi kamenom u kuk, pa bi i on stradao, da mu u pomo\u0107 ne pritekne majka.\u00a0 A kad rani Afroditu, Diomed se ‘izdere’ na nju, tjeraju\u0107i je s bojnog polja, gdje joj nije mjesto, jednako kao \u0161to bi patrijarhalni mu\u017e uputio \u017eenu s agore, ku\u0107i, za tkala\u010dki stan \ud83d\ude42 .<\/p>\n

Ako se i usudio napasti bo\u017eicu ljubavi, Diomed uzmi\u010de pred Apolonom, koji dovr\u0161ava misiju spa\u0161avanja Eneje. A da ne ostane mrlja bijega na imageu budu\u0107eg Vergilijevog\u00a0 junaka, Eneja se vra\u0107a u borbu i izvr\u0161i nekoliko podviga.<\/p>\n

Krikom ranjenog Aresa\u00a0 (kao ‘devet il’ deset tisu\u0107a ljudi’, a tako u drugoj prilici zvu\u010di i Posejdon u ulozi pospje\u0161itelja bitke) te njegovim odlaskom na Olimp i oporavkom (uz Zeusove prigovore sinu), zavr\u0161ava ‘Diomedovo’, to jest Peto pjevanje.<\/p>\n

U tijeku ‘Ilijade’ Diomed \u0107e jo\u0161 jednom biti ranjen (ovaj put u nogu), ali, kao pravi junak, ne\u0107e strijelcu Parisu pokazati koliko ga boli rana, ve\u0107 \u0107e mu se i narugati \u0161to ga nije smrtno pogodio.<\/p>\n

Nesrazmjerna Razmjena<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed nastavlja ubila\u010dki pohod u \u0160estom pjevanju, ali u navali na Trojance uzimaju u\u010de\u0161\u0107a i druge gr\u010dke perjanice. \u017divahnu digresiju od krvavog tijeka bitke Homer ostvaruje prikazom susreta Diomeda i Glauka (VI, 119-236). Nakon susreta i razmjene informacija o precima i obiteljskim stablima junaka na protivni\u010dkim stranama (u kojem pronalaze prijateljske to\u010dke, u okviru instituta ‘glavnih prijatelja), dolazi do razmjene darova, to jest oru\u017eja. Pri tome lukavi Diomed bolje pro\u0111e jer pokloni Glauku mjedeno oru\u017eje, a od njega dobije zlatno, ‘stotinu goveda vrijedno’. Homer zaklju\u010duje da je Glauku Zeus ‘uzeo pamet’, a\u00a0 Diomed i u ovom duelu ostvaruje prihod.<\/p>\n

U ovom konketstu, uo\u010dljiva je jedna Diomedova izjava koja odra\u017eava maksimalnu uvjerenost u vlastitu premo\u0107. Prije miroljubivog zaklju\u010dka susreta s Glaukom, dok jo\u0161 ne zna s kime ima posla, Diomed (ne samo samohvalom, ve\u0107 nekom vrstom dobronamjernog upozorenja), neznancu ka\u017ee:<\/p>\n

‘Djeca nesretnih ljudi sa snagom se susre\u0107u mojom!’ (VI, 127)<\/em><\/p>\n

Isto to \u0107e kasnije <\/em>izre\u0107i Ahilej, kojemu ta samouvjerenost i vi\u0161e pristaje, pa je i poznavatelji ‘Ilijade’ poistovje\u0107uju s njim, prije nego onim tko ju je prije upotrijebio.\u00a0 Primjerice (i ne prvi put), u Dvadeset prvom pjevanju, u susretu s Asteropejem, Ahilej ka\u017ee:<\/p>\n

‘Tko si i otkud si ti, te se na me usudi do\u0107i?<\/em><\/p>\n

Djeca se nesretnih ljudi sa mojom susre\u0107u snagom’ (XXI, 150-151)<\/em><\/p>\n

Ovo uvjerljivo zvu\u010di iz bijesnih Ahilejevih usta, ali radi se o frazi koju su mogli rabiti, u cilju zastra\u0161ivanja, i slabiji junaci.\u00a0 \u0160to se ponavljanja efektnih formulacija ti\u010de, Homer ih zna staviti u usta razli\u010ditim akterima, pa iz druge (suprotne) perspektive mijenjaju zna\u010denje i smisao.<\/p>\n

Jer kad Agamemnon ka\u017ee,<\/p>\n

‘Do\u0107i \u0107e jednom dan, kad \u0107e i sveti propasti Ilij<\/em><\/p>\n

I kralj kopljometnik Prijam i narod Prijama kralja.’ (IV, 164-165),<\/em><\/p>\n

to za njega i one kojima govori zna\u010di ne\u0161to posve drugo nego kad to isto, ka\u017ee Hektor, u susretu s Andromahom, spremaju\u0107i se za boj (VI, 448-449).<\/p>\n

U prikazu lika Ahileja, zaustavit \u0107emo se na njegovom predvi\u0111anju drugog, za njega presudnog\u00a0 dana,<\/p>\n

‘ Do\u0107i \u0107e jednom jutro il’ podne iliti ve\u010der,<\/em><\/p>\n

Te \u0107e i meni tkogod u boju uzeti \u017eivot\u2026’ (XXI, 111-112<\/em>)<\/p>\n

Vratimo se Diomedu. \u00a0U Sedmom pjevanju spreman je suo\u010diti se s Hektorom koji je na dvoboj pozvao\u00a0 najbolje gr\u010dke junake. \u00a0Ali ne odmah i ne prvi. Nakon oklijevanja i odbijanja Menelajeve prijave te Nestorovog izlaganja (u kojem, kao obi\u010dno, veli\u010da vlastite mladena\u010dke juna\u010dke podvige i kori prisutne), javlja se devet junaka, od kojih je Diomed prvi dobrovoljac iza Agamemnona. Baca se \u017edrijeb, a priliku za borbu (na olak\u0161anje sviju) dobiva Ajas.<\/p>\n

Suradnik i za\u0161titnik<\/em><\/strong><\/p>\n

U Osmom pjevanju Diomed spa\u0161ava Nestora koji u naletu trojanske vojske na \u010delu s raspolo\u017eenim Hektorom ostaje izdvojen na bojnom polju. Naime, njegovog konja pogodi strijela, a Homerov opis ranjene \u017eivotinje dirljiv je kao i prikaz ljudske patnje i umiranja. Dok poku\u0161ava odvezati ranjenog konja iz zaprege, Nestoru brzo prilazi Hektor, a Diomed to primje\u0107uje i odlu\u010dan je pru\u017eiti mu za\u0161titu. U ovoj epizodi\u00a0 ne mo\u017ee ostati nezamije\u0107eno (ali ostaje bez posljedica) \u00a0Odisejevo pona\u0161anje. Kad ga Diomed pozove da zajedno pomognu starcu, ita\u010dki kralj pobjegne. \u00a0Ovo ne sprje\u010dava budu\u0107u suradnju Diomeda i Odiseja u izvi\u0111a\u010dkim i ubila\u010dkim pothvatima, napose u spomenutom Desetom poglavlju u kojem ubiju \u010dovjeka kojemu (bar neizravno) obe\u0107aju da \u0107e ga po\u0161tedjeti. Dolon je kukavica i izdajica, ali o\u010dekuje da \u0107e ga Grci po\u0161tedjeti, ako u\u010dini \u0161to tra\u017ee. Znakovito je da tu odluku donosi (i provodi) Diomed, a ne Odisej, kao \u0161to bi se o\u010dekivalo od beskrupuloznog lukavca, \u010dime se ovaj ponosi. \u00a0Iz toga mo\u017eemo jo\u0161 \u0161to\u0161ta zaklju\u010diti.<\/p>\n

Diomed samostalno spa\u0161ava starca. Ipak, ustukne pred Hektorom, uz opravdanje da mu Zeus daje (gromo-glasne) znakove da se povu\u010de. U toj odluci podr\u017ei ga i slatkorje\u010divi Nestor odlu\u010dno odbijaju\u0107i njegove strahove da \u0107e ga smatrati kukavicom.<\/p>\n

‘Ajme Tideja hrabrog oj sine, \u0161to si to reko?<\/em><\/p>\n

Ako i rekne Hektor, nejunak i pla\u0161ljivac da si,<\/em><\/p>\n

Ali mu vjerovat ne\u0107e Dardanci, a ni Trojanci,’ )VIII, 152-154)<\/em><\/p>\n

I doista, Hektor mu se tako ruga, pa se Diomed pomisli vratiti. Potrebna je ponovljena Zeusova intervencija da kona\u010dno odustane. A \u010dim pro\u0111e izravna bo\u017eanska zabrana, Diomed se medju prvima vra\u0107a u borbu u kojoj nadja\u010dava Hektor u neposrednoj blizini gr\u010dkih la\u0111a. Njegova uloga toliko je zna\u010dajna, da u finalu Pjevanja, najavljuju\u0107i sutra\u0161nji kona\u010dni obra\u010dun s gr\u010dkim osvaja\u010dima, uspjesima obodreni Hektor\u00a0 spominje ba\u0161 njega kao budu\u0107eg protivnika.<\/p>\n

‘Vidjet \u0107u, ho\u0107e l’ Diomed, siloviti Tidejev sinak,<\/em><\/p>\n

Mene od la\u0111a k zidu odagnati il’ \u0107u ja njemu<\/em><\/p>\n

Krvavi odoru odn’jet, kad mje\u0111u ga svojom pos’je\u010dem,’ (VIII, 532-534)<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong>Do posljednjeg daha<\/em><\/strong><\/p>\n

Kada u jednom od nastupa malodu\u0161nosti i (\u0161to hinjenih, \u0161to iskrenih) prijedloga povla\u010denja, u no\u0107i u kojoj trojanske vatre gore oko opkoljenih gr\u010dkih snaga, Agamemnon predlo\u017ei bijeg, istupa Diomed kao prava zvijezda u krupnom planu filmskog spektakla. Najprije ukori vrhovnog vo\u0111u zbog ‘nejuna\u0161tva’ i ponudi mu da sa svojom vojskom napusti boji\u0161te. A ako odu i drugi Ahejci, Diomed se ‘busa u prsa’ da \u0107e s\u00e2m (s prijateljem Stenelom) \u00a0izvr\u0161iti ono po \u0161to su svi do\u0161li, a to je sru\u0161iti Ilij. Iako ga je do nedavno zastra\u0161ivao Zeus, Diomed je pro\u017eet uzvi\u0161enim osje\u0107ajem da je Olimp na njegov strani.<\/p>\n

‘Al’ tu \u0107u ostati ja i Stenel, dok Ilijskom gradu<\/em><\/p>\n

Ne na\u0111emo svr\u0161etak, jer s bogom do\u0111osmo amo.’ (VIII<\/em>, 48-49)<\/p>\n

Za tim, me\u0111utim, nema potrebe, jer stari Nestor usijane glave ubla\u017eava kompromisom i prijedlogom za pripremu ve\u010dere. Agamemnon nije ogor\u010den Diomedovom arogancijom, ali ni uvjeren u njegovo hvalisanje, pa daje sve od sebe kako bi pridobio na sudjelovanje neupitno najve\u0107eg junaka, Ahileja.\u00a0 A kad ovaj sve darove i savjete odbije, Diomed prkosno prihva\u0107a tu \u010dinjenicu. Uvjeren je da se Grci (okrijepljeni hranom, pi\u0107em i snom) u predstoje\u0107oj bitki mogu i postoje\u0107im snagama oduprijeti Trojancima.<\/p>\n

Zlo\u010din i kazna<\/em><\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to \u010dini Diomed u Desetom pjevanju, radije bih da nije u\u010dinio. Ubiti bespomo\u0107nog zato\u010denika, pa bio to kukavica i izdajnik, ne uklapa se u ratni\u010dku etiku, ako etike uop\u0107e mo\u017ee biti u ratu (mo\u017eda su ba\u0161 primjeri u kojima je nema, znak da bi je moglo biti).\u00a0 Da je izvr\u0161itelj bio Odisej, bilo bi vi\u0161e u skladu s njegovim lukavoi, prevarantskim i pragmati\u010dnim karakterom. Odisej prestra\u0161enom Dolonu implicitno obe\u0107a izlaz, zapravo odga\u0111a to pitanje prije nego zavr\u0161i ispitivanje.\u00a0 Ali Diomed je taj koji Dolonu, kad im otkrije sve \u0161to su od njega tra\u017eili, \u00a0presije\u010de grkljan. I obrazlo\u017ei taj postupak pragmati\u010dkim argumentima. To prema njegovom dosada\u0161njem pona\u0161anju ne bismo o\u010dekivali. Diomed kao da pokazuje kako svatko u odre\u0111enim okolnostima mo\u017ee postati zlikovac ili lukavac. \u00a0A na tu dimenziju Diomed misli unaprijed. Za pothvat iza neprijateljskih linija suradnika izabrao je Odiseja, ra\u010dunaju\u0107i na njegove sposobnosti (lukavost i prijetvornost) koje su u ‘under cover’ pothvatu korisnije od izravnih ratni\u010dkih vje\u0161tina.<\/p>\n

Iza ubojstva Dolona, nastavlja se krvoproli\u0107e. Diomed je taj koji ubije, to jest doslovce zakolje dvanaest tra\u010dkih ratnika, a onda i njihovog kralja Resa, dok Odisej \u010disti put (od mrtvaca) kako bi odveli njihove konje. \u010cak se i poslije trinaest \u017ertava koje je pogubio na spavanju jedva obuzda \u017eelji da nastavi pokolj. Je li to juna\u0161tvo kojem se trebaju diviti budu\u0107e generacije? Ali za suvremenike i suradnike to je pohvalno djelo. Nestor je odu\u0161evljen kad se par uhoda vrati s plijenom i krvavim suvenirima (suparni\u010dkog uhode) koje ponosno \u017ertvuju Ateni. Njihova avantura zavr\u0161ava ispiranjem krvi i znoja u moru i toplom kupkom, pa ve\u010derom, kao po povratku s kasnog no\u0107nog izlaska.<\/p>\n

Ako usporedimo Diomedovo pona\u0161anje uz Odiseja u ovoj dionici, s jednim drugim, slavnim pothvatom u kojem Odiseja prati drugi mladi\u0107 (slavnog pretka), uo\u010davamo dramati\u010dne razlike.\u00a0 Neoptolem u Sofoklovom ‘Filoktetu’ neiskvaren je i neprijetvoran mladi ratnik, sa sna\u017enom empatijom prema ranjeniku, razapet izme\u0111u osje\u0107aja du\u017enosti i humanosti. Ali stoga je blokiran i ne mo\u017ee se odlu\u010diti, tako da je potrebna Heraklova intervencija da pokrene stvar s ‘mrtve to\u010dke’. Diomed je u Desetom pjevanju puni partner Odiseja, djelatan i komplementaran u odnosu na njegov stil i strategiju.\u00a0 Ali bilo bi bolje da je ‘presko\u010dio to poglavlje’ u svojoj biografiji.<\/p>\n

Diomedov\u00a0 Nastavak<\/em><\/strong><\/p>\n

Diomed \u0107e do kraja ‘Ilijade’ dobiti jo\u0161 niz prilika da se istakne i oku\u0161a, i to ne samo na boji\u0161tu. U\u00a0 pro\u0161lom nastavku ‘Homerovih akcijskih junaka’ (LINK<\/strong><\/a>) predstavili smo ga kao pobjednika utrke kolima prilikom natjecanja koja u \u010dast poginulog\u00a0 Patrokla organizira Ahilej.\u00a0 A sudjeluje i u borbi kopljima, kao protivnik sna\u017enom Ajasu, i u neke vrste podijeljenom rezultatu kao nagradu domogne se ma\u010da palog Sarpedona.<\/p>\n

A najve\u0107u nagradu dobiva i kao jedan od rijetkih pre\u017eivjelih junaka Trojanskog rata koji je nastavio s pustolovinama i nakon pada ‘svetog Ilija i kopljometnika Prijama’. Nije se ispunilo predvi\u0111anje Dione, Afroditine majke (u ovoj verziji njezina ro\u0111enja), koja tje\u0161i k\u0107er koju je Diomed ranio, pa ka\u017ee:<\/p>\n

‘Lu\u0111ak je Tidejev sin i u srcu ne zna, da onom<\/em><\/p>\n

Dugoga nema \u017eivota, tko s bozima vje\u010dnim se bori, ‘ (V, 406-407).<\/em><\/p>\n

Diomed ostaje na \u017eivotu i poslije pada Troje (mo\u017eda i stoga \u0161to se zapravo i nije s\u00e2m suprostavljao bogovima, ve\u0107 su to \u010dinili jedni drugima, u njegovu prisustvu \ud83d\ude42 ). Pustolovine Tidejevog potomka nastavljaju se, a jedna od teorija koje ga povezuju s nama najbli\u017eim prostorom je ona o njegovu \u00a0boravku na Palagru\u017ei ili drugom jadranskom otoku na putu prema trajnijem prebivali\u0161tu u talijanskoj gr\u010dkoj koloniji. Ali i oni koji pre\u017eive (najbolje opisane) ratove, ne \u010deka ‘happy end’. On se ve\u017ee za podru\u010dje filma, prije nego stvarnosti ili povijesti.<\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nZagreb, 20. srpnja 2020.<\/em><\/p>\n

*Citati iz ‘Ilijade’ navedeni su oznakom pjevanja i stiha, primjerice, Prvo pjevanje, stihovi od 17. do 21. (I, 17-21) <\/em><\/p>\n

Literarna osnova:<\/strong>
\n1 Homer ‘Ilijada’, izdanje Nakladnog zavoda\u00a0 Matice hrvatske, Zagreb 1987. preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107
\n2 Homer ‘Odiseja’, isto
\n3 Vojtech Zamarovsky ‘Junaci anti\u010dkih mitova’, Leksikon gr\u010dke i rimske mitologije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 1989.
\n4 Herodot ‘Povijest’, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., preveo i priredio Dubravko \u0160kiljan
\n5 Robert Graves: ‘Gr\u010dki mitovi’, Nolit, Beograd, 1974.
\ntragedije Sofokla, Eshila i Euripida
\ndjela Platona i Aristotela
\npovijest umjetnosti Starog vijeka
\nkazali\u0161te, film, internet<\/p>\n

Share<\/a><\/div>