{"id":4257,"date":"2012-09-14T00:13:25","date_gmt":"2012-09-13T22:13:25","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=4257"},"modified":"2012-09-14T00:13:50","modified_gmt":"2012-09-13T22:13:50","slug":"premijera-filma-cuvaj-film-antonija-perajice-u-kinoteci-zlatna-vrata","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=4257","title":{"rendered":"Premijera filma ‘\u010cuvaj film’ Antonija Perajice u Kinoteci Zlatna vrata"},"content":{"rendered":"

Svjetska premijera filma<\/strong>
\n \u201e\u010cuvaj film\u201c Antonija Perajice<\/strong>
\nsnimljenog 1945. godine
\nodr\u017eat \u0107e se
\nu ponedjeljak 17. rujna 2012. godine
\nu splitskoj Kinoteci Zlatna vrata s po\u010detkom u 19:00 sati<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘\u010cuvaj film’<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Antonio Perajica <\/strong>
\n\u010cUVAJ FILM\u00a0 <\/strong>
\nHrvatska, 1943. <\/strong>\u2013 1945., 16 mm, bez tona, 23 min.<\/strong>
\n\u010cuvaj film<\/em> izvorni je filmski materijal kojega je \u0161ef filma i propagande presti\u017ene Prva proleterske brigade te jedan od najslavnijih prebjega iz Cinecitta<\/em> u Rimu, snimio te sakrio odmah po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata. Devet montiranih izvornih pozitiva, snimljenih 1943. \u2013 1945., o\u010digledno je bilo pripremljeno za prikazivanje, no to se nije dogodilo. Naime, autor je tvrdio kako su filmove pojele krave. Ipak, tajne su slu\u017ebe nakon mnogo pretresa uspjele prona\u0107i i konfiscirati dvije trake koje vjerojatno prikazuju put brigade od Beograda do Zagreba, a spominju se u dnevnicima suboraca. Ostatak, na kojima se nalaze putovanja morem, scene Korenice, Kornata, Senja, Splita, \u0160ibenika, Zadra i Zagreba, te putovanja za Trst preko Slovenije, ostao je skriven. U zadnjim kadrovima filma pojavljuje se i sam autor.
\nNeposredno pred smrt, a godinu dana nakon osamostaljenja Hrvatske od Jugoslavije, opisao je mjesto gdje se nalaze trake te njihov sadr\u017eaj otkrio unuci Ani s napomenom \u201e\u010duvaj film\u201d kojom \u017eeli re\u0107i \u2013 idi svojim putem, no \u0161tedi i traku \u017eivota. Brza monta\u017ea scena, nastala iz \u0161tednje materijala koju uvjetuju kako rat, tako i prvi medij \u2013 fotogafija, tako\u0111er je najbolje opisana ovom uputom.<\/p>\n

Antonio Perajica (1915. <\/strong>\u2013 1992.)<\/strong>
\nZapo\u010deo je raditi kao fotografski \u0161egrt jako mlad, s tek 6 godina, da bi do svoje 17-e ispekao zanat u nekoliko poznatih splitskih atelijera: Borowich, Sinobad <\/em>i Dvornik<\/em>. Godine 1934. kupuje svoju prvu Leica<\/em> kameru te djeluje samostalno. Uskoro ga uhi\u0107uju zbog snimanja demonstracija na Rivi u kojima je poginulo mnogo splitske mlade\u017ei. Narednih sedam godina radi na snimanjima igranih filmova Cinecitta<\/em> u Rimu. Godine 1943., po padu Italije, napu\u0161ta s filmskom kamerom Rim preko Barija, te se priklju\u010duje partizanima u slavnoj 1. proleterskoj brigadi \u010dije akcije bilje\u017ei fotografijama i na filmskoj vrpci. Kraj rata do\u010dekao je s \u010dinom \u0161efa filma i fotografije 1. proleterske brigade.
\nUnato\u010d visokim odlikovanjima i visokoprofesionalnoj kameri, nije primljen u filmsku sekciju General\u0161taba koja krajem rata okuplja gotovo sve filmske radnike. Zamjera mu se filmsko eksperimentiranje i stav kako kamera ne zauzima ni jednu od strana u ratu.\u00a0Umjesto utabanim putevima prvoboraca, svoj \u017eivot okre\u0107e privatnom zanatu. Odmah nakon rata osniva Atelier Perajica<\/em> na splitskom Peristilu koji radi i dandanas. Djelovao je gotovo 20 godina kao slu\u017ebeni fotograf Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Splitu te kao fotograf Hajduka. Ljubav prema filmu i fotografiji prenio je na sina Dra\u017eena te unuku Anu.<\/p>\n

\u00a0[izvor informacije Kinoteka Zlatna Vrata<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>