{"id":41577,"date":"2020-01-25T17:08:12","date_gmt":"2020-01-25T16:08:12","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41577"},"modified":"2020-01-25T17:08:12","modified_gmt":"2020-01-25T16:08:12","slug":"drugi-dan-filmskih-mutacija-xiii-u-msu-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41577","title":{"rendered":"Drugi dan Filmskih mutacija XIII u MSU-u"},"content":{"rendered":"

FILMSKE MUTACIJE: FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA XIII\u00a0<\/strong>
\nKINOSRAZ! FILM + MO\u0106<\/strong><\/p>\n

ALBERT SERRA- ABEL FERRARA-PAUL GRIVAS-NICOLE BRENEZ-JONATHAN ROSENBAUM-ALEXANDER GARC<\/strong>\u00cd<\/strong>A D\u00dcTTMANN-MONTSE TRIOLA-PAUL HIPP-JOE DELIA-CRISTINA CHIRIAC-PJ DELIA-EHSAN KHOSHBAKHT<\/strong><\/p>\n

ZAGREB
\n23.>26.01.2020.
\nRIJEKA
\n06.>09.02.2020.
\nSPLIT
\n27.01.2020.
\nDUBROVNIK
\nprolje\u0107e\/spring 2020.<\/strong><\/p>\n

ZAGREB
\nAKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI
\n23.01.2020
\nMUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
\n24.>26.01.2020.
\nRIJEKA
\nART-KINO CROATIA
\n06.>09. 02. 2020.
\nSPLIT
\n27. 01. 2020.
\nBETON KINO
\nDUBROVNIK
\nprolje\u0107e\/spring 2020.
\nGALERIJA FLORA<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

BREGOVI MARLIKA | TAPPEHA-YE MARLIK | HILLS OF MARLIK, EBRAHIM GOLESTAN, 1963. ; Fotografiju ustupile Filmske mutacije<\/p>\n

Uvodni program Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma XIII <\/strong>pod naslovom KINOSRAZ! FILM + MO\u0106<\/strong> odr\u017eava se od 24.<\/strong> do 26. sije\u010dnja<\/strong> s maratonskim filmskim programima u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti<\/strong> u Zagrebu<\/strong> gdje izla\u017eemo dio gustog programa ovogodi\u0161njih kustosa i autora: Alberta Serre, Nicole Brenez, Jonathana Rosenbauma, Ehsana Khoshbakhta<\/strong> i Tanje Vrvilo<\/strong>.<\/p>\n

Drugi dan prologa Filmskih mutacija XIII po\u010dinje u 16 sati <\/strong>uz\u00a0posvetu mo\u0107i filmskog oka FILM JE VI\u0160E OD FILMA<\/strong>\u00a0(1996.) Gustava Deutscha <\/strong>koja je ra\u0111ena za Viennale. U isto bloku gledamo kratkometra\u017eni film BREGOVI MARLIKA<\/strong> (1963.) jednog od klju\u010dnih predstavnika iranskog novog vala Ebrahima Golestana<\/strong>. Film demonstrira Golestanov dokumentarizam o klasi\u010dnim elementima kroz koje pro\u0161lost doti\u010de sada\u0161njost i u kojem postoji jasan kontinuitet izme\u0111u oblika \u017eivota koji kamera otkriva, te unosi \u017eivot u mrtve predmete.\u00a0Gledaju\u0107i ga, nemogu\u0107e je ne prisjetiti se Markerova i Resnaisova Les statues meurent aussi<\/em>\u00a0koji kao i ovaj film iscrtava konvergentne linije izme\u0111u \u010dovjeka, umjetnosti i smrti, prikazuju\u0107i povijest svijeta na istovremeno politi\u010dan i poeti\u010dan na\u010din. Tu su i dva filma autorice\u00a0Mehrnaz Saeed-Vafa<\/strong>. SALESS: DALEKO OD DOMA<\/strong> (1998.) dokumentarni je portret pionira iranskog filma Sohraba Shahida Salessa<\/strong> tri tjedna prije njegove smrti. A HOUSE IS NOT A HOME: WRIGHT OR WRONG<\/strong> (2020.) intimna je refleksija na ulogu prostora, mjesta i izmje\u0161tenja koja povezuje redatelji\u010dinu obitelj i njezin davno izgubljen dom u Teheranu, te historijsku ku\u0107u koju je izgradio slavni Frank Lloyd Wright<\/strong> u Florence, Alabami, a u kojoj je odrastao renomirani filmski kriti\u010dar Jonathan Rosenbaum<\/strong>.<\/p>\n

U 18 sati slijedi presjek klju\u010dnih uradaka iranskog novog vala. Kratki dokumentarni film \u017dENSKI ZATVOR <\/strong>(1965.) Kamrana Shirdela<\/strong> pokazuje \u017eivote \u017eena i djevojaka, dr\u017eanih u teheranskom zatvoru, osu\u0111enih za ubojstva, ovisnost o drogama i krijum\u010darenje. KU\u0106A JE CRNA <\/strong>(1963.) je remek-djelo najve\u0107e iranske pjesnikinje 20. stolje\u0107a Forough Farrokhzad<\/strong> o koloniji gubavaca u sjevernom Iranu. Film o \u017eivotu ljudi oboljelih od gube, ujedno je film o \u017eivotu samom i prikaz bilo kojeg zatvorenog i klaustrofobi\u010dnog dru\u0161tva, slika beskorisnosti, izolacije i odvojenosti. U svom jedinom filmu Farrokhzad tehnike poezije primjenjuje na kadriranje, monta\u017eu, zvuk i naraciju. Ujedno liri\u010dan i konkretan, li\u0161en patetike i voajerizma, duboko \u010dovje\u010dan, film nudi pogled na svakodnevicu u koloniji, prema rije\u010dima Jonathana Rosenbauma, kojem je ovo najdra\u017ei iranski film, “spiritualno, odva\u017eno i prekrasno bez pandana na Zapadu, za moje o\u010di i u\u0161i \u010dinilo se kao molitva”. CIGLA I ZRCALO<\/strong> (1965.) Ebrahima Golestana <\/strong>epska je tragedija 60-ih i prvo iransko modernisti\u010dko remek-djelo. Kroz pri\u010du o taksistu koji prona\u0111e dijete na stra\u017enjem sjedalu svog auta Golestan uspje\u0161no gradi atmosferu tjeskobe i straha, kombiniraju\u0107i elemente Dostojevskog i ekspresionizma.<\/p>\n

Drugi dan zavr\u0161ava projekcijom u 21 sat <\/strong>u sklopu koje donosimo premijeru filma FILMFARSI <\/strong>(2019.) uz prisutstvo autora\u00a0Ehsana Khoshbakhta<\/strong>. Ovaj filmski esej na\u010dinjen od fragmenata prona\u0111enih filmova govori o predrevolucionarnoj popularnoj kinematografiji, poznatoj kao filmfarsi<\/em> (rije\u010d koja je nastala spojem dviju rije\u010di; film<\/em>\u00a0i\u00a0farsi\u00a0<\/em>(perzijski) a koristi se kao naziv za komercijalni iranski film) i nudi dragocjen i rijedak pogled u iransko dru\u0161tvo i filmsku scenu pod \u0160ahovim re\u017eimom. “Filmfarsi bio je film naroda s podijeljenim identitetom” ka\u017ee redatelj Ehsan Khoshbakht koji je niz godina pomno sakupljao ostatke riznice iranskog popularnog filma; jedne od najraznovrsnijih svjetskih kinematografija koju karakteriziraju filmovi strasti, niskobud\u017eetni trileri, ma\u010do filmovi i melodrame. Kao uvertiru u film gledamo jo\u0161 jedan Viennale trailer Gustava Deutscha FILM\/GOVORI\/MNOGO\/JEZIKA<\/strong> (1995.) i kratkometra\u017eni NO\u0106 KADA JE KI\u0160ILO<\/strong> (1967.) Kamrana Shirdela<\/strong>. Jedan od najkompleksnijih radova ovog redatelja, donosi pri\u010du o herojskom \u010dinu dje\u010daka Mohammada Esmaila Nowdehija koji jedne olujne ve\u010deri, nakon pada \u017eeljezni\u010dkog mosta, uspijeva zaustaviti katastrofu tako \u0161to zapali svoju jaknu prije iskliznu\u0107a vlaka iz tra\u010dnica. Ekipa filma ispituje ljude o doga\u0111aju, prikupljaju\u0107i razli\u010dite pri\u010de o tome \u0161to se dogodilo i demonstriraju\u0107i postojanje mno\u0161tva verzija stvarnosti. Zabranjen i zaplijenjen nakon produkcije, film je prvi put prikazan 1974., ali i tada je cenzuriran sve do 1980.<\/p>\n

Ulaz na sve projekcije i razgovore je besplatan.<\/p>\n

RASPORED PROJEKCIJA – MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI<\/strong><\/p>\n

25.01.2020.<\/p>\n

16:00<\/strong>
\nJONATHAN ROSENBAUM: Uvod i razgovor | Introduction and conversation<\/p>\n

Film je vi\u0161e od filma | Film ist mehr als Film | Film is more than Film, Gustav Deutsch, 1996., 35-mm, 1 min<\/p>\n

Bregovi Marlika | Tappeha-ye Marlik\u00a0 | Hills of Marlik, Ebrahim Golestan, 1963., 35-mm>DCP, 15 min<\/p>\n

Saless: Daleko od doma | Saless: Far from Home, Mehrnaz Saeed-Vafa, 1998., DCP, 16 min<\/p>\n

A House is not a Home: Wright or Wrong, Mehrnaz Saeed-Vafa, 2020., DCP, 74 min
\n18:00<\/strong>
\nJONATHAN ROSENBAUM i EHSAN KHOSHABAKT: Uvod i razgovor | Introduction and conversation<\/p>\n

\u017denski zatvor | Nedamatgah | Women\u2019s Prison, Kamran Shirdel, 1965., digital, 11 min<\/p>\n

Ku\u0107a je crna | Khaneh siah ast | The House is Black, Forough Farrokhzad, 1963., 35-mm>DCP, 20 min<\/p>\n

Cigla i zrcalo | Khesht o ayeneh \u00a0| Brick and Mirror, Ebrahim Golestan, 1965.,\u00a035-mm>DCP, 130 min<\/p>\n

21:00<\/strong>
\nEHSAN KHOSHABAKT: Uvod i razgovor | Introduction and conversation<\/p>\n

Film\/Govori\/Mnogo\/Jezika | Film\/Speaks\/Many\/Languages |<\/p>\n

Film\/Spricht\/Viele\/Sprachen, Gustav Deutsch, 1995., 35-mm, 1 min<\/p>\n

No\u0107 kada je ki\u0161ilo | Oun shab ke baroon oumad | The Night it Rained, Kamran Shirdel, 1967.,\u00a0digital,\u00a036 min<\/p>\n

Filmfarsi, Ehsan Khoshbakt, 2019., DCP, 84 min<\/p>\n

[izvor informacije Filmske mutacije<\/strong><\/a>]<\/p>\n