{"id":41564,"date":"2020-01-24T22:41:51","date_gmt":"2020-01-24T21:41:51","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41564"},"modified":"2020-01-24T22:41:51","modified_gmt":"2020-01-24T21:41:51","slug":"prvi-dan-filmskih-mutacija-xiii-u-msu-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41564","title":{"rendered":"Prvi dan Filmskih mutacija XIII u MSU-u"},"content":{"rendered":"

FILMSKE MUTACIJE: FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA XIII\u00a0<\/strong>
\nKINOSRAZ! FILM + MO\u0106<\/strong><\/p>\n

ALBERT SERRA- ABEL FERRARA-PAUL GRIVAS-NICOLE BRENEZ-JONATHAN ROSENBAUM-ALEXANDER GARC<\/strong>\u00cd<\/strong>A D\u00dcTTMANN-MONTSE TRIOLA-PAUL HIPP-JOE DELIA-CRISTINA CHIRIAC-PJ DELIA-EHSAN KHOSHBAKHT<\/strong><\/p>\n

ZAGREB
\n23.>26.01.2020.
\nRIJEKA
\n06.>09.02.2020.
\nSPLIT
\n27.01.2020.
\nDUBROVNIK
\nprolje\u0107e\/spring 2020.<\/strong><\/p>\n

ZAGREB
\nAKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI
\n23.01.2020
\nMUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
\n24.>26.01.2020.
\nRIJEKA
\nART-KINO CROATIA
\n06.>09. 02. 2020.
\nSPLIT
\n27. 01. 2020.
\nBETON KINO
\nDUBROVNIK
\nprolje\u0107e\/spring 2020.
\nGALERIJA FLORA<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

SLOBODA | LIBERT\u00c9 | FREEDOM, ALBERT SERRA, 2019. ; Fotografiju ustupile Filmske mutacije<\/p>\n

Uvodni program Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma XIII <\/strong>pod naslovom KINOSRAZ! FILM + MO\u0106<\/strong> odr\u017eat \u0107e se od 24.<\/strong> do 26. sije\u010dnja<\/strong> s maratonskim filmskim programima u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti<\/strong> u Zagrebu<\/strong> gdje izla\u017eemo dio gustog programa ovogodi\u0161njih kustosa i autora: Alberta Serre, Nicole Brenez, Jonathana Rosenbauma, Ehsana Khoshbakhta<\/strong> i Tanje Vrvilo<\/strong>.<\/p>\n

U sklopu prologa Filmskih mutacija XIII danas u 16 sati <\/strong>prikazujemo\u00a0posvetu mo\u0107i filmskog oka FILM JE. 1-6<\/strong> (1998.) Gustava Deutscha<\/strong> koja se sastoji gotovo\u00a0isklju\u010divo od sekvenci iz postoje\u0107ih znanstvenih filmova, od akrobatskog leta golubova, preko testiranja inteligencije majmuna; do obratnih svjetova i stereoskopskog vida. Primaju\u0107i obilje slika mo\u017eemo osjetiti ne samo politiku, nego i jedinstvenu poeziju znanstvenog filma, koja \u010desto koristi eksperimentalne tehnike. Razli\u010diti dijelovi nalaze svoje mjesto i ritam podsje\u0107aju\u0107i na modernu poeziju ili fotografski rad ameri\u010dkog umjetnika Johna Baldessarija. Slike koje, svojim izvori\u0161tem, nemaju nikakve veze jedne s drugima, koje ne pripadaju zajedno, uspore\u0111uju se, povezuju, stapaju jedna s drugom.<\/p>\n

U 17 sati <\/strong>slijede kratkometra\u017eni dokumentarac PREMA ZAKONU<\/strong> (1958.) Petera Weissa<\/strong> i\u00a0Hansa Nordenstr\u00f6ma<\/strong> o maloljetni\u010dkom zatvoru u Uppsali, te\u00a0PASOLINIJEV BIJES. HIPOTEZA ZA REKONSTRUKCIJU IZVORNE VERZIJE FILMA <\/strong>(1963.-2008.) Piera Paola Pasolinija<\/strong> i Giuseppea Bertoluccija<\/strong> koji vra\u0107a Pasolinijevu djelu njegovu izvornu cjelovitost.\u00a0Film je to “odba\u010den, iskrivljen, prepolovljen”, koji je kona\u010dno ugledao svjetlo dana zahvaljuju\u0107i arheolo\u0161kim iskopavanjima i kulturolo\u0161koj strasti. Pasolinijev filmski esej predstavlja mo\u0107an intelektualni eksperiment u kojem repertoarne slike popularnog filmskog \u017eurnala Mondo libero <\/em>putem monta\u017ee i supostavljanja s autorovim pjesni\u010dkim tekstom\u00a0manifestiraju nasilnu, nepovratnu dru\u0161tvenu i kulturnu transformaciju kojoj je Pasolini bio najo\u0161triji i izmu\u010deni svjedok.<\/p>\n

Projekcija u 19 sati <\/strong>po\u010dinje prvom u nizu\u00a0materijalnih akcija katarkti\u010dke komune Otta M\u00fchla u filmovima Kurta Krena<\/strong> iz programa 6\/64 MAMA I TATA (Materialakcija Otto M\u00fchl, 1964.)<\/strong>. U istom bloku gledamo\u00a0programatski film Vlade Kristla FILM ILI MO\u0106 <\/strong>(1970.). koji postavlja pitanje kako raditi\u00a0slike neupotrebljive za vlast. Kristl je zapo\u010deo projekt utopijske umjetnosti koja se opire svakom sustavu, a najprije vlastitom nakon iskustva Drugoga svjetskog rata, ustrajno premje\u0161taju\u0107i ovdje i drugdje svoju “siroma\u0161nu” liniju\u00a0 izme\u0111u okvira lirske apstrakcije i neokonstruktivizma, poezije, animacije i filma, slikarstva, kazali\u0161ta, multimedijske i konceptualne umjetnosti. Pozitivi i negativi, varijante i varijabili, film vlasti, nefilm, ku\u0107e anarhije, \u0161kola postmoderne, politika okvira, slika oko slike, smrt slikarstva, smrt gledatelja, Don Kihot, Prometej, saga klonova, utopije, neke su slike-distrakcije iz njegova ateljea za vizualne koncepte.<\/p>\n

Posljednja projekcija prvog dana u MSU-u kre\u0107e u 21 sat <\/strong>uz Krenov kratkometra\u017eni film\u00a07\/64 LEDA I LABUD\u00a0<\/strong>(1964.) koji se\u00a0tako\u0111er zasniva na M\u00fchlovoj materijal-akciji. Slijedi hrvatska premijera filma LIBERT\u00c9 <\/strong>(2019.) Alberta Serre <\/strong>koji \u0107e nam se pridru\u017eiti od 6. do 9. velja\u010de na mutacijskom KINOSRAZU u rije\u010dkom Art-kinu. U Serrinu filmu Madame de Dumeval, grof Tesis i Duc de Wand, libertini protjerani s puritanskog dvora Luja XVI., tra\u017ee podr\u0161ku legendarnog Duca de Walchena, njema\u010dkog zavodnika i slobodoumnika, usamljena u zemlji licemjerja i la\u017ene vrline. Njihova je misija \u0161irenje libertinstva, filozofije prosvjetiteljstva utemeljene na odbacivanju moralnih granica i autoriteta, ali prije svega pronala\u017eenje sigurnog mjesta za svoje zabludjele igre u kojima se potraga za u\u017eitkom podvrgava samo zakonima neispunjene \u017eudnje. Rije\u010dima Alexandera\u00a0Garc\u00edje D\u00fcttmanna<\/strong> “Ono \u0161to ostaje od jedne kulture koja se dotjerala do krajnjih granica, do najvi\u0161eg jezi\u010dnog izraza, do neustra\u0161ivosti misli i do zlo\u010dina\u010dkog djela, pa \u010dak i do apatije radnje, nekoliko je kostimiranih likova i nekoliko veli\u010danstvenih palankina na mjestu koje ne postoji, ili koje vi\u0161e ne postoji u svijetu gdje je izbornik mobitela zamijenio cruising. Ono \u0161to ostaje jest enigmati\u010dnost naivnosti koja se u onom trenutku kad zapravo ne znate \u0161to biste o njoj mislili razotkriva kao neo\u010dekivana nevinost. Ono \u0161to ostaje nije utjeha, nije ni\u0161ta umiruju\u0107e: ono \u0161to ostaje, ako uop\u0107e i\u0161ta ostaje, neo\u010dekivana je nevinost koja se odrekla svoje suprotnosti, gubitka i krivnje te se zbog toga \u010dini nedodirljivom.”<\/p>\n

Ulaz na sve projekcije i razgovore je besplatan.<\/p>\n

RASPORED PROJEKCIJA – MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI<\/strong><\/p>\n

24.01.2020.<\/p>\n

16:00
\nFilm je. 1-6 | Film ist. 1-6, Gustav Deutsch, 1998., 16-mm, \u00a060 min<\/p>\n

17:00<\/strong>
\nPrema zakonu | Enligt lag | According to Law, Peter Weiss, Hans Nordenstr\u00f6m, 1958., 16-mm, 18 min<\/p>\n

Pasolinijev Bijes. Hipoteze za rekonstrukciju izvorne verzije filma | La rabbia di Pasolini. Ipotesi di ricostruzione della versione originale del film |\u00a0Pasolini\u2019s Anger. Hypotheses for the Reconstruction of the Original Version of the Film,\u00a0Pier Paolo Pasolini, Giuseppe Bertolucci, 1963.-2008., 35-mm, 76 min<\/p>\n

19:00<\/strong>
\n6\/64 Mama i tata (Materijal-akcija Otto M\u00fchl) \u00a0| 6\/64 Mama und Papa (Materialaktion Otto M\u00fchl)| 6\/64 Mom and Dad (An Otto M\u00fchl Happening), Kurt Kren, 1964., 16-mm, 3 min<\/p>\n

Film ili mo\u0107 | Film oder Macht | Film or Power, Vlado Kristl, 1970., digital, 110 min<\/p>\n

21:00<\/strong>
\n7\/64 Leda i labud | 7\/64 Leda und der Schwan| 7\/64 Leda and the Swan, Kurt Kren, 1964., 16-mm, 3 min<\/p>\n

Sloboda | Libert\u00e9 | Freedom, Albert Serra, 2019., DCP, 132 min<\/p>\n

[izvor informacije Filmske mutacije<\/strong><\/a>]<\/p>\n