{"id":40640,"date":"2019-10-24T16:44:27","date_gmt":"2019-10-24T14:44:27","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40640"},"modified":"2019-10-24T16:44:27","modified_gmt":"2019-10-24T14:44:27","slug":"film-bijela-vrana-biografski-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40640","title":{"rendered":"FILM: BIJELA VRANA, biografski [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

The White Crow (2018.)<\/strong>
Redatelj: Ralph Fiennes
Glume: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Ad\u00e8le Exarchopoulos<\/p>\n

Biografije<\/em><\/p>\n

Biografije slavnih osoba trebale bi nam otkriti ‘tajnu’ (ili formulu) kako su postale to \u0161to jesu. U vremenu i dru\u0161tvu u kojem se isti\u010de da ‘svatko mo\u017ee posti\u0107i sve \u0161to ho\u0107e’ (ako se dovoljno trudi), zgodno je pokazati primjere koji to dokazuju. Ali ti jedinstveni primjeri zapravo potvr\u0111uju \u010dinjenicu da to \u0161to su neki postigli, upravo je ono \u0161to ne mogu posti\u0107i drugi (kako god se uporno trudili). Samo jedan mo\u017ee biti najbolji, a to da ne mogu biti prvi najbolje pokazuju oni ‘drugi’, to jest oni koji su blizu, ali ne mogu dosegnuti pobjednika. Stoga bi se na svaki film o pjeva\u010dkoj ili filmskoj ili znanstvenoj zvijezdi, moglo snimiti tisu\u0107e filmova o onima koji to nisu uspjeli postati (mo\u017eda bi bili i zanimljiviji).<\/p>\n

Slu\u010daj u biografiji<\/em><\/p>\n

Francuski baletan koji se divi Nurejevu (i ruskoj, isto\u010dnoeuropskoj umjetni\u010dkoj energiji) u filmu mu ka\u017ee da ‘vlada pozornicom’, ali ne mo\u017ee objasniti pokrete kojima ostvaruje taj efekt. A mo\u017eda je postao svjetski baletan i zato \u0161to je u Hladnom ratu odigrao efektnu epizodu, \u0161to se uz neosporne umjetni\u010dke karakteristike, na\u0161ao u medijskom fokusu politi\u010dke scene, kao vrijedan ulov ‘hladnokrvne’ zapadnja\u010dke strane.<\/p>\n

<\/p>\n

Bijela vrana ; Fotografiju ustupio Discovery Film<\/p>\n

Uz neopisivu ‘magiju’ stvaranja, biografije otkrivaju i utjecaj slu\u010daja u ra\u0111anju zvijezde. Da nisu srele tog sponzora, da nisu oti\u0161le na tu izlo\u017ebu, da se nisu javile na tu audiciju… U ovom filmu, Nurejeva majka dobije na lutriji ulaznicu u kazali\u0161te koje malog Rudija toliko odu\u0161evi, da se odlu\u010di baviti baletom. Doslovce lutrija. Naravno, netko bi rekao, da nije dobila tu nagradu, dje\u010dak bi na drugi na\u010din dospio do baletnog podija, ali u pitanju je vrijeme, va\u017eno je kad \u0107e po\u010deti s u\u010denjem, jer i kod baleta (kao i tenisa i klavira…), neka ka\u0161njenja ne mogu se nadoknaditi. Ali da Nurejev nije postao baletna zvijezda Hladnog rata, to bi bio netko drugi (mo\u017eda jedan od njegovih kolega iz Kirove trupe u kojoj nastupa).<\/p>\n

Potreba za zvijezdama dru\u0161tvena je potreba koja se mora zadovoljiti. Zvijezde na svakom podru\u010dju, a napose umjetnosti, smanjuju potrebu detaljnijeg poznavanja stvarala\u0161tva, autorstva i stilova, pa se uz slogan ‘o ukusima ne raspravlja’ mo\u017ee ‘pro\u0107i’ sa znanjem o Leonardu, umjesto stotine renesansnih slikara ili Beethovenu, kao najve\u0107em od tri klasi\u010dara (neki \u0107e se opredijeliti za Mozarta \ud83d\ude42 ).<\/p>\n

Glumac o Baletanu<\/em><\/p>\n

Film Ralpha Fiennesa, koji uz redateljsku ulogu i ima jednu od ve\u0107ih uloga u filmu (Nurejev pedagog slavnog prezimena, Pu\u0161kin), najuzbudljiviji efekt o\u010dekuje od sekvence na aerodromu u kojoj se odvija drama prelaska. Ali i ona ne djeluje jasno i potpuno, a umjesto upla\u0161enog protagonista, omogu\u0107uje istup jednom sporednom liku (pratilac ruske ekipe).<\/p>\n

Ralpf Fiennes redateljski po\u010detak ostvario je 2011. godine filmom ‘Koriolan’, \u0161to eksplicira njegovu shakespeariansku gluma\u010dku fizionomiju. Dvije godine kasnije snimio je ‘Nevidljivu \u017eenu’ (Invisible Woman, 2013.) koja uklju\u010duje ime Charlesa Dickensa, a i tu Fiennes glumi. \u0160to ga je navelo da se upusti u novu pustolovinu re\u017eiranja, o kontroverznoj umjetni\u010dkoj osobi na\u0161eg vremena? Glumci vide i prate \u0161to rade redatelji, pa nije isklju\u010deno da pomisle kako bi to mogli i sami (nisu isklju\u010deni uspje\u0161ni primjeri, ali kad se radi o vi\u0161estranoj autorskoj osobi).<\/p>\n

Ono \u0161to Ralph Fiennes od redateljskih postupaka koristi djeluje mehani\u010dki, a ne organski vezano za pri\u010du ili opis likova. Njegovi flash backovi (osobito sje\u0107anja iz djetinjstva) ponavljaju se kao \u0161kolsko gradivo, a prema osjetljivim temama u kojima se otkriva glavni lik odnosi se neujedna\u010deno. Dok s jedne strane eksplicitno prikazuje ljubavni odnos koji ostvaruje s udatom \u017eenom, njegova bliskost s kolegama istog spola, samo je nazna\u010dena, kao potez akvarelom. Dok se neki detalji ponavljaju ili variraju, neke klju\u010dne faze i postupci izgubljeni su u elipsama.<\/p>\n

Film je zanimljiv zbog prikaza Pariza \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. O\u010dima Nurejeva idealizirana je slika svijeta ‘slobode, bratstva i jedinstva’ te njegove umjetni\u010dke ba\u0161tine. Uz standarde turisti\u010dkog imagea Pariza, reprezentativne zgrade pari\u0161ke Opere i muzeja, osobito su zanimljive scene klupskog no\u0107nog i zabavnog \u017eivota. Zanimljivi su i kratki prizori ruskih baletnih institucija i odnosa. Uz pateti\u010dne prikaze oskudice ruskog seljaka (Nurejevi roditelji), na primjeru Pu\u0161kina i njegove supruge prikazano je i sovjetsko ‘gradjansko’ ku\u0107anstvo.<\/p>\n

Karakter Genija<\/em><\/p>\n

U opisivanju razvoja Nurejeve zvijezde, nagla\u0161ava se njegova beskompromisnost, grubost, pa i uvredljivo pona\u0161anje. To je jo\u0161 jedan upitni atribut genijalnosti, nekonvencionalnost kojom velikani gaze sitna pravila pona\u0161anja malih ljudi. Ali to kod ovih malenkosti ‘pali’ tek kad velikani potvrde svoju veli\u010dinu. Me\u0111utim, Nurejev se pona\u0161a kao zvijezda i prije nego je to postao. Svi mu ispadi ‘prolaze’ bez posljedica. \u010cak i u strogim socrealisti\u010dkim uvjetima. Uspije upisati presti\u017enu \u0161kolu, promijeniti u\u010ditelja (u filmu se ne obja\u0161njava \u0161to ga je navelo da odabere upravo samozatajnog Pu\u0161kina, suprotnosti se privla\u010de?), izvu\u0107i se iz provincije, uz uvredu administratorice iz ministarstva… Na gostovanju u Parizu komunicira sa stranim umjetnicima, odvaja se iz grupe i odu\u0161evljava zapadnja\u010dkim vrijednostima… Njegova arogancija rezultat je frustracija, a uvredama poga\u0111a \u010dak i ruskog konobara u francuskom restoranu (na\u0161 Frane Lasi\u0107). Odbojan je i prema obo\u017eavateljici iz ‘visokog dru\u0161tva’. Najja\u010da prijetnja (prekid turneje i povratak u Moskvu) ujedno je i prva posljedica njegova pona\u0161anja (do tada se \u010dini kao da ne o\u010dekuje da ga takvo ne\u0161to mo\u017ee pogoditi). Njegova sje\u0107anja na majku (tipi\u010dan primjer po\u017ertvovne majke koja djeci ostavlja trajne o\u017eiljke svoje trpnje), izra\u017eena putem ponovljenih i produljenih flash backova, ipak ga ne sprje\u010davaju u odluci da prebjegne i prepusti obitelj predvi\u0111enim posljedicama.<\/p>\n

Slikarska interpretacija<\/em><\/p>\n

Slika koju Nurejev ima o susretu s ocem (koju uspore\u0111uje s Rembrantovim motivom zagrljaja oca i sina na slici koju razgleda u galeriji) pokazuje kako je te\u0161ko prikazati ono \u0161to znamo kako izgleda. Naime, Rembrandt prikazuje taj prizor s le\u0111a djeteta, iz polo\u017eaja onoga tko gleda prizor, dok dje\u010dak koji zagnjuri glavu u naru\u010dje oca to ne vidi i ne mo\u017ee se sje\u0107ati te ‘slike’ i usporediti je s Rembrandtom, osim ako ga ne vidi kao netko tre\u0107i (pripovjeda\u010d, odnosno slikar). Ili redatelj, uostalom. Kubrick, na primjer, koga oni koji ne vjeruju da je \u010dovjek stupio na Mjesec (?!), slave kao redatelja koji je mogao snimiti uvjerljiv prizor ‘lunarnog pristanka’, ne bi napravio takav ‘previd’. Ali u ovoj podjeli redateljskih uloga nema mjesta za takve usporedbe, a za previd se uvijek mo\u017ee re\u0107i da se radi o autorskoj interpretaciji. <\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
U Zagrebu, 21. listopada 2019.<\/p>\n

Informacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Bijela vrana<\/strong>
BBC Films, Magnolia Mae Films, Metalwork Pictures, 2018.
Trajanje: 127 min.
Format: 1.85 : 1
Zvuk: Dolby Digital
Scenarij: David Hare
Glazba: Ilan Eshkeri
Jo\u0161 glume: Louis Hofmann, Sergei Polunin, Olivier Rabourdin, Rapha\u00ebl Personnaz, Chulpan Khamatova, Zach Avery, Mar Sodupe, Calypso Valois, Aleksey Morozov, Nebojsa Dugalic, Igor Filipovic, Yves Heck<\/p>\n

Film je pogledan u kinu CineStar Branimir<\/a><\/em><\/p>\n

Bijela vrana \u2013 Movie Site<\/strong><\/a>
The White Crow \u2013 IMDb<\/strong><\/a><\/p>\n

<\/div>\n