{"id":38488,"date":"2019-03-01T20:53:25","date_gmt":"2019-03-01T19:53:25","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=38488"},"modified":"2025-05-25T10:22:14","modified_gmt":"2025-05-25T08:22:14","slug":"homerovi-akcijski-junaci-drugi-dio-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=38488","title":{"rendered":"Homerovi akcijski junaci 2: UVOD (nastavak) [pi\u0161e Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Nastavci:<\/strong>
\n<\/em><\/p>\n

Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n

BLU RAY: TROJA, povijesni [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nDVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod, drugi dio<\/em><\/h3>\n

\u010covjekova potreba za slavom i divljenjem prema iznimnim osobama i osobinama, starija je od ere Supermana. Inherentna ljudskoj prirodi, korisna je i u dru\u0161tvenom kontekstu, jer promovira pojednice koji se isti\u010du u situacijama u kojima su u pitanju ciljevi ili opstanak cijele zajednice. Kad obrane svoj grad od osvaja\u010da, pastire od lavova, a putnike od testa inteligencije koju im postavlja zagonetna Sfinga \ud83d\ude42 , najmanje \u0161to mogu o\u010dekivati mitski junaci je ‘odlikovanje’ svojih i budu\u0107ih generacija, a time se poti\u010du i daljnja dru\u0161tveno korisna zalaganja.<\/p>\n

A \u0161to je dru\u0161tvu primarno i korisno, mijenja se, pa je danas vi\u0161e medijskih proslavljenih likova zbog bizarnosti ili banalnosti nego postignu\u0107a. Vi\u0161e ljudi prati \u0161to radi neka obitelj reality showa nego upute o zdravom na\u010dinu \u017eivota. To pokazuje, s jedne strane, osloba\u0111anje dana\u0161njeg dru\u0161tva od primarnih potreba, ali i potrebu ljudi za zabavom, \u010dak i na ra\u010dun egzistencijskih prioriteta. Potrebu za zabavom zadovoljava i film, napose nekim \u017eanrovima, me\u0111u kojima je i akcijski. U sve mo\u0107nijim tehni\u010dkim uvjetima namno\u017eila se ‘vojska’ blockbuster junaka. Tu su, pored spomenutog Supermana, njegovi kolege Spiderman i Ironman i Aquaman… Tu su ubojiti kiborzi, alienske kombinacije i futuristi\u010dke strojne transformacije, a zbog velike potra\u017enje, mjesta imaju i mitolo\u0161ki i legendarni junaci.<\/p>\n

<\/p>\n

Heraklo – Atrij AMZ-a ; Foto AJ<\/p>\n

Ako usporedimo filmske akcijske junake s Homerovim likovima, napose protagonistima ‘Ilijade’, mo\u017eemo zaklju\u010diti da su epski supermani ‘ljudskiji’ od filmskih, ne u smislu uvjetno definirano ‘humanosti’, ve\u0107 nesavr\u0161enosti, to jest ljudskih slabosti. Oni mogu oklijevati u borbi (Hektor tri puta tr\u010di oko zidova Troje dok ga progoni Ahilej (Iliada XXII pjevanje, stihovi 136-165*) , oni mogu pobje\u0107i iz bitke (Odisej se ne odaziva na poziv Diomeda da pomognu Nestoru (VIII, 97- 98), oni mogu roniti suze (Agamemnon pla\u010de zbog vojnog gubitka, tako da dirne Zeusa (VIII, 245), a najve\u0107i junak Ahilej pla\u010de u samosa\u017ealjenju zbog gubitka djevojke (I, 349 i 357), ali zbog toga ne gube svoj juna\u010dki status.<\/p>\n

Redundancija nasilja<\/em><\/h5>\n

Slabost je najbla\u017ea od nesavr\u0161enosti drevnih ‘juna\u010dkih karaktera’. Ono \u0161to je uznemiruju\u0107e je okrutnost, u\u017eitak koji do\u017eivljavaju u nano\u0161enju rana neprijatelju, redundancija nasilja, i u redovitim okr\u0161ajima, a napose u ispoljavanju osvetni\u010dkog poriva, osveta je ‘sla\u0111a od meda’. U nizu primjera, Homer opisuje kako prijatelj, ro\u0111ak ili saveznik ubijenog ostvaruje inventivne na\u010dine kojima \u0107e nauditi onome tko je uzro\u010dnik njegove boli, odnosno onome tko su se na\u0111e na putu kao zamjena. Najve\u0107i, najdulji i toliko pretjeran osvetni\u010dki program, da gotovo prema\u0161uje razmjere povoda, reakcija je Ahila (\u017eestoka kao i druge njegove reakcije) na gubitak Patrokla. Shvatljivo je njegovo osobno \u017ealovanje, jer je za Patrokla bio tako i tako dugo vezan, ali orkestriranje masovnog \u017ealovanja cijele vojske za njim, \u010dini se u nesrazmjeru s ulogom Patrokla u cijelom pothvatu, iako je pao u odlu\u010dnoj bitki u kojoj je vojsku predvodio. A osveta koju nastavlja pred Trojom, i koja se ne ograni\u010dava na Hektorovu smrt, ve\u0107 krvavi pohod na Trojance koji mu prethodi i nastavlja se mrcvarenjem mrtvaca, \u010dini spektakularnu ratnu ‘sekvencu’ kojom Homer u zavr\u0161nim poglavljima svoga djela (od Dvadesetog pjevanja), nakon svih bitaka i sukoba koje je prethodno opisao, di\u017ee radnju do kulminacije napetosti doslovce u potocima, to jest rijeci (Skamandru) krvi. Ali o tome kad do\u0111emo do Ahileja.<\/p>\n

Mjedeni rat<\/em><\/h5>\n

Sama praksa ‘mjedenog rata’, bez specijalnih efekata mu\u010denja, dovoljno je zastra\u0161uju\u0107a. Ubodi kopljima, strijelama, ma\u010devima (i kamenjem koje se na\u0111e pri ruci), uzrokuju takve rane i boli koje je bolje ne mo\u0107i zamisliti. Ali Homer se trudi prikazati ih jer zna da to zanima slu\u0161atelje, jednako kao \u0161to dana\u0161nje gledatelje zanimaju stra\u0161ne pojedinosti u filmovima katastrofe ili ratnim filmovima. Homer se zaustavlja usred bitke i pojedina\u010dno opisuje kako je stradao pora\u017eeni, kako ga je pogodilo koplje, i kakve su rane nastale, opisane su stotine na\u010dina na koje su ljudi pali, a neki od tih prikaza izazivaju gotovo mu\u010dninu. Homer opisuje masovne bitke i pojedina\u010dne okr\u0161aje s takvim detaljima kao u usporenim slikama filma, s jo\u0161 dubljim pjesni\u010dkim alatom.<\/p>\n

Oru\u017eje junaka<\/em><\/h5>\n

Kako su naoru\u017eani sudionici Trojanskog rata mo\u017eemo saznati iz podataka vezanih za pripreme i odvijanje bitaka te nekoliko detaljnijih opisa. Jedan od najpoznatijih je opis oru\u017eja koji na molbu Tetide za Ahila izra\u0111uje Hefest (nakon \u0161to je stari Ahilov ‘kit’, koji je posudio Patroklu, dospio u Hektorove ruke), ali pri tome se vi\u0161e radi o opremi (\u0161tit, oklop, \u0161ljem) i vi\u0161e o ‘umjetni\u010dkom aspektu’ produkcije (XVIII, 468-615*), s reljefima koji prikazuju tada\u0161nji na\u010din \u017eivota i obi\u010daje, nego instrumente smrti. Ranija ‘sekvenca’ posve\u0107ena oru\u017eju i opremi junaka za boj ona je u kojoj se Patroklo ‘preobla\u010di’ u Ahileja (ali ni on ne mo\u017ee ponijeti njegova koplja, pa mu ga poslije Hefest ne mora izraditi). A svi koji su pa\u017eljivo stigli do patroklovog preodijevanja, sjetit \u0107e se da su ‘odje\u0107u koja \u010dini ratnika’ ‘ve\u0107 vidjeli’, to jest \u010ditali. Usporedimo ‘design’. Osjen\u010dena su mjesta koja se razlikuju u ta dva prikaza, \u0161to pokazuje Homerov smisao za pjesni\u010dko ‘recikliranje’ i filmski uvjerljive detalje!<\/p>\n

Patroklo, dakle, u XVI pjevanju,<\/p>\n

‘Nazuvke najprije on navu\u010de oko goljeni,<\/em>
\nNazuvke krasne, \u0161to kop\u010de od srebra spu\u010dahu kruto,<\/em>
\nOkolo prsiju oklop navu\u010de, koji je bio<\/em>
\nOklop potomka brzog Eakova, -sjajan i zvjezdan;<\/em>
\nMetne na ple\u0107i ma\u010d sa srebrnim klincima mjeden,<\/em>
\nVeliki i te\u0161ki \u0161tit on onda u ruke uzme,<\/em>
\nNa glavu juna\u010dku \u0161ljem krasnotvoran postavi zatim<\/em>
\nSa konjskim repom, i kita odozgo se tresa\u0161e stra\u0161no, <\/em>
\nKoplja ubojna dva, \u0161to u ruci mu stajahu zgodno, ‘<\/em> (XVI, 131-139)<\/p>\n

To nisu bila Ahijeleja koplja, uostalom Ahilovo koplje (jednina),<\/p>\n

‘Veliko, te\u0161ko i \u010dvrsto, ni jedan nije Ahejac<\/em>
\nMahati mogao njim do Ahileja…’<\/em> (XVI, 141-142).<\/p>\n

Ovo je gotovo isti opis naoru\u017eanja kao u Tre\u0107em pjevanju (u kojem se nastavlja 22. dan od po\u010detka Ilijade, Prvo pjevanje obuhva\u0107a 21 dan, a onda jedan, to jest 22. dan zauzima pet punih pjevanja, od 2. do 6., te dio 7. pjevanja), kad u jednom od nesmotrenih juna\u010dkih inicijativa nastupa Paris ‘pardalsku ko\u017eu na ple\u0107ima imaju\u0107 i ma\u010d i luk saviti, i dva sa mjedenim okovom koplja’ (III, 17-18). Vitlaju\u0107i kopljima Paris izazove pa\u017enju svog rivala Menelaja (od kojeg najprije pobjegne), a kad pristane na dvoboj, uz ceremonije zakletve i \u017ertvovanja, u kojem u\u010destvuju i Agamemnon i Prijam, dobijemo prikaz njegovog ‘oru\u017eanog kompleta’:<\/p>\n

‘Nazuvke najprije on navu\u010de oko goljeni,<\/em>
\nNazuvke krasne , \u0161to kop\u010de od srebra spu\u010dahu kruto,<\/em>
\nOkolo prsiju oklop navu\u010de, i uredi ga na sebi,<\/em>
\nMetne na ple\u0107i ma\u010d sa srebrnim klincima mjeden,<\/em>
\nVeliki i te\u0161ki \u0161tit on onda u ruke uzme,<\/em>
\nNa glavu juna\u010dku \u0161ljem krasnotvoran postavi zatim<\/em>
\nSa konjskim repom, i kita odozgo se tresa\u0161e stra\u0161no, <\/em>
\nUzme ubojno koplje, \u0161to zgodno mu za \u0161aku bje\u0161e,…’<\/em> (III, 330- 338).<\/p>\n

Ali ni tako opremljen Paris nije uspio savladati protivnika (koji je isto tako opremljen, III, 339). Ali na njegovoj strani je Afrodita koja je vi\u0161e nego pouzdana za\u0161titnica. Ne samo da je prekinula remen Parisova \u0161ljema kojim ga je Menelaj vukao (III, 369-375) , ve\u0107 ga je zavila maglom i odnijela u ‘mirisnu svo\u0111enu sobu’ pa oti\u0161la po Helenu (mora je nagovarati) da mu se pridru\u017ei (III, 380-383).<\/p>\n

Koplje \u017eedno mesa<\/em><\/h5>\n

Kako izgleda koplje i koliko dugo mo\u017ee biti, mo\u017eemo saznati u VI pjevanju, primjerice, kad Hektor posjeti Parisa (nakon \u0161to se ovaj oporavio s Helenom) i ponovo se sprema za boj.<\/p>\n

‘Hektor uni\u0111e tu miljenik Zeusov u ruci<\/em>
\nKoplje dr\u017ee\u0107i, jedanaest lakata dugo, na njemu<\/em>
\nMjedeno sja\u0161e o\u0161trice, zlatni ga kolut optako’<\/em> (VI, 318- 320).<\/p>\n

Koplje je na\u010dinjeno od jasenova drveta i baca dugu sjenu (dugosjeno), a mjedena je o\u0161trica ‘\u017eedna ljudskog mesa’. Tijekom cijelog epa atribucije koplja i njegovih uboda provla\u010de se kroz ratne epizode.<\/p>\n

Luk i strijela<\/em><\/h5>\n

A luk strijelca Pandara, koji (po nagovoru Atene) prekr\u0161i pogodbu Trojanaca i Helena, Homer ne samo detaljno opisuje, ve\u0107 pri\u010da o njemu, kako je na\u010dinjen (ako ne ‘ab ovo’, a ono ‘od jarca’) od \u010dijih je rogova napravljen! U sceni punoj napetosti, dok se o\u010dekuje \u0161to \u0107e se dogoditi izme\u0111u dviju vojski zate\u010denih ishodom dvoboja, dok Pandar kojemu Atena ‘ludovu nagovori srce’ (IV, 104) vadi luk, Homer se vra\u0107a u pro\u0161lost i pri\u010da o tome kako je zelijski strijelac, Likonov sin ‘kojemu je luk udijelio sam bog Apolon’ <\/em>(II, 827) uhvatio mo\u0107nu \u017eivotinju, kako ju je pogodio, koliki su bili rogovi (16 \u0161aka dugi) i kako ih je obradio ‘rogodjelja majstor’.<\/em> Iza ‘povijesti luka’ slijede detalji o tuljcu, strijeli, (volujskim) tetivama i postupku ga\u0111anja, ukupno dvadesetak stihova (IV, 105-126).<\/p>\n

‘Hladno oru\u017eje’<\/em><\/h5>\n

Osim koplja, luka i strijela te spomenutog ma\u010da, tu je i no\u017e. Agamemnon uvijek uza se nosi no\u017e, koji mu slu\u017ei i za ubijanje \u017ertvenih \u017eivotinja.<\/p>\n

‘A sin Atrejev no\u017e povu\u010de od boka onda,<\/em>
\nKoji mu visa\u0161e vazda uz velike korice ma\u010da,’<\/em> (III, 271-272)<\/p>\n

Jo\u0161 jednu vrstu oru\u017eja spominje Nestor, iz svojih mladena\u010dkih dana, a to je kij (kijak), to jest topuz. Arejtoj je poznat kao kijono\u0161a, a njegovog sina Menestija iz Arne u Sedmom pjevanju ubije Paris.<\/p>\n

‘Priru\u010dni arsenal’<\/em><\/h5>\n

Kamenje, kao \u0161to je spomenuto, tako\u0111er slu\u017ei kao oru\u017eje, osobito ako se koplje baci ‘uprazno’ i zataji drugo oru\u017eje. U dvoboju Ajasa i Hektora (VII pjevanje) kamen igra ‘filmsku ulogu’. Kad mu Ajas probode \u0161tit i ozlijedi ga,<\/p>\n

‘Hektor sjajno\u0161ljemac jo\u0161 ne odusta,<\/em>
\nVe\u0107 se povu\u010de, te crn i velik i hrapav kamen <\/em>
\n\u010cvrstom pograbi rukom, \u0161to na polju le\u017ea\u0161e ondje,<\/em>
\nI njim udari u \u0161tit sedmoko\u017eni Ajasov stra\u0161ni<\/em>
\nU kvrgu ba\u0161 po sredini, te okolo sva mjed zazve\u010di.’<\/em> (VII, 263-267)<\/p>\n

Ali Ajas podigne jo\u0161 ve\u0107i kamen, ‘kamen na \u017ervanj nalik’<\/em> (VII, 270). Kako je okon\u010dan dvoboj saznat \u0107e svi koji pro\u010ditaju tristotinjak heksametara Segmoga pjevanja, a hint koji mo\u017eemo dati onima koji nisu gledali ‘Homerov film’ je da se tu umije\u0161a Deus ex machina, to jest Zeus ex Ida planina koji jo\u0161 nije odlu\u010dio napustiti Hektora iako \u0107e u nastavku (\u0160esnaesto pjevanje) biti spreman pustiti vlastitog sina Sarpedona da pogine, uz utje\u0161ni ishod (po savjetu Here!?) koji izvr\u0161ava Apolon (pokop u rodnoj Likiji).<\/p>\n

(Ne)srazmjerna Razmjena<\/em><\/h5>\n

A kad smo kod Likije i oru\u017eja, zanimljivu digresiju od bitke i ubijanja \u010dine Diomed i Glauk u \u0160estom pjevanju (VI, 119-236) kojom prilikom dolazi do zamjene oru\u017eja. Pri tome lukavi Diomed bolje pro\u0111e jer pokloni Glauku mjedeno oru\u017eje, a dobiva od njega zlatno ‘stotinu goveda vrijedno’. Homer se gotovo \u0161ali kad ka\u017ee da je Glauku Zeus ‘uzeo pamet’ kod te razmjene. I ina\u010de se spominju trojanski saveznici po svom bogatstvu i bogatoj opremi. Jedan od vo\u0111a Karana, Nasto<\/p>\n

‘u zlatu sav ko djevojka po\u0161o je u boj<\/em>
\nLudak, al propasti jadne odvratio ne bje\u0161e time…’<\/em> (II, 872-873).<\/p>\n

Za\u0161tita junaka<\/em><\/h5>\n
\u0160tit<\/em><\/strong><\/h6>\n

Od ratni\u010dke opreme osobito je va\u017ean \u0161tit. On brani ratnike od koplja i strijela, ali ako doista vr\u0161i svoju funkciju, nije lak, pa ga nije ni lako nositi. A kad se pojedina\u010dni \u0161titovi sastave, \u010dine neprobojni zid. Tako je Patroklu, kad<\/p>\n

‘…okolo sina <\/em>
\nStoje\u0107 Menetijeva Ahejci jednoga srca<\/em>
\nMjedenim \u0161titima svi se ogradi\u0161e;’<\/em> (XVII, 266-268).<\/p>\n

Jedan od najistaknutijih \u0161titova ‘pod Trojom’ Ajasov je \u0161tit. Ajas (Ajant), ro\u0111ak Ahilejev (oba su Eakovi potomci, Ahil Pelejev sin, a Ajas Telamonov), drugi je po snazi, poslije svoga brati\u0107a, odnosno, prvi, kad se ovaj povu\u010de iz bitke.<\/p>\n

‘…Ajas, \u0161to djelima svojim i licem <\/em>
\nZa Ahilejem bje\u0161e nezazornim Danajac prvi.’<\/em> (XVII, 279-280)<\/p>\n

Ali u ‘Katalogu brodova’ u Drugom pjevanju, to jest popisu ahejske vojske, koji zauzima tri stotine stihova (II, 484-877), dok je za Trojance i njihove saveznike (ne samo da ih ima manje, ve\u0107 govore razli\u010ditim jezicima i jedni druge ne razumiju, a i nisu toliko motivirani za borbu, jer su im \u017eene i ‘luda dje\u010dica’ daleko) dovoljno manje od sto stihova (II, 786-877), u tom, dakle, popisu zara\u0107enih strana, me\u0111u Grcima spominje se ime Nireja koji je pod Troju doveo najmanje (tri) la\u0111a. Homer Nireja spominje toliko puta koliko je doveo la\u0111a, te i za njega ka\u017ee da je ‘pod Ilijem od svih junaka iza nezazornog Ahileja Danajac prvi’ (II, 671-674). S obzirom da je doveo tako malo vojske, Nirej ‘bija\u0161e slab’, pa mu Homer, poslije po\u010detnog priznanja, ne obra\u0107a pa\u017enju, a poziciju ‘deuteragonista’ prepu\u0161ta Ajasu.<\/p>\n

Ajasov \u0161tit ima sedam ko\u017ea pokrivenih mjedenom plo\u010dom (VII, 219-224), a u sredini ima kvrgu (zato se \u0161titovi zovu ‘kvrga\u0161i’). Podrazumijeva se da je potrebna velika snaga dr\u017eati tako te\u017eak \u0161tit. Ali to nije sve. Ajasov \u0161tit ima i svoga autora, to jest, zna se tko ga je napravio (evo jo\u0161 jednog, ali najmanje ra\u0161irenog na\u010dina za postizanje slave , a to je znanje i rad J :<\/p>\n

‘… , sa trudom ga izradi njemu<\/em>
\nTihije, najbolji od svih ko\u017eara \u017eive\u0107 u Hili;’ (<\/em>VII, 220-221).<\/p>\n

Jo\u0161 se jedan gr\u010dki junak zove Ajas, Ojlejev sin, ali on je malen rastom, me\u0111utim, nije slab i nije nebitan u odvijanju radnje, a i nije do\u0161ao sa zanemarivom silom. Vo\u0111a Lokrana skupio je \u010detrdeset la\u0111a. Za usporedbu, njegov imenjak sa Salamine doveo ih je tuce, jednako kao i slavni Odisej!<\/p>\n

Kad smo ve\u0107 kod brojeva, razumljivo je da je Agamemnon do\u0161ao s najve\u0107om silom, stotinu la\u0111a. Njegov brat Menelaj, glavna stranka u sukobu (jer je izgubio blago i \u017eenu), prikupio je manje, ali jo\u0161 uvijek respektabilnih \u0161ezdeset, manje od mladog Diomeda, Tidejevog potomka, koji dolazi s osamdeset. Ahilej je u ‘zlatnoj sredini’ po broju brodova, to jest pedeset, a smjestio se na kraju gr\u010dkog tabora, uzdaju\u0107i se (ne u svoje brze noge J ), ve\u0107 u svoju snagu. Za usporedbu, Odisej je u sredini, kako bi ga i jedna i druga strana \u010dula, a on uvijek ima \u0161to za re\u0107i. Ali i tu ima konkurenciju, jer ako itko voli savjetovati i govoriti, a napose o svojim mladim danima i ranim radovima, to je Nestor koji u tre\u0107oj (ne dobi), ve\u0107 ljudskoj generaciji, ima o \u010demu pri\u010dati.<\/p>\n

U Katalogu su i drugi podaci o broju brodova (ali i vojskovo\u0111ama, podru\u010djima i gradovima iz kojih dolaze Grci ), ali po tome ne mo\u017eemo izravno do\u0107i do ukupnog broja sudionika jer je u brodovima razli\u010dit broj mornara. Dok je, primjerice, u brodovima koji dolaze iz Beotije (prvi na popisu), do\u0161lo pedeset la\u0111a, a u svakoj ‘sto i dvadeset bje\u0161e momaka beotskih mladih’, u Ahijelevim la\u0111ama je, to saznamo kad pokrene Mirmidonce na \u010delu s Patroklom, po pedeset mornara. Iznena\u0111enje na drugom mjestu po broju la\u0111a mo\u017ee prirediti starina Nestor, koji je poveo ‘devedeset prostranih la\u0111a’.<\/p>\n

Uz Ahileja i dva Ajasa, Velikog i malog, na gr\u010dkoj strani protagonisti su Diomed (napose u Petom poglavlju u kojem ranjava Afroditu i Aresa), te ostala postava ‘rtnika’ kao \u0161to su Agamemnon, Menelaj, Odisej, razumije se, Patroklo, Idomenej, kretski kralj, i njegov pratilac Merion, kojeg Homer uvijek spominje uz atribut koji upu\u0107uje na Aresa (Enijalili nalik), a ja ga uvijek zami\u0161ljam kako strijelom poga\u0111a onu golubicu koja je \u017eiva meta u jednom od Ahijelevih natjecanja povodom Patroklove smrti. Kad Teukar strijelom presije\u010de uzicu kojom je vazana i ptica poleti u zrak i slobodu, Merion mu istrgne luk iz ruku i pogodi strijelom pticu koja u dirljivom padu<\/p>\n

‘Grlicu pla\u0161ljivu spazi u visu, ispod oblaka,<\/em>
\nPa je, dok se je vijala tu, pod krila po sr’jedi<\/em>
\nZgodi te naskroz pro\u0111e strijela, …<\/em>
\n… a ptica onda<\/em>
\nHtjede na katarku se mrkokljune spustiti la\u0111e,<\/em>
\nAli obori vrat, i krila gusta joj klonu,<\/em>
\nBrzo iz uda joj \u017eivot izleti, daleko odande<\/em>
\nPadne,’<\/em> (XXIII, 874-881)<\/p>\n

Umjesto empatije, prekaljeni ratnici ‘… \u2013i motrahu svi to i svi se divljahu tome.<\/em>‘ (XXIII, 881)<\/p>\n

\u0160tit od \u0161tita<\/em><\/strong><\/h6>\n

Masivni mjedeni i kvrgavi \u0161titovi mogu sami pozlijediti onoga tko ih nosi, pa se ne\u010dim treba za\u0161titi. Nazuvci \u0161tite donji dio nogu (goljeni) od rubova \u0161tita, a mogu poslu\u017eiti i za obranu od predmeta s protivni\u010dke strane (kamenja, strijela i ma\u010deva, kad su u pitanju ‘niski udarci’). Kao \u0161to smo citirali, nezuvcima po\u010dinje obla\u010denje junaka, pa ih Homer ne zaboravlja spomenuti, iako nisu prvi po vrijednosti ni veli\u010dini.<\/p>\n

\u0160ljem glavu \u010duva<\/em><\/strong><\/h6>\n

U mirnodopskoj poslovici ‘kapa glavu \u010duva’, a u ratno doba, metalno pokrivalo, \u0161ljem. Spomenuta je Parisova kaciga (i na njegovoj glavi i u Menelajevim rukama), spominju se i drugi sjajni ‘oklopi za glavu’ s konjskim grivama na vrhu, ali najpoznatija i najpoetskija je ona Hektorova, koja pri susretu junaka sa suprugom Andromahom upla\u0161i njihovog malog sina Astijanaksa, pa je nje\u017eni otac skine i polo\u017ei na tlo. Posljednji osmijeh i obiteljski susret prije poraza i pada najve\u0107eg junaka na gubitni\u010dkoj strani, kao dio lektire, mo\u017eda je Homerova naj\u0161ire ‘pra\u0107ena’ epizoda.<\/p>\n

Nastavit \u0107e se…<\/em><\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nZagreb, 28. velja\u010de 2019.<\/p>\n

*Citati iz ‘Ilijade’ navedeni su oznakom pjevanja i stiha, primjerice, Prvo pjevanje, stihovi od 17. do 21. (I, 17-21) <\/em><\/p>\n

Literarna osnova:<\/em><\/strong>
\nU tekstu (i svakodnevnom \u017eivotu i radu \ud83d\ude42<\/em> ) koristim Homerovu ‘Ilijadu’ i ‘Odiseju’, izdanje Nakladnog zavoda Matice hrvatske, Zagreb 1987. obje knjige preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107 <\/em><\/p>\n

Ostali izvori:<\/strong> <\/em><
\nHerodot ‘Povijest’, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., preveo i priredio Dubravko \u0160kiljan <\/em>
\nRobert Graves: ‘Gr\u010dki mitovi’, Nolit, Beograd, 1974.<\/em>
\nVojtech Zamarovsky ‘Junaci anti\u010dkih mitova’, Leksikon gr\u010dke i rimske mitologije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 1989.<\/em>
\nSofoklo ‘Filoktet’, GZH, Zagreb 1980.<\/em>
\nSofoklo ‘Antigona’, \u0160kolska knjiga Zagreb 1989.<\/em>
\nTragedije Eshila i Euripida <\/em>
\nDjela Platona i Aristotela <\/em>
\nPovijest umjetnosti Starog vijeka, op\u0107e gimnazijsko znanje, putovanja, predavanja, kazali\u0161te, film i internet<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>