{"id":38035,"date":"2019-01-08T17:19:09","date_gmt":"2019-01-08T16:19:09","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=38035"},"modified":"2026-01-17T12:33:27","modified_gmt":"2026-01-17T11:33:27","slug":"dvd-helena-trojanska-povijesni-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=38035","title":{"rendered":"DVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Helen of Troy (1956.)<\/strong>
\nRedatelj: Robert Wise<\/strong>
\nGlume: Rossana Podest\u00e0, Jacques Sernas, Cedric Hardwicke, Stanley Baker…<\/p>\n

Helena i Paris<\/strong><\/em><\/p>\n

U filmu o Heleni glavni junak je Paris, njen ljubavnik, odnosno drugi mu\u017e, s kojim je iz Sparte do\u0161la u Troju. U interpretaciji (produkciji) Warner Brosa ovo je po superlativima for\u0161pana ‘Ljubavna pri\u010da’, pa ako je ‘Ilijada’ najve\u0107a ‘Ratna pri\u010da’, bilo ih je zgodno povezati u filmskom spektaklu. \u00a0A i u ovoj, kao u drugim holivudskim interpretacijama, u nedostatku anti\u010dkih autorskih prava koriste se scenaristi\u010dke slobode. Helena u ovom filmu je ‘trojanska’, a Paris je ‘juna\u010dki pacifist’. Dok je u ‘Ilijadi’ ljepu\u0161kasti Paris opisan kao ljubimac Afrodite, dakle, \u010dovjek sklon ljubavnim i \u017eivotnim u\u017eicima vi\u0161e nego ratnim i juna\u010dkim podvizima, u ovom filmu prikazan je kao junak u \u010dijoj sjeni ostaju drugi trojanski i danajski junaci. Koliko se to oslanja na Homerovu\u00a0 karakterizaciju likova?<\/p>\n

<\/p>\n

Pravi Paris<\/i><\/strong><\/p>\n

Kada na po\u010detku Tre\u0107eg pjevanja ‘Aleksandro nali\u010dni bogu’ (Ilijada, III, 16*) ukra\u0161en panterinim krznom (usporedi s Heraklovom lavljom ko\u017eom), oboru\u017ean ma\u010dem i lukom i vitlaju\u0107i mjedenim kopljima izaziva najbolje argejske junake, \u010dini se da je Helena odabrala ne samo privla\u010dnog, ve\u0107 hrabrog \u010dovjeka koji \u0107e zamijeniti Menelaja u njenom srcu i postelji. Ali \u010dim Paris ugleda Menelaja ‘… potrese se njemu srce i od smrti bje\u017ee\u0107 med drugove utekne guste’ (III, 31-32). Brat Hektor ga grdi: ‘Nesretni Parise, prvi ljepotico, \u017eenaru ludi’ (III, 39), a grdi ga i Helena kad poslije dvoboja s Menelajem, koji je trebao biti slu\u017ebeni zavr\u0161etak sukoba Gr\u010dke i Troje, pobjegne u lo\u017enicu \u017eeljan ljubavi (jednako kao Zeus kad ga o\u010dara Hera, koja za svoje zavodni\u010dke postupke ima skrivene ciljeve).<\/p>\n

Takvog Parisa nema u ovom filmu (vidi scenarist, adaptacija). Prikazan je kao hrabar, odgovoran, djelotvoran, a i kad ne djeluje, to je zato \u0161to je sprije\u010den, a ne zato \u0161to ne \u017eeli sudjelovati. U sjenu je bacio Hektora, koga su iz Prijamovog prvog kruga nadle\u017enosti potisnuli i Polidor i Eneja. Paris kre\u0107e u Gr\u010dku u mirovnu misiju, ali kad je potrebno, sposoban je i za borbu \u0161akama, ma\u010devanje, upravljanje kolima i ga\u0111anje strijelom.<\/p>\n

\u010cija je Helena<\/strong> <\/i><\/p>\n

Zeusova k\u0107i \u00a0i spartanska kraljica po naslovu je (i privremenom boravi\u0161tu :)) ‘trojanska’. I prema Homerovu epu Heleni ‘nije lo\u0161e’ u Troji, iako je grize savjest zbog \u017ertava koje s obje strane padaju zbog nje. Prijam, njegova obitelj i trojansko ‘visoko dru\u0161tvo’ tretiraju je s po\u0161tovanjem, pa \u010dak i ljubavlju. ‘Dodji, o draga amo o k\u0107eri i uza me sjedni’ (III, 162), ka\u017ee joj Prijam kod Skejskih vrata s kojih promatra zastra\u0161uju\u0107u ahejsku vojsku.<\/p>\n

Manje je sklon empatiji prema njenom udesu trojanski puk koji trpi posljedice me\u0111unarodnih ‘me\u0111ubra\u010dnih igara’. I sama Helena svjesna je da su u pitanju ‘vi\u0161i interesi’, a ne ljubav njenog supruga. U filmu je osobito nagla\u0161en taj aspekt. U igrokazu s voditeljem priloga o snimanju filma (vidi Specijalne dodatke DVD-a), Helena precizno\u0161\u0107u vojnog analiti\u010dara obja\u0161njava da je njen slu\u010daj samo povod za rat i da bi rata bilo i da se vrati Menelaju. Ali u filmu ona u\u010dini upravo to i jedna sekvenca posve\u0107ena je njenom izlasku iz grada i predaji biv\u0161em mu\u017eu (to daje jo\u0161 jednu priliku Parisu za akciju spa\u0161avanja i upravljanja bojnim kolima).<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de pravih razloga za rat, relevantno je pona\u0161anje Agamemnona (u suglasju s Odisejem, katkad i iza le\u0111a Menelaju kojeg kao ‘stariji i pametniji’ \u0161titi, ali i patronizira). Ahejski vo\u0111a podr\u0161ku bratu pretvara u odli\u010dan povod za plja\u010dku bogatog maloazijskog grada, iza Zeusove ‘moralne egide’.<\/p>\n

Milom ili silom<\/i><\/strong><\/p>\n

Pitanje da li je Helena svojevoljno pobjegla s Parisom u Troju ili ju je Paris oteo (\u0161to odgovara interesima ostavljenog supruga i vojske \u017eeljne plijena) ‘progonilo’ je i anti\u010dke generacije interpreta. Odnos prema Heleninoj ulozi nije jednozna\u010dan ni\u00a0 u anti\u010dkom umjetni\u010dkom krugu. U ‘Trojankama’ Euripid okrivljuje Helenu (s pravom je dr\u017ee me\u0111u zasu\u017enjenim trojanskim \u017eenama, a Kasandra je sigurna da je svojevoljno oti\u0161la iz Sparte, a ne oteta). Ali u ‘Heleni’, Pjesnik ima vi\u0161e razumijevanja za \u017eenu koja mo\u017ee izazvati takve povijesne i pjesni\u010dke posljedice.<\/p>\n

Herodot o Heleni i Homeru<\/strong> <\/i><\/p>\n

U dragocjenoj interpretaciji Homera, u svojoj ‘Povijesti’, Herodot argumentira uvjerenje da u vrijeme napada Ahejaca Helena uop\u0107e nije bila u Troji. Da je bila tamo, povjesni\u010dar racionalno zaklju\u010duje, bila bi izru\u010dena Helenima, da se izbjegne rat. Prijam bi je izru\u010dio, bez obzira na \u017eelje svojeg sina Parisa, koji, uostalom, nije ni njegov nasljednik te ne zauzima najutjecajniju dru\u0161tvenu poziciju. Pozivaju\u0107i se na egipatske izvore, Herodot smatra da je Helena s Parisom na putu iz Sparte dospjela u Egipat (gdje ju je zadr\u017eao faraon Protej (usporedi s morskim bo\u017eanstvom), dok je Parisa protjerao kao zlo\u010dinca protiv gostoprimca). Herodot zaklju\u010duje da je i Homer znao za tu varijantu pri\u010de o Heleni, ali da mu nije odgovarala za njegovo djelo (‘plot’, filmskim rje\u010dnikom). Herodot \u010dak citira Homera, pa u ‘Ilijadi’ i ‘Odiseji’ pronalazi stihove koji pokazuju kako je Helena koju tra\u017ee u Troji bila u Egiptu i Fenikiji (Sidon), a spominje i \u0161to je donijela s tog puta. Homer se, dakle, odlu\u010dio za ‘drugu pri\u010du’, koriste\u0107i pjesni\u010dku slobodu koju danas, s manje prava na to, koriste holivudski scenaristi u ekranizaciji njegovih djela.<\/p>\n

Helena Filmska<\/i><\/strong><\/p>\n

U ovom filmu Helena zavoli Parisa, dakle nema prisile, ali oni pobjegnu jer moraju. Naime, kad Parisa (nakon uspje\u0161ne borbe \u0161akama) ratoborni Spartanci zato\u010de, Helena mu (zapravo Helenina slu\u0161kinja, glumi je Brigitte Bardot!) pomogne u bijegu iz tamnice, a onda mu se pridru\u017ei u spontanom, a ne planiranom bijegu iz Sparte. Pitanje je kako su pri tome mogli ponijeti i blago, koje je u trojanskoj pregovara\u010dkoj tematici prili\u010dno zastupljeno pitanje. \u010cini se da je izostavljanjem tog \u010dina romantiziran lik Parisa koji je ostao samo ‘lover’, ali i ‘fighter’ (za razliku od Michaela Jacksona). A kad se na\u0111e u Troji, u ameri\u010dkom spektaklu\u00a0 ‘barbarski’ Paris pona\u0161a se ‘comme il faut’, kao \u0161to bi se i trebao pona\u0161ati onaj zbog kojeg su nevolje i nastale.<\/p>\n

Brojke i Veli\u010dine<\/strong> <\/i><\/p>\n

U najavi filma ‘Helena Trojanska’ (veliko naslovno, a ne pravopisno slovo) reklamira se kao \u017eena koja je ‘otisnula tisu\u0107u brodova’ i ‘dovela sto tisu\u0107a ratnika’, za koju se bori ‘deset tisu\u0107a ma\u010deva’… I ove brojke mo\u017eemo uspore\u0111ivati s Homerovim podacima iz Drugog pjevanja ‘Ilijade’. A \u0161to se brojeva u ovom filmu ti\u010de, radi se o spektakularnim brojevima.<\/p>\n

U spektaklu snimljenom prije \u0161est desetlje\u0107a (1956.), dakle prije tehnologije ra\u010dunalnih specijalnih efekata, impresivne su masovne scene, napose bitaka, postrojavanja i \u00a0kretanja vojske. Trideset tisu\u0107a statista, uz kola, konje i (danas gotovo egzoti\u010dan prizor) volovske zaprege (impozantne \u017eivotinje kao istarski Bo\u0161karini), na\u0161lo se u epskom organizacijskom i snimateljskom pothvatu. ‘Vojsku’ protagonista i statista vodio je \u00a0redatelj Robert Wise, a u produkciju ‘Helene’ ulo\u017eeno je u to vrijeme impozantnih \u0161est milijuna dolara.<\/p>\n

Uvjerljive makete<\/i><\/strong><\/p>\n

Uvjerljivo su prikazane i legendarne trojanske zidine, kao neuni\u0161tivo Posejdonovo djelo (koje mu Prijamov prethodnik nije po ugovoru isplatio, kao jo\u0161 jedno upozorenje da budu\u0107oj generaciji ne treba ostaviti nepodmirene ra\u010dune).<\/p>\n

Bar jedna od ’tisu\u0107u ahejskih la\u0111a’ (vidi naslovnicu DVD-a), koje Homer nabraja u Drugom pjevanju ‘Ilijade’, s imenima vo\u0111a, zemljama i gradovima iz kojih dolaze (II, 494-759), izradili su u punoj veli\u010dini Warnerovi stru\u010dnjaci na osnovu crte\u017ea s gr\u010dke vaze, kako nam predo\u010duje voditelj priloga o snimanju filma. Zahtjevan je bio i ‘scale model’ \u00a0skulpture Trojanskog konja te prikaz kaoti\u010dnog pada Troje, s po\u017earom, \u017ertvama i tragi\u010dnim sudbinama pojedinaca.<\/p>\n

Ulo\u017eeni su napori za \u0161to autenti\u010dnijom rekonstrukcijom toga vremena i svijeta. Ali koliko je ‘znanstvena osnova’ po kojoj su ra\u0111ene replike i makete arhitekture, plovila, vozila, vojne opreme te kostima, pokazuje i snimka (iz Specijalnih dodataka) u kojoj arheolozi pred stupovima hrama (i pred kamerama) upravo iskopavaju neokrnjen arheolo\u0161ki artefakt :).<\/p>\n

Dueli, Pojedinci i Kreativci<\/i><\/strong><\/p>\n

Uz masovne scene, dojmljivi su dvoboji prominentnih junaka, me\u0111u kojima se na\u0161ao (u ve\u0107oj ulozi od minijaturne epizode u Petersenovoj ‘Troji’) i slavni Eneja. Uz Helenu, Andromahu i Hekabu, me\u0111u ‘vi\u0111enije’ \u017eenske likove (u odnosu na Petersena) probila se i Kasandra. Ulogu naslovne ljepotice filma dobila je Rosanna Podesta, iako se razmatralo sudjelovanje tada\u0161njih svjetskih filmskih diva (Elizabeth Taylor, Lana Turner, Ava Gardner), a u manjoj ulozi (Helenine slu\u017eavke i pouzdanice) prepoznajemo mladu Brigitte Bardot. Istaknut u castingu je Sir Cedric Hardwicke (Prijam), a u kreativnom autorskom timu jo\u0161 je jedno veliko ime, autor glazbe Max Steiner.<\/p>\n

Specijalni dodaci<\/i><\/strong><\/p>\n

DVD izdanje sadr\u017ei, danas povijesno relevantne, specijalne dodatke. Radi se o tri (\u010dini se televizijska) priloga o snimanju Filma u kojima se prezentiraju i drugi produkcijski resursi Warner Bros ku\u0107e.<\/p>\n

U prvom prilogu povezuje se godina prikazivanja \u00a0‘Helene Trojanske’ (1956.) s godi\u0161njicom prvog zvu\u010dnog filma (bez dijaloga) u produkciji Warnera trideset godina prije. U ‘Don Juanu’ je 1926. godine, kako isti\u010de prezentator, prvi put uz sliku emitiran je zvuk (udarci ma\u010da) te muzika koja poja\u010dava dojam. Podvig je iluistriran prizorom iz filma u kojem trijumfira John Barrymore.<\/p>\n

Nakon trideset godina audiovizualnog razvoja, Studio u novom Filmu koristi svu rasko\u0161 raspolo\u017eive tehnike, kolor, fotografiju za \u0161iroko platno, a napose se trudi na zvu\u010dnom podru\u010dju. Prikazano \u00a0je kako se ostvaruju zvukovi koje \u010dini hod po mramoru i strijela u zraku i kako zvu\u010di udar ‘ovnova’ o masivna vrata (kao vrata bankovnih trezora, uputili si ih arheolozi). Htjeli su pokazati kako \u00a0‘zvu\u010di Troja’, a i kako je izgledala Troja, napose njeni zidovi. Prikazane su makete i crte\u017ei koji prikazuju vremenski presjek rasta i pada Grada te sloj koji se odnosi na Troju u Prijamovo, to jest Helenino \ud83d\ude42 vrijeme.<\/p>\n

U spomenutom prilogu ‘Razgovor s Helenom’ glavna glumica u ime gr\u010dke junakinje otkriva motive anga\u017emana svoga mu\u017ea i naroda na tada\u0161njem ‘Bliskom istoku’.<\/p>\n

Kao kuriozitet najavljuje se svjetska ‘globalna premijera’ filma ‘Helena Trojanska’ istovremeno 26. sije\u010dnja 1956. godine \u00a0i to (znakovito) u 56 zemalja svijeta. Ovaj promocijski spektakl kao ‘Voice of History’ prethodi dana\u0161njim simultanim globalnim premijerama i doga\u0111ajima koje podr\u017eavaju znatno ja\u010di medijski resursi.<\/p>\n

U for\u0161panu filma, uz isje\u010dke atraktivnih scena i krupne kadrove protagonista, koriste se (kao \u0161to je na po\u010detku navedeno) superlativne najave, opisi i reklamno pretjerivanje, \u0161to nije pomoglo Warnerovom \u00a0spektaklu u postizanju spektakularnih rezultata gledanosti ili zarade.<\/p>\n

Usporedbe Rezultata<\/i><\/strong><\/p>\n

U projekt ‘Helene Trojanske’ (1956.) Warner Bros ulo\u017eio je \u00a06 milijuna dolara, a zarada (u ameri\u010dkim kinima) samo je prema\u0161ila ulaganja (oko 7 milijuna).<\/p>\n

\u010cetiri godine poslije Stanley Kubrick snimio je ‘Spartaka’ (1960.), u koji je MGM ulo\u017eio dvostruko vi\u0161e sredstava, a zaradio \u010detiri puta vi\u0161e (30 milijuna dolara u SAD, a ukupno u svijetu, do 1998. godine, 60 milijuna).<\/p>\n

U utrci za najve\u0107i spektakl Fox \u00a0je 1963. godine uklju\u010dio ‘Kleopatru’ redatelja Josepha L. Mankiewicza, uz bud\u017eet od vi\u0161e od 30 milijuna dolara. Ameri\u010dka zarada (oko 58 milijuna) nije dostigla (ali je blizu) dvostrukog iznosa ulaganja, a zarada u svijetu prema\u0161ila je 70 milijuna dolara.<\/p>\n

Po ovome mo\u017eemo zaklju\u010diti da se Warner Brosu i Robertu Wiseu mo\u017eda vi\u0161e isplatilo da su anga\u017eirali Lanu Turner ili neku drugu zvjezdanu filmsku plavu\u0161u umjesto suzdr\u017eane glumice popularne u Italiji. Ali ni tada\u0161nji zvjezdani par Elizabeth Taylor i Richard Burton (uz jama\u010dno najve\u0107e honorare) nije ostvario najve\u0107i profitni ‘specijalni efekt’, to jest najve\u0107i razmak ulo\u017eenog i zara\u0111enog. Pobjednik je i u ovom aspektu, ali i kreativnom aspektu koji se ne mjeri zaradom, Stanley Kubrick, kao jedan od najve\u0107ih redateljskih junaka na\u0161eg filmskog vremena.<\/p>\n

Trojanski Zaklju\u010dak<\/i><\/strong><\/p>\n

Za ljubitelje filma i po\u0161tovatelje Homera ‘Helena Trojanska’ je filmski ‘specijalni dodatak’ prije ili poslije (ne umjesto <\/i> \ud83d\ude42 <\/i> ) ‘Ilijade’. <\/i><\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 06.02.2019.<\/strong><\/p>\n

Napomena<\/i><\/p>\n

*Citati iz ‘Ilijade’ navedeni su oznakom pjevanja i stiha, primjerice, Prvo pjevanje, stihovi od 17. do 21. (I, 17-21)<\/i><\/p>\n

Kori\u0161tena knjiga Homer ‘Ilijada’izdanje Nakladnog zavoda \u00a0Matice hrvatske, Zagreb 1987. preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107 <\/i><\/p>\n

Ostala \u00a0Literatura: \u00a0link Arheologija.hr<\/strong><\/a><\/i><\/p>\n

BLU RAY: TROJA, povijesni [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n

Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n

Informacije o filmu:<\/b><\/h3>\n

Helena Trojanska<\/strong>
\nWarner Bros, 1956. \/ 1983 Warner Bros \/\/ 2004., ISSA Film & Video
\nFormat: 16 x 9 2,55:1
\nFilm u boji
\nTrajanje: 116 min.
\nZvuk: 5.1 Dolby Digital & 2.0 Mono
\nJezici: 5.1 engleski; 2.0 njema\u010dki, \u0161panjolski
\nPodnaslovi: hrvatski, slovenski, engleski, njema\u010dki, \u0161panjolski, talijanski, francuski, portugalski, danski, finski, norve\u0161ki, \u0161vedski, \u010de\u0161ki, gr\u010dki, ma\u0111arski, poljski, turski te engleski i njema\u010dki za osobe o\u0161te\u0107enog sluha
\nScenarist: John Twist, Hugh Gray
\nAdaptacija: Hugh Gray, N. Richard Nash
\nKnjiga: Homerova \u2018Ilijada\u2019
\nGlazba: Max Steiner
\nJo\u0161 glume: Niall MacGinnis, Nora Swinburne, Robert Douglas, Torin Thatcher, Harry Andrews, Janette Scott, Ronald Lewis, Brigitte Bardot, Eduardo Ciannelli, Marc Lawrence, Maxwell Reed<\/p>\n

Helena Trojanska – IMDb<\/strong><\/a><\/p>\n

Share<\/a><\/div>