{"id":37917,"date":"2018-12-23T21:08:10","date_gmt":"2018-12-23T20:08:10","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37917"},"modified":"2024-04-10T16:58:14","modified_gmt":"2024-04-10T14:58:14","slug":"homerovi-akcijski-junac-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37917","title":{"rendered":"Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Nastavci:<\/strong>
\n<\/em><\/p>\n

Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n

BLU RAY: TROJA, povijesni [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nDVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nFILM: LEGENDA O HERKULU, kostimirana akcija [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n

<\/h4>\n

Homerovi akcijski junaci: Uvod<\/strong><\/em><\/h4>\n

Od po\u010detka<\/i><\/b><\/p>\n

Kad danas gledamo filmove u kojima se za box office rezultate bore akcijski junaci, \u00a0mo\u017eemo se zapitati kakvi su bili junaci prije ere filmova, prije ‘na\u0161e ere’. Kakvi su bili najstariji junaci koji su stekli literarnu slavu? Pitanje slave i besmrtnosti, bar imena, usa\u0111eno je u ljudsku prirodu. Kakvi su oni koji su uspjeli u tome? I to u slavi koja traje tisu\u0107ama godina, a ne samo televizijskoj sezoni.<\/p>\n

Upam\u0107eno ime najbli\u017ee je besmrtnosti<\/i><\/b><\/p>\n

\u017dudnja za slavom ispunjavala je mitolo\u0161ke junake, te\u017enja za besmrtno\u0161\u0107u odre\u0111ivala je njihove postupke, imali su stalno na umu \u0161to \u0107e o njima misliti sljede\u0107e generacije. Jesu li s tim ciljem na umu bili besprijekorni junaci? Jesu li protagonisti prvih epova i saga bili pravedni i dosljedni, jesu li makar bili uvijek hrabri? I nepobjedivi, kao filmski akcijski junaci?<\/p>\n

\u0160to stariji to bolji<\/i><\/b><\/p>\n

Prije je bilo bolje, ka\u017eu \u010dak i oni u ‘najboljim godinama’. Bilo je lak\u0161e na\u0107i posao, hamburgeri su bili deblji, ljudi su znali \u0161to ho\u0107e… I Platon \u017eali za ‘zlatnim vremenima’ iz svoje idealisti\u010dke perspektive. Pa jesu li i pro\u0161li junaci bili bolji od dana\u0161njih? Uzori koje na\u0161e juna\u010dke generacije ne mogu dosegnuti? Jesu li se promijenili kriteriji po kojima netko postaje junakom? Ve\u0107 stari Nestor kuka za junacima svoje mladosti, koje ne mogu dosegnuti ni najve\u0107i ratnici pod Trojom. \u0160to je Ahil u odnosu na Herakla?<\/p>\n

Izvori znanja prije guglanja<\/i><\/b><\/p>\n

Dok kli\u017eemo internetom, nitko nam ne prije\u010di uzeti u ruke knjigu. Od opjevanih \u00a0junaka zapadne povijesti odabrala sam neke Homerove likove, dakle one koji su dospjeli u ‘najbolje knji\u017eevno izdanje’. Ve\u0107ina junaka koje \u0107u predstaviti dolaze iz ‘Ilijade’, a jedan od njih naslovni je junak ‘Odiseje’, pa doti\u010demo oba Homerova djela. Kao izvor na raspolaganju je i Herodotova ‘Povijest’, uzbudljiva kao pustolovna serija, s epizodama horrora u spektakl serijalu. Temelji tih i drugih epskih, lirskih, povijesnih, pa filmskih obrada su gr\u010dki mitovi kao naj\u0161ira ‘knjiga snimanja’ o ljudskoj prirodi i dru\u0161tvu.<\/p>\n

<\/p>\n

Ahilej – Ilustracija Ada Juki\u0107<\/p>\n

Tko je mogao postati slavan prije Big Brothera<\/i><\/b><\/p>\n

Kako se prije kvizova i talent showova moglo postati zvijezdom? Ni tada nije manjkalo onih koji su bili spremni u\u010diniti sve da se domognu slave. Samo \u0161to im nije bilo dovoljno ‘pet minuta’, niti su mogli postati popularni dok gledaju ih gledaju na televiziji. Ne zna\u010di da su stari slavoljupci bili talentiraniji za nastup niti boljih namjera. Jedan od njih bio je u stanju zapaliti i hram kako bi mu se zapamtilo ime. Ne\u0107u ga spomenuti, jer ne treba udovoljiti o\u010dekivanjima destruktivaca. Kad bismo svim negativcima u povijesti namjerno zaboravili ime, mo\u017eda bi bilo manje kandidata za tu kategoriju!<\/p>\n

Junaci mitova nisu samo junaci<\/i><\/b><\/p>\n

Na vrhu juna\u010dkog castinga bila su bo\u017eanstva koja, skrojena po \u010dovjekovom obliku i duhu, nisu pokazivala odlike savr\u0161enstva. Najja\u010di je bio Zeus, i to sam propagira \u010dak i pred onima koji su mu najbli\u017ee, to jest, gotovo ravni. Na po\u010detku osmog poglavlja ‘Ilijade’ Zeus od bogova tra\u017ei pokornost, argumentiraju\u0107i to svojom snagom, a ne snagom svojih argumenata. Onog ga ne poslu\u0161a,<\/p>\n

‘Taj \u0107e udaren ru\u017eno na Olimp vratiti se natrag,
\nIli \u0107u zgrabiti njega i baciti u mra\u010dni Tartar (VIII,12-13).<\/p>\n

Zanimljivo je kako svoju snagu uspore\u0111uje ne samo s njima pojedina\u010dno, ve\u0107 njihovim udru\u017eenim snagama (zna kakve kakve sve spletke mogu koristiti protiv vlasti\u263a). A i kad ga razljuti \u017eena, prijeti joj \u00a0fizi\u010dkom kaznom. U XV pjevanju, nakon ljubavnog \u010dina (kojim ga Hera prevari i uspava), Zeus (‘Mrko pogledav Heru i rije\u010d zapo\u010dne stra\u0161no’ (XV, 13). Ali Zeus svoj nadmo\u0107ni polo\u017eaj ne koristi samo za politi\u010dke ciljeve, ve\u0107 \u00a0osobne zavodni\u010dke pohode, a onda slabo \u0161titi ljepotice koje osvoji milom ili silom. Poslovi\u010dna je njegova popustljivost prema ljubomornoj Heri koja proganja ne samo ljubavnice svoga mu\u017ea, ve\u0107 i potomke tih veza, a jednome je svojom mr\u017enjom osigurala slavu. Heraklo je protagonist tuceta ‘best-‘tellera’ (koji su se prenosili usmenom predajom) po Herinom, odnosno Euristejevom scenariju. Zeus je tipi\u010dni primjer popustljivog mo\u0107nika koji \u00a0izbjegava gnjava\u017eu vi\u0161e nego ‘istjeruje pravdu’. Ali, on je bio glavni, nadle\u017ean za ‘op\u0107e stanje stvari’. A \u0161to je sa specijaliziranim mandatarima, primjerice onima zadu\u017eenim za razum, razbor, mudrost?<\/p>\n

Atena, Zeusova k\u0107i u ‘Ilijadi’ je na strani Ahejaca, iako joj je i u Troji posve\u0107en hram. Bo\u017eica mudrosti slu\u017ei se la\u017eima, prevarama i obmanama kako bi osigurala pobjedu ‘svojoj mom\u010dadi’. A protivnica je Trojanaca ne zato \u0161to su u\u010dinili zlo\u010din protiv razuma ili anti\u010dko ‘etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje’, ve\u0107 zato \u0161to jedan Trojanac (Paris) u najtjecanju ljepote nije nju (ve\u0107 Afroditu) proglasio najljep\u0161om!? Toliko o \u017eenskim prioritetima, pa makar bile i mudrih glava \ud83d\ude42 .<\/p>\n

Kraljevi Krvavih prijestolja<\/i><\/b><\/p>\n

Popularni su bili i kraljevi, osniva\u010di gradova, dr\u017eava i dinastija, koji su na razli\u010dite (obi\u010dno krvave) na\u010dine postizali svoje pozicije, te njihovi ro\u0111aci koje su ubijali ili protjerivali. To pokazuje da slavni postaju ne samo zaslu\u017eni i pohvalni, ve\u0107 okrutnici i nasilnici, ako u akciji za postizanje vlasti postignu ‘specijalne efekte’. Uzmimo, na primjer, Atreja, oca dvojice istaknutih Homerovih Grka pod Trojom, Agamemnona i Menelaja, koji su se, za\u010dudo, dobro slagali. Imali su na raspolaganju svaki svoj grad dr\u017eavu, jedan Mikenu, drugi Spartu, a pod Trojom je bilo jasno razgrani\u010denje funkcija (Agamemnon je bio glavni). Uostalom, Agamemnon je pohodom na Troju zastupao interese svojega brata koji je ostao bez \u017eene (ljepotice Helene), ali za njega (i druge gr\u010dke sudionike pohoda na Troju) to je zna\u010dilo i priliku za osvajanje, razaranje i plja\u010dku, pa i otmicu \u017eena. Jednom takvom otmicom (Hriseide), pa Apolonovom intervencijom na molbu njenog oca (njegovog sve\u0107enika), po\u010dinje zaplet u Ilijadi.<\/p>\n

Glavne \u017eenske uloge<\/i><\/b><\/p>\n

I \u017eene su mogle postati slavne, ve\u0107inom kao majke ili supruge slavnih mu\u0161karaca, ali neke su se proslavile vlastitim djelima. Na \u010delu im je Medeja, koja je sve u\u010dinila za Jasona, a onda mu sve uzela, uklju\u010divo i zajedni\u010dku djecu.<\/p>\n

Puno bla\u017ee reagirala je prevarena Arijadna koju je ostavio Tezej nakon \u0161to mu je pomo\u0107u genijalne ideje i svoje ‘niti’ omogu\u0107ila izlazak iz kretskog labirinta i pobjedu Minotaura. Na putu ku\u0107i ostavio ju je na otoku Naksosu, gdje je \u017ealovala dok joj se nije ‘posre\u0107ilo’ (kako bi komentirala predatorica iz ‘Seksa i grada’). Ne samo da je na\u0161la novog mu\u017ea, ve\u0107 je to bio mladi i zanosni Dionis, pa je i njoj s\u00e2moj pribavio bo\u017eanske privilegije. O junacima tipa Jason i Tezej ne\u0107e ovdje biti puno rije\u010di, a malo ih ima i u Homera, tek sporedne uloge i to iz druge ruke, to jest iz pri\u010da pri\u010dljivog Nestora. Do\u0161li su drugi kandidati.<\/p>\n

Besmrtni zbog smrti<\/i><\/b><\/p>\n

Besmrtnost su mogli posti\u0107i i oni koji bi umrli ‘prije vremena’. Nakon napornog pothvata koji su u\u010dinili za svoju majku, Herinu sve\u0107enicu (vukli su njena kola umjesto volova) bra\u0107a Biton i Kleob nagradjeni su ‘slatkom smr\u0107u u cvijetu mladosti’. Zanimljivo je da je to bio rezultat maj\u010dine molbe bogovima da im da najbolje \u0161to se \u010dovjeku mo\u017ee dati i eto, vidimo, \u0161to je to. Ovaj primjer navodi kao drugi izbor u kategoriji sretnika Solon za vrijeme posjete Sardu, kad ga je Krez upitao za mi\u0161ljenje o najsretnijem \u010dovjeku na svijetu (prvi ‘najsretnik’ po Solonovua mi\u0161ljenju nije celebrity, ve\u0107 obi\u010dni \u010dovjek iz atenskog naroda koji je umro prije svojih potomaka, a za zasluge u domovinskom ratu dobio pokop na dr\u017eavni tro\u0161ak. O tome pi\u0161e Herodot, a vidi se kakve su mogu\u0107nosti za ljudski ‘Happy End’ \ud83d\ude42 .<\/p>\n

Slava se mogla posti\u0107i i na atletskom natjecanju. Ali ipak najve\u0107i podvizi vezani su za prigode u kojima je ulog \u017eivot, dakle u ratnim sukobima ili sukobima s nadmo\u0107nim zvjerima. Ve\u0107ina obra\u010duna sa zvjerima obavljena je u mitolo\u0161ko doba, a ve\u0107inu poslova \u010di\u0161\u0107enja (i u doslovnom smislu, \u010ditaj Euristejeve \u0161tale) obavio je kasnije divinizirani Heraklo, uz Tezeja ili Jazona i druge, koji su, kao \u0161to smo uo\u010dili, dosta toga postigli uz pomo\u0107 \u017eena koje su kasnije u pravilu zanemarili.<\/p>\n

Ahil \u00a0kontra Hektora<\/i><\/b><\/p>\n

\u0160to se aktualne ‘druge generacije’ junaka o kojima pi\u0161e Ilijada, a koji su, kako ka\u017ee stara\u010dki pristrani Nestor, slabiji od junaka iz njegove mladosti, oni su se najprije mogli iskazati u ratu. A i u Homerovo vrijeme za rat se moralo na\u0107i opravdanje. To nije bio interes za osvajanje teritorija, plja\u010dku ili porobljavanje, ve\u0107 je to morala biti moralna potreba, po mogu\u0107nosti osveta za u\u010dinjenu nepravdu. Grabe\u017e jedne ljepoptice (iako najljep\u0161e na svijetu), uzrokovao je takvu povredu \u010dasti gr\u010dkih plemena, da su krenuli u pohod na bogatu maloazijsku Troju kao da je svakom od sto tisu\u0107a razdra\u017eenih vojnika oteta \u017eena. \u00a0Ali nije to bilo samo nadahnu\u0107e i unutra\u0161nji poriv. ‘Moralnu motiviranost’ poja\u010dali su i penali za nesudjelovanje, kako bi se osigurala brojnost napada\u010da, a neki od glavnih junaka Trojanskog rata s gr\u010dke strane tu su pokazali, bilo vlastitom odlukom ili utjecajem drugih, prve naznake svoje (ne)juna\u010dke prirode, to jest nesklonost borbi. Odisej se pravio ludim, a Ahilej se skrivao preobu\u010den u djevojku, kako bi izbjegli ‘vojnoj obvezi’. Za najve\u0107eg gr\u010dkog junaka moglo se na\u0107i opravdanje, a to je da ga je na to prisilila bri\u017ena besmrtna mati, Tetida, koja je znala (iz filmskog serijala o ‘mo\u0107i sudbine’) \u0161to \u0107e mu tamo dogoditi. Ali, on je odabrao slavu pred opcijama dugovje\u010dnog i nezamjetnog \u017eivota. Tko od nas ima mogu\u0107nost takvog izbora?<\/p>\n

Na cijeni je bila sposobnost pronala\u017eenja opravdanja za bijeg, strah, malodu\u0161nost i odustajanje, \u0161to nisu tipi\u010dne karakteristike junaka:), ali stvar je i onda bila u interpretaciji \ud83d\ude42<\/p>\n

Nastavak slijedi.<\/i><\/p>\n

Ada Juki\u0107, <\/b>
\nU Zagrebu, prosinac 2018.<\/p>\n

*Citati iz ‘Ilijade’ navedeni su oznakom pjevanja i stiha, primjerice, Prvo pjevanje, stihovi od 17. do 21: (I, 17-21)<\/em><\/p>\n

Literatura:<\/em><\/strong>
\nHomer ‘Ilijada’ Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987. preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107<\/em>
\nHomer ‘Odiseja’ Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987. preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107<\/em>
\nHerodot ‘Povijest’, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., preveo i priredio Dubravko \u0160kiljan<\/em>
\nRobert Graves: ‘Gr\u010dki mitovi’, Nolit, Beograd, 1974.<\/em>
\nVojtech Zamarovsky ‘Junaci anti\u010dkih mitova’, Leksikon gr\u010dke i rimske mitologije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 1989.<\/em>
\nSofoklo ‘Filoktet’ Grafi\u010dki zavod Hrtvatske, Zagreb 1980.<\/em>
\nSofoklo ‘Antigona’, \u0160kolska knjiga, Zagreb 1989.<\/em>
\nPublije Vergilije Naron ‘Eneida’ Zora, Matica hrvatska, Zagreb 1970.<\/em>
\nDjela Eshila, Euripida, Platona, Aristotela\u2026<\/em><\/p>\n

Filmska ‘literatura’:<\/em><\/strong>
\nTroja (Troy; 2004.), redatelj Wolfgang Petersen (BLU RAY izdanje)<\/em>
\nHelena Trojanska (Helen of Troy; 1956.), redatelj Robert Wise (DVD izdanje)<\/em>
\nSudar Titana (Clash of Titans; 2010.), redatelj Louis Leterrier (BLU RAY izdanje)<\/em>
\nBijes Titana (Wrath of the Titans; 2012.), redatelj Jonathan Liebsman (BLU RAY izdanje)<\/em>
\nFilmovi o superjunacima<\/em>
\nAkcijski i povijesni filmovi<\/em><\/p>\n

Ostali izvori:<\/em><\/strong>
\nstudij povijesti umjetnosti i sociologije, op\u0107e gimnazijsko znanje, kazali\u0161te, putovanja, predavanja, Internet<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>