{"id":37885,"date":"2018-12-20T00:39:54","date_gmt":"2018-12-19T23:39:54","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37885"},"modified":"2025-05-25T10:25:52","modified_gmt":"2025-05-25T08:25:52","slug":"blu-ray-troja-povijesni-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37885","title":{"rendered":"BLU RAY: TROJA, povijesni film [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Troja<\/strong>
\nRedatelj: Wolfgang Petersen<\/strong><\/p>\n

Tko odlu\u010di umjesto ‘Ilijade’ (oko 16000 stihova) pogledati ‘Troju’ (oko 160 minuta), pa se pretvarati da je pro\u010ditao Homera, bit \u0107e ‘uhva\u0107en na djelu’. Jer ne samo da Petersonov film, i kad ga hvale (vidi Cover Blue Raya), ne mo\u017ee posti\u0107i nemjerljive dimenzije Homerovog epa, ve\u0107 \u0161to su u filmu izmijenjene neke \u010dinjenice iz literarnog podlo\u0161ka koje spadaju u ‘obveznu faktografiju’ klasi\u010dne naobrazbe, pa se onaj tko uz film po slavnom epu ne koristi literaturu, mo\u017ee proslaviti neznanjem \u263a Neke intervencije u Homerovu fabulu su prihvatljive. To \u0161to film uklju\u010duje motiv Trojanskog konja i osvajanje Grada, zaokru\u017euje pri\u010du o Troji, iako Homer ‘Ilijadu’ zaklju\u010duje padom Hektora, a ne Troje, to jest, pogrebom i oplakivanjem njenog najve\u0107eg junaka. Ali to \u0161to u filmu strada Menelaj, ne samo da nije to\u010dno ‘po Homeru’, ve\u0107 dovodi u pitanje doga\u0111aje u sljede\u0107em klju\u010dnom Homerovom i svjetskom epu, u kojem Agamemnonov brat i Helenin mu\u017e (koji \u017eenu primi natrag poslije desetlje\u0107a veze s Parisom i nema dokaza da joj je \u0161to predbacivao \u263a), primi u posjetu Telemaha, Odisejevog sina. \u0160to s drugim djelima gr\u010dke tragedije koje se oslanjaju na Homera ili njegove mitolo\u0161ke temelje? Ako pri kraju Petersenove ‘Troje’ strada i Agamemnon, kako \u0107e ga po povratku u Gr\u010dku dotu\u0107i Klitemnestra i kako \u0107e Orest izvr\u0161iti svoju osvetu, kako \u0107e se proslaviti Elektra?<\/p>\n

<\/p>\n

Nisu to jedine \u017ertve filmske ‘pjesni\u010dke slobode’. U brojnim ameri\u010dkim filmovima baziranim na gr\u010dkoj mitologiji i klasi\u010dnoj literaturi, ima toliko izmjena, zamjena i dopuna koje nisu opravdane drugim, novim, filmu inherentnim determinizmom, kao da samo dodavanje, izostavljanje ili mije\u0161anje likova i doga\u0111aja predstavlja autorsku kreaciju. Prihva\u0107am pravo na slobodu filmskog kreativca u odnosu literarni predlo\u017eak, pa bio i Homerov, ali u pogledu na\u010dina interpretacije likova i \u010dinjenica, a ne faktografske izmjene. Time \u0161to u Petersenovom filmu Hektor prije odlu\u010dne bitke s Ahilejem ne tr\u010di tri puta oko zidova Troje (kao \u0161to tr\u010di, to jest bje\u017ei, u epu) i \u0161to borba s Ahilejem traje dugo, time redatelj, odnosno scenarist, odlikuju svog glavnog pozitivca (Eric Bana, kojemu bih dala prednost ne samo u duelu s Bradom Pittom \u263a, ve\u0107 u svakom castingu). Izostavljanjem detalja privremene malodu\u0161nosti junaka \u010dini se prilagodba suvremenoj percepciji akcijskog junaka, u kojem ovaj ne oklijeva pred nadmo\u0107nim protivnicima (jer je siguran da \u0107e pobijediti \u263a).<\/p>\n

U Homerovo doba tolerira se odre\u0111ena doza sraha, slabosti i tuge u junaka. Kad Hektor u 7. poglavlju ‘Ilijade’ zove na dvoboj (to nije onaj dvoboj Parisa i Menelaja prikazan (s izmijenjenim ishodom) u filmu), tek nakon Nestorovog ukora (u kojem starac sam sebe hvali ubojitim mladena\u010dkim podvigom \u263a), javi se nekoliko (devet) dobrovoljaca. U vrijeme kad je i najve\u0107i junak mogao zbog povrede ponosa ili gubitka djevojke roniti gorke suze, toleriralo se i takti\u010dko izbjegavanje neprijatelja ‘juna\u010dkim trkom’, i Homer to povezuje. Apolon je Hektoru udijelio ‘juna\u0161tvo i koljena brza’ (*22. pjevanje, stih 204). To oklijevanje i povla\u010denje do\u017eivljavaju i drugi junaci s ahejske i trojanske snage, ali to poni\u0161tava njihovu osudu, jer je njihovo pona\u0161anje rezultat intervencija s Olimpa, napose Zeusa, ili dobivaju drugu \u0161ansu, pa ponovo u borbi, sr\u010dano\u0161\u0107u (ili okrutno\u0161\u0107u) vra\u0107aju svoj ‘dobar glas’.<\/p>\n

Jedini koji ne oklijeva i koji se ne boji (osim kad se skoro utopi u rijeci i to ne zbog smrti, ve\u0107 na\u010dina na koji bi mogao umrijeti) je Ahilej. Ali on zna (i svi znaju!) da je on najja\u010di, pa se i nema koga bojati. On i izgleda najja\u010di, o\u010dekivali bismo da je i najve\u0107i, njegovo koplje ne mo\u017ee nitko osim njega dr\u017eati, pa ga Patroklo ne uzima, kad u Ahilovoj opremi ode u bitku. A ta veli\u010dina koja impresionira vojsku i koja vizualno isti\u010de njegovu snagu nije ostvarena dodjelom uloge u filmu. U vrijeme snimanja Brad Pitt je mo\u017eda bio na Olimpu holivudskog castinga, a i \u010dinjenica da je plavokos mogla je doprinijeti njegovu izboru, ali i u scenama u kojima mi\u0161i\u0107ima fascinira Briseidu, ne djeluje monumentalno ni zastra\u0161uju\u0107e u odnosu na druge ‘snagatore’. A njegovo isticanje \u017eudnje za slavom i mehani\u010dko shva\u0107anje na\u010dina kojim se posti\u017ee, \u010dini ga gotovo jednako \u017ertvom celebrity mita kao i sudionici Big Brothera koji su spremni za sve kako bi se ‘proslavili’. Bez demoniziranja Ahila, kao u nekim filolo\u0161kim ili psiholo\u0161kim analizama ‘Ilijade’, nije ga mogu\u0107e uzeti za uzor idealnog junaka, pa ne vjerujem ni da je Homer bio posve na njegovoj strani. On je podlo\u017ean emocijama vi\u0161e nego razumu, bezumno je samoljubiv i time podlo\u017ean manipulaciji, \u0161to lukavi Odisej koristi, pona\u0161a se nezrelo i razma\u017eeno, pod sa\u017ealjivom brigom bo\u017eanske majke koja zna za njegovu sudbinu, pa mu nastoji ugoditi kao bolesnom djetetu. Njegova opsesija slavom djeluje isprazno, jer prihva\u0107a bilo koji izazov da do nje do\u0111e, a u filmu gubi i onu zanimljivu stranu dvojbe iz Homera. Za\u0161to on napada Trojance, oni mu nisu ni\u0161ta skrivili? To se mo\u017ee pitati svaki sudionik rata, napose na napada\u010dkoj strani. Ali kad osobno osjeti napad ili gubitak, empatija za drugu stranu nestaje i izbijaju agresivni mehanizmi. Napose je motiv osvete istaknuo Homer, kao jedne od konstanti ljudske prirode. \u017dudnja za osvetom sla\u0111a je od meda, ka\u017ee, i taj stih nije pokopan u Troji. Ali Ahil ima pravo, pobjeda je bitna za ‘nepropadnu slavu’, a ne cilj borbe ili njena opravdanost. I to ne govori toliko o junacima, koliko o onima koji ih slave, to jest publici, dru\u0161tvu, svijetu, \u010dovje\u010danstvu. O tome Homer pi\u0161e, jednako kao ratu. I danas vi\u0161e ljudi zna za D\u017eingis kana nego Roberta Kocha.<\/p>\n

\u0160to se drugih u filmu uloga ti\u010de, ve\u0107 sam spomenula Erica Banu, idealan Hektor, privla\u010dniji od najja\u010deg junaka, ‘ja\u010di’ nego u Homerovom izdanju. Dobar izbor lika Andromahe (Saffron Burrows), odana supruga, majka, snaha, tragi\u010dan lik (i ona \u0107e se ‘izvu\u0107i’ iz Troje, ali ne tragedije, za to treba \u010ditati druge stihove). Nezahvalnu ulogu ‘najljep\u0161e \u017eene na svijetu’ dobila je u ono vrijeme popularna Diane Kruger. Kako biti najljep\u0161a, kad se ‘o ukusima ne raspravlja’ \u263a? S obzirom na ‘epske zapise’ bila je plavokosa, pa je bar to bila smjernica u izboru. U filmu je imala aktivnu ulogu u odluci Parisa da je povede iz Sparte (pri tome nisu zaboravili ponijeti blago), a uspjela je (uz Afroditinu pomo\u0107) odr\u017eati bra\u010dnu strast i poslije deset godina (partnerstva), \u0161to nije mali pothvat. Sjetimo se da je Paris, tamnokosi Orlando Bloom, u filmskom koloru, bio spreman dati blago, ali \u017eenu ne. Petersonov Agamemnon svojim je kraljevskim pona\u0161anjem, otvorenim vlastoljubljem i zlatoljubljem, gotovo simpati\u010dniji od Homerovog lika. Najve\u0107u filmsku promociju dobila je epizodna Briseida (Rose Byrne), koja se iz Ahilovog objekta \u017eudnje prometnula u muzu koja upravlja njegovim postupcima, a ne samo libidom. Ostarjeli Peter O’Tool kao Prijam dobio je svoj glasoviti govor na ne-sretnom kraju filma.<\/p>\n

Glazba Jamesa Hornera uklju\u010duje isto\u010dnja\u010dki leitmotiv dubokog \u017eenskog glasa koji asocira na ‘Gladijatora’ (Ridley Scott, 2000., skladatelj Hans Zimmer).<\/p>\n

Masovne i akcijske scene ostvarene su, kao \u0161to bi se i moglo o\u010dekivati uz tehnolo\u0161ke resurse po\u010detka 21. stolje\u0107a, dojmljivo. Rekonstrukcija Troje, gr\u010dke flote, ratne opreme, bitaka i dvoboja zadovoljavaju\u0107e su produkcije. Ali to nije film o kojem \u0107e se govoriti izvan konteksta vremena i prostora u kojem je nastao. A to je ono \u0161to je postigla ‘Ilijada’.<\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nU Zagrebu, 18. prosinca 2018.<\/p>\n

* Citati i podloge iz knjige Homer ‘Ilijada’, preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1987.<\/p>\n

** Povod za ponovno gledanje Filma je Godina Troje (progla\u0161ena povodom 20-godi\u0161njice uvr\u0161tenja nalazi\u0161ta Troje u Turskoj u fundus vrijednosti UNESCO-a). Godina Troje u Hrvatskoj obilje\u017eena je programom doga\u0111anja u Arheolo\u0161kom muzeju Zagreba tijekom 2018., izme\u0111u ostalog, izlo\u017ebama i predavanjima od kojih sam nekima sa zadovoljstvom nazo\u010dila:
\nAMZ \u2013 Godina Troje u Hrvatskoj (Predavanje o Troji – prof. dr. sc. R\u00fcstem Aslan)<\/strong><\/a>
\nAMZ \u2013 Predavanje \u2013 TRAGOVIMA IZGUBLJENIH TROJANACA I UKRADENOGA TROJANSKOGA BLAGA (dr. sc. Helena Tomas)<\/strong><\/a>
\nAMZ \u2013 Predavanje REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI \u2013 ODABRANE TEME (dr. sc. Marina Mili\u0107evi\u0107 Brada\u010d)<\/strong><\/a><\/p>\n

DVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n

Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n

Detalji o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Troy (2004.)<\/strong>
\nScenarij: David Benioff po Homeru
\nGlazba: James Horner
\nGlume: Brad Pitt, Eric Bana, Orlando Bloom, Diane Kruger, Brendan Gleeson, Brian Cox, Sean Bean, Saffron Burrows, Julie Christie, Peter O’Toole,
\nJo\u0161 glume: Gulian Glover, Nathan Jones, Adoni Maropis, Jacob Smith, John Shrapnel, Siri Svegler, Lucie Barat, Ken Bones, Manuel Cauchi, Garrett Hedlund, James Cosmo, Rose Byrne, Tyler Mane
\nWarner Bros., Helena Productions, Latina Pictures, 2004. \/ 2010., CF<\/p>\n

Informacije o Blu Ray izdanju:<\/strong>
\nTrajanje: 162 min
\nFormat: 2.41 : 1
\nFilm u boji
\nJezici: DTS-HD Master Audio: engleski 5.1; Dolby Digital: turski 2.0, ruski 2.0, poljski 5.1, ma\u0111arski 5.1, \u010de\u0161ki 5.1, engleski 5.1, tajlandski 5.1
\nPodnaslovi: hrvatski, engleski, slovenski, estonski, \u010de\u0161ki, bugarski, arapski, tajlandski, korejski, islandski, kineski, portugalski, ukrajinski, turski, srpski, ruski, rumunjski, poljski, litvanski, latvijski, ma\u0111arski, hebrejski, gr\u010dki<\/p>\n

Blu Ray dodaci:<\/strong>
\nU sredi\u0161tu bitke \u2013 Analiza uzbudljivih akcijskih scena
\nOd ru\u0161evina do stvarnosti \u2013 Povijest i produkcija filma
\nTroja: Odiseja efekata
\nGalerija bogova \u2013 3D animirani vodi\u010d kroz gr\u010dku mitologiju
\nGr\u010dka brodogradnja \u2013 Vizualizacija scena
\nKino najava<\/p>\n

Share<\/a><\/div>