{"id":37491,"date":"2018-11-09T17:50:05","date_gmt":"2018-11-09T16:50:05","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491"},"modified":"2018-11-09T17:50:05","modified_gmt":"2018-11-09T16:50:05","slug":"oceanmore-na-interliberu-2018","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491","title":{"rendered":"OceanMore na Interliberu 2018"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: none; width: 100%;\" src=\" http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/oceanmore_logo.jpg \" \/><\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dragi prijatelji, partneri i zaljubljenici u knji\u017eevnost,<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">nadamo se skorom susretu na interliberskom \u0161tandu <strong>OceanMora<\/strong> (<strong>paviljon 5, mjesto 12C<\/strong>), gdje smo od utorka do nedjelje (13. \u2013 18. studenog) od 10-20h (a u petak i subotu, 16. i 17. studenog, sve do 21h).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako\u0111er, ako se \u017eelite upoznati s <strong>Kristianom Novakom<\/strong>, do\u0111ite nam u petak, 16. studenog, od 19-21h, na potpisivanje <em>\u010crne mati zemle<\/em> i <em>Ciganina, ali najljep\u0161eg<\/em>, i dru\u017eenje s autorom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Srda\u010dno, Naklada OceanMore<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naklada <strong>OceanMore<\/strong> pripremila je \u010detiri nova naslova za studeni:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>Karl Ove Knausg\u00e5rd: <em>Zima<\/em><\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Knjiga eseja <em>Zima<\/em> drugi je dio kvadrilogije <em>Enciklopedija godi\u0161njih doba<\/em> (<em>\u00c5rstid encyklopedien<\/em>) koju je Knausg\u00e5rd objavio 2015. godine dok je i\u0161\u010dekivao ro\u0111enje svoje \u010detvrte k\u0107eri. Zbirka je to pisama, meditacija o davno vi\u0111enim predmetima, bi\u0107ima i doga\u0111ajima koje autor ispunjava novim sadr\u017eajem i emocijama, bilo da pi\u0161e o sovi, cijevi, bo\u017ei\u0107nim darovima, pli\u0161anim \u017eivotinjama, spolnoj \u017eelji, atomima\u2026 Ukratko, sve ima svoju \u010dudesnu dimenziju koju smo u svakodnevici odavno zaboravili.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eMalo je gdje to ne\u017eivo u zimi predstavljeno s ve\u0107om neugodno\u0161\u0107u kao u Danteovoj <em>Bo\u017eanstvenoj komediji<\/em>, u kojoj je dno pakla opisano kao golema zale\u0111ena voda iz koje mrtvima izviruju samo zale\u0111ene glave. Ne mogu se pomicati, \u010dak su im i suze u o\u010dima nepokretne, zale\u0111ene.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><em><u>Iz medija:<\/u><\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Knausg\u00e5rd nije prvi koji razmi\u0161lja o svagdanjim, obi\u010dnim stvarima, razlika je samo u tome \u0161to to njegovo razmi\u0161ljanje o svagdanjem rezultira nesvagdanjom knji\u017eevno\u0161\u0107u.<br \/>\n<em>Dagen<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>Zima<\/em> obasjava stvari na istinit i neo\u010dekivan na\u010din. \u017divot je kratak, a zima duga i mra\u010dna. Rabi refleksnu traku. I \u010ditaj Knausg\u00e5rda.<br \/>\n<em>Dagens n\u00e6ringsliv<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010citaju\u0107i ove eseje, ponekad sam zastao i upitao se navla\u010di li mi Knausg\u00e5rd pau\u010dinu na o\u010di ve\u0107 samom ljepotom svoje proze. Ali nije tako&#8230; <em>Zima<\/em> dose\u017ee osje\u0107aje i kolektivna iskustva koja u svima nama le\u017ee pod naslagama pra\u0161ine.<br \/>\n<em>Chicago Review of Books<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Autor osvjetljuje svijet svetim sjajem iznena\u0111enja i suosje\u0107anja&#8230; Dobitno unutarnje putovanje u najintimnije godi\u0161nje doba.<br \/>\n<em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Eseji u <em>Zimi<\/em> odlikuju se iznimnom profinjeno\u0161\u0107u promi\u0161ljanja koja je privukla tolike \u010ditatelje ranijim [Knausg\u00e5rdovim] djelima. \u0160teta koju je njegov otac mo\u017eda po\u010dinio mo\u017ee se ispraviti. Pi\u0161u\u0107i za svoju k\u0107er, Knausg\u00e5rd obnavlja plemenitu mogu\u0107nost da se civilizirani \u017eivot provede istra\u017euju\u0107i svijet sa znati\u017eeljom i divljenjem.<br \/>\n<em>Los Angeles Review of Books<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Karl Ove Knausg\u00e5rd<\/strong> (Oslo, 1968.) studirao je knji\u017eevnost i umjetnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Bergenu. Njegov je prvijenac <em>Ute av verden<\/em> (1998.) dobio Nagradu norve\u0161kih knji\u017eevnih kriti\u010dara (prvi put u povijesti osvojio ju je debitant), a drugi roman <em>Ima vrijeme za sve<\/em> (2004.) osvojio je niz nagrada i nominiran je za Nagradu Nordijskoga vije\u0107a. Od 2009. do 2011. objavljuje heksalog <em>Moja borba<\/em> (Min Kamp) koji se u Norve\u0161koj, zemlji od oko pet milijuna stanovnika, prodao u vi\u0161e od pola milijuna primjeraka.<br \/>\nZa <em>Moju borbu<\/em> dobio je brojne nagrade, a 2015. i Me\u0111unarodnu nagradu <em>Die Welta<\/em> te 2017. visoko cijenjenu <em>Jeruzalem Prize<\/em>, koja promi\u010de slobodu pojedinca u dru\u0161tvu, a dobili su je samo najzna\u010dajniji pisci na\u0161e epohe.<br \/>\nZa mnoge kriti\u010dare Knausg\u00e5rdova <em>Moja borba<\/em> najzna\u010dajnije je djelo skandinavske knji\u017eevnosti 21. stolje\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>Lydia Davis: <em>Ne mogu i ne\u0107u<\/em><\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Lydia Davis (1947.) ameri\u010dka je spisateljica kratkih pri\u010da, romana, eseja i zapa\u017eena prevoditeljica s francuskoga i drugih jezika. Do danas je objavila \u0161est zbirki pri\u010da i roman <em>The End of Story<\/em>. Prevela je mnoge francuske klasike, poput Prousta, Flauberta, Blanchota, Foucaulta. Jedna od tek troje \u017eivu\u0107ih autora koji su se pojavili u presti\u017enim izdanjima The Best American Short Stories i The Best American Poetry. Godine 2003. primila je iznimno cijenjenu stipendiju MacArthur, 2005. izabrana je za \u010dlana Ameri\u010dke akademije znanosti i umjetnosti, a 2013. dobitnica je Me\u0111unarodne nagrade Man Booker, i to za prozu koju obilje\u017eavaju \u201ekratko\u0107a i preciznost poezije\u201c. Trenutno predaje kreativno pisanje na Sveu\u010dili\u0161tu u Albanyju, New York.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><em><u>Iz medija:<\/u><\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Davis je \u010darobnjakinja samosvijesti. Tek nekoliko suvremenih pisaca mo\u017ee rije\u010dima na stranici bolje izraziti bit. \u2026 Ona je skra\u0107eni Proust&#8230;<br \/>\n<em>Jonathan Franzen<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Usprkos njihovoj kratko\u0107i (a mo\u017eda upravo zbog nje), pri\u010de [Lydije Davis] postavljaju \u017eivotna pitanja, o nama i o svijetu\u2026 U sredi\u0161tu je knjige shva\u0107anje da pri\u010de mo\u017eemo otkriti posvuda, da su sasvim uobi\u010dajeni i svakodnevni trenutci zapravo oni najnasilniji i posve autenti\u010dni, a na nama je da ih primijetimo, ponovno kreiramo, sa\u010duvamo\u2026<br \/>\n<em>The Los Angeles Times<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Neke knjige\u2026 ispadnu tako da nalikuju na elektroencefalogram samoga autora. <em>Ne mogu i ne\u0107u<\/em> Amerikanke Lydije Davis jedna je od takvih.<br \/>\n<em>Le Monde des livres<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mo\u0107na je poput Kafke, tanko\u0107utna poput Flauberta i autenti\u010dan je predstavnik svoje epohe, na svoj na\u010din, kao \u0161to je bio i Proust\u2026 Ispunjava vas rado\u0161\u0107u. Ne postoji pisac poput nje.<br \/>\n<em>Ali Smith, The Guardian<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>Ne mogu i ne\u0107u<\/em> tmurnija je i ozbiljnija od ostalih zbirki pri\u010da Lydije Davis. Propast i rasulo uvijek su blizu\u2026 Slu\u010dajna ljepota tako\u0111er je posvuda\u2026 kao da nas Davis \u017eeli podsjetiti da nas samo detaljno, intenzivno promatranje mo\u017ee spasiti, i to samo nakratko.<br \/>\n<em>The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Najrevolucionarnija zbirka pri\u010da objavljena u zadnjih 25 godina u Americi.<br \/>\n<em>The Boston Globe<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U najboljoj tradiciji velikih majstorica ameri\u010dke kratke pri\u010de (Munro, Berlin) niz nastavlja <strong><em>Lydia Davis<\/em><\/strong> \u2013 magi\u010dnim komprimiranjem svakodnevice, neprimije\u0107enih detalja, usputnih razgovora, spletom svojih i tu\u0111ih snova, i\u0161\u010ditavanjem Flaubertovih pisama (tijekom prevo\u0111enja Gospo\u0111e Bovary), stvara za\u010dudne price neuobi\u010dajenih formi. Neke su poput aforizama, poput poezije u prozi, parabola, briljantno duhovite \u201epri\u010de-\u017ealbe\u201c (Pismo proizvo\u0111a\u010du smrznutog gra\u0161ka, Pismo direktoru hotela, Pismo predsjedniku Ameri\u010dkoga biografskog zavoda), i bolno potresne (Tuljani, Pse\u0107a dlaka, Pas i dr.). Mnogi bi pisci na temu ispisali \u010ditav roman, ali njoj je dovoljno nekoliko re\u010denica, nekoliko stranica, jer pri\u010du mo\u017eemo smjestiti bilo gdje, a najobi\u010dniji trenutci koje jedva zamje\u0107ujemo mogu nas udariti svojom nesmiljenom okrutno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>Szil\u00e1rd Borb\u00e9ly: <em>Tijelu<\/em><\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbirka<strong>\u00a0<em>Tijelu: Ode i legende<\/em><\/strong>\u00a0hvaljenoga pjesnika Szil\u00e1rda\u00a0Borb\u00e9lya\u00a0kompleksna je poetska kompozicija koja preispituje osobni i dru\u0161tveni odnos prema ljudskom tijelu. Autor u 59 poglavlja nadahnuto pripovijeda o vlastitome metafizi\u010dkom poimanju tijela i jezika,\u00a0ali i o misteriju samoga postojanja.<br \/>\nProzne pjesme prepjevi su ispovijesti o ro\u0111enju, \u017eivotu i smrti. Utemeljeni su na autenti\u010dnim \u017eivotnim pri\u010dama \u017eena koje su izgubile dijete, pre\u017eivjele povijesne strahote ili iskusile druge neda\u0107e.\u00a0<em>Ode<\/em>\u00a0su guste u sadr\u017eaju i raznovrsne u tonovima te strogom formom podsje\u0107aju na srednjovjekovne kr\u0161\u0107anske himne.\u00a0<em>Legende<\/em>\u00a0pripovijedaju o sudbini svetaca i obi\u010dnih ljudi, a nude posve nov pogled na traumu i mu\u010deni\u0161tvo.<br \/>\nOvaj zaokru\u017eeni poetski projekt daje glas dosad ne\u010dujnoj \u017eenskoj traumi te uzdi\u017ee \u017eensko tijelo u simbol mu\u010deni\u0161tva i Tijela, u izravnoj suprotnosti s religijsko-kulturnim mitovima zapadne civilizacije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><em><u>Iz medija:<\/u><\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tijela o kojima (i kroz koja) pjesni\u0161tvo Szil\u00e1rda Borb\u00e9lya govori ranjena su, iskori\u0161tena, potla\u010dena, \u010desto upravo poni\u0161tena tijela. Govori o nemilosrdnim iskustvima potresenim, izlomljenim jezikom koji je izgubio vjeru u iskazivo, a ipak je sposoban, tek rijetko izdaleka osvijetliv\u0161i mogu\u0107nost nade i katarze, tu izlomljenost preto\u010diti u liriku.\u00a0<em>Tijelu<\/em>\u00a0je duboko humanisti\u010dko djelo koje govori o nesumnjivu porazu humanizma.<br \/>\n<strong><em>M\u0171\u00fat<\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tijelo koje propada i pati, koje u sebi nosi smrt, u vje\u010dnoj sada\u0161njosti fotografije postaje izvanvremenskim, njegova kona\u010dnost ne prestaje, ve\u0107 se \u0161iri u beskona\u010dnost. Taj paradoks kao da je definicija poezije Szil\u00e1rda Borb\u00e9lya.<br \/>\n<strong><em>Magyar narancs<\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kad bol izgubi oblike izra\u017eavanja.<br \/>\n<strong>J\u00f3zsef Tam\u00e1s Rem\u00e9nyi<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>Dragi Szil\u00e1rde, nisam te shva\u0107ao. Volio sam te.<\/em><br \/>\n<strong>L\u00c1SZL\u00d3 KRASZNAHORKAI<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>On je bio pjesnik koji je najvi\u0161e obe\u0107avao u ma\u0111arskoj poeziji, koji je mogao ra\u010dunati na sjajnu budu\u0107nost.<\/em><br \/>\n<strong>IMRE KERT\u00c9SZ, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Szil\u00e1rd Borb\u00e9ly<\/strong>\u00a0ro\u0111en je 1. studenog 1963. godine u Feh\u00e9rgyarmatu, krajnje sjeveroisto\u010dnom predjelu Ma\u0111arske nedaleko od granice s Rumunjskom i Ukrajinom. Predavao je staru ma\u0111arsku knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu Lajos Kossuth u Debrecinu i prevodio s njema\u010dkog i engleskog jezika, a 1998. godine primljen je u Ma\u0111arsku akademiju znanosti.<br \/>\nPrvotno je prepoznat kao pjesnik (prvu zbirku\u00a0<em>Adatok<\/em>\u00a0objavio je jo\u0161 kao student), no osim \u0161to se bavio povije\u0161\u0107u knji\u017eevnosti i esejistikom, autor je i nekoliko kazali\u0161nih komada. Njegov prvi roman\u00a0<em>Nevoljnici \u2014 Zar je Mesija ve\u0107 oti\u0161ao?<\/em>\u00a0(OceanMore, 2016.) pojavio se 2013. godine i odmah izazvao javnu polemiku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Szil\u00e1rd Borb\u00e9ly uvrije\u017eeno se smatra jednim od vode\u0107ih europskih pjesni\u010dkih glasova 21. stolje\u0107a.\u00a0Njegova pjesni\u010dka djela nagra\u0111ena su nizom priznanja poput Nagrade Attila J\u00f3zsef, Nagrade Tibor D\u00e9ry i Nagrade Mil\u00e1n F\u00fcst.\u00a0<strong><em>Za pjesni\u010dki rad ukupno mu je dodijeljeno dvadesetak knji\u017eevnih nagrada<\/em><\/strong> i niz presti\u017enih stipendija za umjetnike. Dana\u00a019. velja\u010de 2014. godine u Debrecinu je po\u010dinio samoubojstvo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>Virginie Despentes: <em>Vernon Suboteks III<\/em><\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krajem drugog dijela Vernon Suboteks odlu\u010dio je \u017eivjeti izvan Pariza, gdje je i dalje okrenut isklju\u010divo onome \u0161to ga ispunjava \u2013 potajice pu\u0161ta glazbu na intimnim okupljanjima, takozvanim <em>konvergencijama<\/em> \u2013 a njegova vjerna dru\u017eba brine o svemu ostalom. Sve vi\u0161e sudionika smatra ga svojevrsnim guruom jer svojim opojnim setovima uspijeva za\u010darati cijeli podij. Glas o njegovim vrhunskim <em>rave<\/em> partijima, na koje se ulazi samo osobnom preporukom, pro\u0161irio se \u010dak i do glavnoga grada.<br \/>\nLegenda o DJ-u Vernonu Suboteksu raste, no partijanerska idila uskoro se slama. Novost o Vernonovu mogu\u0107em nasljedstvu unosi nepovjerenje i ljubomoru, a francuska se prijestolnica, kao i sama dr\u017eava, naglo mijenja: teroristi\u010dki napadi izvr\u0161eni u petak, 13. studenoga 2015., \u0161okiraju Francuze i utje\u010du na svaku pojedinu sudbinu u dru\u017eini.<br \/>\nZavr\u0161ni dio trilogije o \u0161armantnom DJ-u precizna je kronika na\u0161eg vremena i eksplozivni opro\u0161taj od ve\u0107 amblematske knji\u017eevne figure. Virginie Despentes, nadarena i suosje\u0107ajna pripovjeda\u010dica, majstorski zaokru\u017euje \u017eivot Vernona Suboteksa \u2013 pri\u010du koja joj je donijela hvalospjeve svjetske kritike. Ova trilogija samo je u Francuskoj dosad prodana u vi\u0161e od milijun primjeraka, a prevodi se na preko dvadeset jezika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><em><u>Iz medija:<\/u><\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tri inteligentna toma koji izazivaju ovisnost. Zafrkancija, pripovijedna tanko\u0107utnost i sraz jezi\u010dnih razina prepli\u0107u se i \u010dine <em>Vernona<\/em> neodoljivim.<br \/>\n<em>Le Monde des livres<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Malo je re\u0107i kako ovih 800 stranica obilje\u017eava knji\u017eevnu povijest. Zbogom, Vernone.<br \/>\n<em>Les Echos<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izazovna i sofisticirana, ova uzbudljiva i smiona pikareska govori o Francuskoj, ali i o svima nama: koliko glasno vi\u010demo, koliko jako nas boli. Ovo je pri\u010da o <em>sada<\/em>.<br \/>\n<em>Irish Times<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posljednji nastavak trilogije jo\u0161 je eksplozivniji od prethodnih.<br \/>\n<em>Les Inrockuptibles<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Knji\u017eevni spomenik.<br \/>\n<em>Neue Z\u00fcrcher Zeitung<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Virginie Despentes<\/strong> (1969.) nagra\u0111ivana je spisateljica i redateljica te ugledna francuska feministica i kriti\u010darka kulture. Sure\u017eirala je filmske adaptacije svojih romana, kontroverznog <em>Baise-Moi<\/em> i <em>Bye Bye Blondie<\/em>, a napisala je i scenarij za filmsku adaptaciju vlastita vi\u0161estruko nagra\u0111ivana romana <em>Les Jolies Choses<\/em>, u kojoj glumi Marion Cotillard.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U nizu dodijeljenih knji\u017eevnih nagrada isti\u010du se presti\u017ena Nagrada Renaudot 2010. za roman <em>Apocalypse b\u00e9b\u00e9<\/em>, ali i <strong>pet nagrada koje su osvojila prva dva dijela romaneskne trilogije <em>Vernon Suboteks<\/em><\/strong>: Nagrada Ana\u00efs-Nin, Nagrada Landerneau, Nagrada Roman-News, Nagrada La Coupole i Nagrada Grada Deauvillea. Od 2016. godine \u010dlanica je Akademije Goncourt.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"text-align: justify;\">O ostalim na\u0161im izdanjima informirajte se na <a href=\"http:\/\/newsletter-old.posluh.hr\/phplist\/lists\/lt.php?tid=LR8MVl4DBFIIAR5dU1EHH1EDVlQeWldaBhkFVwxRC1RSVw1RUQFMBlwFBwlTDQYfAQNSBx4MVlQFGQECAFIVVQBQBAECUVIECQIGRVIFV1QBBV9WHgtSAgMZV1UBVxVZVwFVT1EDUVQKAwAIUQFRUw\" data-saferedirecturl=\"https:\/\/www.google.com\/url?q=http:\/\/newsletter-old.posluh.hr\/phplist\/lists\/lt.php?tid%3DLR8MVl4DBFIIAR5dU1EHH1EDVlQeWldaBhkFVwxRC1RSVw1RUQFMBlwFBwlTDQYfAQNSBx4MVlQFGQECAFIVVQBQBAECUVIECQIGRVIFV1QBBV9WHgtSAgMZV1UBVxVZVwFVT1EDUVQKAwAIUQFRUw&amp;source=gmail&amp;ust=1541863382783000&amp;usg=AFQjCNGVZFtT4lNT4aWhvi1hyv6WgV5s4w\">www.oceanmore.hr<\/a> i <a href=\"mailto:info@oceanmore.hr\">info@oceanmore.hr<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p style=\"text-align: justify;\">[izvor informacije\u00a0<strong><a href=\"http:\/\/www.oceanmore.hr\/\">OceanMore<\/a><\/strong>]<\/p>\n<div id=\"fb_share_1\" style=\"float: right; margin-left: 10px;\"><a name=\"fb_share\" type=\"box_count\" share_url=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php\">Share<\/a><\/div><div><script src=\"http:\/\/static.ak.fbcdn.net\/connect.php\/js\/FB.Share\" type=\"text\/javascript\"><\/script><\/div><div style=\"clear:both\"><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dragi prijatelji, partneri i zaljubljenici u knji\u017eevnost, nadamo se skorom susretu na interliberskom \u0161tandu OceanMora (paviljon 5, mjesto 12C), gdje smo od utorka do nedjelje (13. \u2013 18. studenog) od 10-20h (a u petak i subotu, 16. i 17. studenog, sve do 21h). Tako\u0111er, ako se \u017eelite upoznati s Kristianom Novakom, do\u0111ite nam u petak, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[170,38,41,12,17050],"tags":[9832,152,92],"class_list":["post-37491","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kalendar","category-knjige","category-knjizevni-festivali-i-susreti","category-knjizevnost","category-press","tag-interliber","tag-knjige-2","tag-oceanmore"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v24.6 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Dragi prijatelji, partneri i zaljubljenici u knji\u017eevnost, nadamo se skorom susretu na interliberskom \u0161tandu OceanMora (paviljon 5, mjesto 12C), gdje smo od utorka do nedjelje (13. \u2013 18. studenog) od 10-20h (a u petak i subotu, 16. i 17. studenog, sve do 21h). Tako\u0111er, ako se \u017eelite upoznati s Kristianom Novakom, do\u0111ite nam u petak, [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"FILM-mag.net\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-11-09T16:50:05+00:00\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"PRESS\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"PRESS\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\",\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\",\"name\":\"OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#website\"},\"datePublished\":\"2018-11-09T16:50:05+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/a8dd3a5b76a5bbde974e03510a205c2f\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"OceanMore na Interliberu 2018\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#website\",\"url\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/\",\"name\":\"FILM-mag.net\",\"description\":\"Prvi hrvatski portal o filmu i filmu bliskim podru\u010djima kulture\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/a8dd3a5b76a5bbde974e03510a205c2f\",\"name\":\"PRESS\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/bf4ab1626f485b36c4f3650b1d351839?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/bf4ab1626f485b36c4f3650b1d351839?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"PRESS\"},\"url\":\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?author=8\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net","og_description":"Dragi prijatelji, partneri i zaljubljenici u knji\u017eevnost, nadamo se skorom susretu na interliberskom \u0161tandu OceanMora (paviljon 5, mjesto 12C), gdje smo od utorka do nedjelje (13. \u2013 18. studenog) od 10-20h (a u petak i subotu, 16. i 17. studenog, sve do 21h). Tako\u0111er, ako se \u017eelite upoznati s Kristianom Novakom, do\u0111ite nam u petak, [&hellip;]","og_url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491","og_site_name":"FILM-mag.net","article_published_time":"2018-11-09T16:50:05+00:00","author":"PRESS","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"PRESS","Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491","url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491","name":"OceanMore na Interliberu 2018 - FILM-mag.net","isPartOf":{"@id":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#website"},"datePublished":"2018-11-09T16:50:05+00:00","author":{"@id":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/a8dd3a5b76a5bbde974e03510a205c2f"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=37491#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"OceanMore na Interliberu 2018"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#website","url":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/","name":"FILM-mag.net","description":"Prvi hrvatski portal o filmu i filmu bliskim podru\u010djima kulture","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/a8dd3a5b76a5bbde974e03510a205c2f","name":"PRESS","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/bf4ab1626f485b36c4f3650b1d351839?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/bf4ab1626f485b36c4f3650b1d351839?s=96&d=mm&r=g","caption":"PRESS"},"url":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?author=8"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37491"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37492,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37491\/revisions\/37492"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}