{"id":36413,"date":"2018-07-07T19:53:36","date_gmt":"2018-07-07T17:53:36","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=36413"},"modified":"2018-07-08T01:12:34","modified_gmt":"2018-07-07T23:12:34","slug":"profil-knjiga-predstavlja-kapital-u-21-stoljecu-djevojke-i-sezona-kostiju","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=36413","title":{"rendered":"Profil knjiga predstavlja: Kapital u 21. stolje\u0107u; Djevojke i Sezona kostiju"},"content":{"rendered":"

Thomas Piketty<\/strong>
\nKapital u 21. stolje\u0107u<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je o nesumnjivo najva\u017enijoj knjizi ekonomske problematike koja je iza\u0161la od po\u010detka ovog stolje\u0107a, mi\u0161ljenje je najve\u0107eg broja vode\u0107ih svjetskih ekonomista. Rije\u010d je o dubinskoj znanstvenoj studiji koja se bavi analizom odnosa izme\u0111u kapitala i rada, odnosno govori o tome kako ve\u0107i profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve ve\u0107u dru\u0161tvenu nejednakost, jer se bogati jo\u0161 vi\u0161e bogate, a siroma\u0161ni siroma\u0161e. Zbog takvog odnosa nova stvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.<\/p>\n

<\/p>\n

Ova knjiga je zna\u010dajna kritika dominantnog polo\u017eaja tzv. naslije\u0111enog kapitala u suvremenim kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima, zbog \u010dega se rascjep izme\u0111u malobrojnih bogata\u0161a i gomile ostalog stanovni\u0161tva u cijelom svijetu produbljuje, i to tako sna\u017eno da se obnavlja nekada\u0161nje klasno, pa \u010dak i kastinsko dru\u0161tvo. Autor te fenomene promatra u povijesnom kontekstu, te pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u pro\u0161lim stolje\u0107ima. Koristio se pri tome ne samo onda\u0161njim ekonomskim pokazateljima i statistikama, nego i drugom literaturom, pa \u010dak i beletristikom te na \u017eivahan na\u010din pokazuje kako su funkcionirala svojedobno francusko, ameri\u010dko i britansko dru\u0161tvo citiraju\u0107i dijelove romana Jane Austen, Honorea de Balzaca i Henryja Jamesa.<\/p>\n

Knjiga je posebno zanimljiva u svojoj analizi najnovijih trendova. Autor tvrdi kako je taj rascjep izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih bio bitno smanjen tijekom 20. stolje\u0107a, jer su dva svjetska rata osiroma\u0161ila najbogatije, te naveli politi\u010dare da uvode brojne mjere socijalne politike u \u0161to su bile uklju\u010dene u mjere redistribucije bogatstva. To je trajalo do osamdesetih godina kada je opet po\u010delo boga\u0107enje bogatih prvenstveno zahvaljuju\u0107i ekonomskim politikama ameri\u010dkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thatcher, a nastavlja se i u 21. stolje\u0107u sve do danas.<\/p>\n

Thomas Piketty ro\u0111en je 1971. u Parizu, s 18 godina upisao se na studij matematike i ekonomije, a ve\u0107 s 22 je doktorirao. Od 2006. najmarkantniji je znanstvenik Pari\u0161ke ekonomske \u0161kole. Po politi\u010dkom je uvjerenju sljedbenik francuske socijalisti\u010dke misli. Njegova dvanaesta knjiga Kapital u dvadeset prvom stolje\u0107u<\/em> bila je na prvom mjestu rang-liste najprodavanijih knjiga u SAD-u i Francuskoj, a izazvala je golem interes i brojna reagiranja diljem svijeta.<\/p>\n

Bilo je i mnogo medijskih reakcija na tu knjigu, pa evo nekih:<\/strong><\/p>\n

Sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i da je Kapital u dvadeset prvom stolje\u0107u,<\/em> magnum opus<\/em> francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, najva\u017enija ekonomska knjiga godine, a mo\u017eda i desetlje\u0107a. Piketty, nedvojbeno vode\u0107i svjetski stru\u010dnjak za prihode i imovinsku nejednakost, ne samo \u0161to pokazuje kako se sve vi\u0161e bogatstva koncentrira u rukama ekonomske elite, nego ujedno i dokazuje da se kre\u0107emo prema “vlasni\u010dkom kapitalizmu”, u kojem ekonomijom dominira naslije\u0111eno bogatstvo pa je stoga va\u017enije gdje je netko ro\u0111en nego koliko je marljiv i nadaren.
\nPaul Krugman, New York Times, 23. o\u017eujka 2014.<\/em><\/p>\n

Izvanredan prikaz povijesti potkrijepljen za\u010du\u0111uju\u0107im podacima i zaklju\u010dcima. Pikettyjeva ekonomska analiza i dokazi zaustavljaju dah.
\nRobert B. Reich, The Guardian, 6. travnja 2014.<\/em><\/p>\n

Udarac od 700 stranica u razma\u017eeni trbuh plutokracije. U posljednjih pola stolje\u0107a ni jedna knjiga iz povijesti ekonomije nije tako sna\u017eno razbila svoje akademske okvire i izazvala toliki vatromet.
\nGiles Whittell, The Times, 7. svibnja 2014.<\/em><\/p>\n

Piketty se pita kako \u0107e izgledati svijet za 50 ili 100 godina, ho\u0107e li ga \u201cposjedovati brokeri, top-menad\u017eeri, superbogati ili mo\u017eda zemlje koje imaju naftu i plin, ili mo\u017eda Bank of China, ili mo\u017eda sigurne porezne luke, kamo \u0107e se ti akteri povu\u0107i?\u201d Odgovara: \u201cBilo bi apsurdno da se to ne pitamo, nego da se tje\u0161imo kako \u0107e se sve u jednom trenutku izbalansirati, a nejednakosti smanjiti.\u201d Predla\u017ee da se pribli\u017ee svjetovi onih koji ne moraju raditi, a dobro \u017eive, i onih koji moraju raditi, a lo\u0161e \u017eive. Piketty ka\u017ee da nije ni\u0161ta novo \u0161to postoje porezi, recimo, na posjedovanje zemlje u stara doba, tako da je logi\u010dno da se oni pro\u0161ire i na druge oblike kapitala, a pogotovo na financijsku industriju. Ali, kako bi to funkcioniralo, drakonsko oporezivanje bogatih moralo bi se provesti posvuda. Glavni je cilj takvoga oporezivanja naprosto stati na kraj nejednakosti, a sve je drugo sporedno.
\nInes Sabali\u0107, Jutarnji list, 18. svibnja 2014.<\/em><\/p>\n

Premijer Zoran Milanovi\u0107 nedavno se pohvalio da \u010dita Kapital u<\/em> dvadeset prvom stolje\u0107u.<\/em> Tu knjigu francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, kojega su mnogi vrlo ozbiljni autori prozvali suvremenim Marxom, na godi\u0161nji odmor je, prema informacijama iz prve ruke, sa sobom ponio i ministar\u00a0 financija Boris Lalovac. Budu\u0107i da su Pikettyja o\u010dito pro\u010ditali ili ga \u010ditaju ljudi koji u Hrvatskoj donose klju\u010dne odluke, otvorilo se\u00a0 pitanje \u0161to bi to iz zarazne utjecajnosti Pikettyjevih zaklju\u010daka i preporuka moglo postati hrvatskom politi\u010dkom praksom. Da li da se\u00a0 pla\u0161imo ili radujemo? Ako je Piketty inficirao Hollandea idejom da sna\u017eno oporezuje najbogatije, ho\u0107e li isto u\u010diniti Lalovcu i Milanovi\u0107u?
\nGojko Drlja\u010da, Ve\u010dernji list 6. kolovoza 2014.<\/em><\/p>\n

\n

Emma Cline<\/strong>
\nDjevojke<\/strong><\/p>\n

preveo Sa\u0161a Stan\u010din<\/p>\n

Svjetska knji\u017eevna senzacija o djevojci koja ulazi u kult, temeljena na pri\u010di o Charlesu Mansonu<\/p>\n

<\/p>\n

Kalifornija, kraj \u0161ezdesetih. Na po\u010detku ljeta tinejd\u017eericaEvie Boydugleda grupu djevojaka u parku i ostaje za\u010darana njihovom slobodom. Evie posebno o\u010dara starija, fascinantna djevojka Suzanne.Usamljena Evie ubrzo biva uvu\u010dena u krug komune kojoj djevojke pripadaju i \u010dini sve da bude prihva\u0107ena. Kako bi u tome uspjela, sve vi\u0161e i vi\u0161e vremena provodi odvojena od majke i ritma svakodnevice ne slute\u0107i da je sve bli\u017ee i bli\u017ee nezamislivom nasilju.<\/p>\n

Emma Cline ameri\u010dka je spisateljica ro\u0111ena 1989. godine, aDjevojke, objavljene u lipnju 2016., njezin su prvijenac koji je izazvao pravu nakladni\u010dku borbu \u2013 prava za objavljivanja u iznimno kratkom roku prodana su diljem svijeta i danas se \u010dita na vi\u0161e od 35 jezika. Djelo je nakon objavljivanja postalo bestseler i dobilo iznimne pohvale kritike kao jedan od najsna\u017enijih i najartikuliranijih glasova ameri\u010dke knji\u017eevnosti danas.<\/p>\n

Fascinantan prvijenac koji je odu\u0161evio kritiku, pri\u010da o tinejd\u017eerici i njezinu ulasku u kult,dijelom se oslanja na pri\u010du oCharlesu Mansonui njegovoj kvazihipijevskoj komuni The Family odgovornojza seriju brutalnih ubojstava 1969. Me\u0111u \u017ertvama bila je i Sharon Tate, tada trudna supruga Romana Polanskoga. No ‘Djevojke’ su mnogo vi\u0161e od oslanjanja na poznatu i stravi\u010dnu pri\u010du. Maestralan roman Emme Cline kirur\u0161kom precizno\u0161\u0107u ulazi u um djevojaka u nje\u017enoj dobi, kad je \u017eelja za prihva\u0107anjem va\u017enija od svega, ispisuju\u0107i nezaboravan portret djevojaka koje se pretvaraju u \u017eene, alii onog trenutka u \u017eivotu kad sve, tako lako, mo\u017ee po\u0107i u krivom smjeru.<\/p>\n

\u201eZavodljiva pri\u010da o odrastanju, uni\u0161tenom Charlesom Mansonom, ispri\u010dano tako filigransko lijepim re\u010denicama da bi se gotovo mogle nositi kao nakit. Emma Cline \u010dudesno mapira topografiju jednog adolescentskog srca poharanog usamljeno\u0161\u0107u daju\u0107i nam fikcionalnu istinu o djevoj\u010dici koja lovi opasnost, opasnost koja prelazi granice razumijevanja njezine dobi, u ljetu \u010de\u017enje i gubitka\u201c, napisao je kriti\u010dar The New York Times Timesa, dok su u Washington Postu ustvrdili: \u201ePrvijenci poput ovoga jako su, jako rijetki… Najzna\u010dajnija kvaliteta ovog romana jest sposobnost autorice da artikulira anksioznost adolescencije u jeziku koji je \u010dudesno poeti\u010dan, ali kojim nije nimalo naru\u0161ena autenti\u010dnost glasa i svijesti tinejd\u017eerice. Melankoli\u010dna refleksija odrasle osobe i znojna u\u017eurbanost djevoj\u010dice besprijekorno su isprepletene. Za pri\u010du koja se oslanja na ozlogla\u0161enu pri\u010du o Mansonovim ubojstvima, Djevojkesu izuzetan \u010din susprezanja. Zrelo\u0161\u0107u dvostruko starijeg pisca, Cline je napisala mudar roman koji nije nimalo razmetan, roman koji je tiha, klju\u010daju\u0107a ispovijest \u010de\u017enje i terora.\u201c<\/p>\n