MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT NAJAVIO VELIKU IZLO\u017dBU POSVE\u0106ENU \u0160EZDESETIMA U HRVATSKOJ<\/b><\/p>\n
\u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/i><\/b> \u00a0sredi\u0161nji je izlo\u017ebeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt u 2018. godini koji \u0107e prikazati presjek jednog turbulentnog razdoblja hrvatske povijesti<\/p>\n
U Muzeju za umjetnost i obrt najavljen je sredi\u0161nji izlo\u017ebeni projekt Muzeja u ovoj godini, izlo\u017eba \u0160ezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost<\/i><\/b> koja ve\u0107 sada nosi epitet velikog kulturolo\u0161kog projekta. Izlo\u017eba, koja \u0107e dati \u00a0jedan od najcjelovitijih uvida u klju\u010dno razdoblje novije hrvatske povijesti od 1958. do 1971. godine za javnost \u0107e biti otvorena punih \u0161est mjeseci, od travnja do listopada i u \u0161irem kontekstu promotrit \u0107e i analizirati situaciju u Hrvatskoj u podru\u010dju umjetnosti, kulture, arhitekture, fotografije, dizajna, knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta, glazbe, filma i drugih podru\u010dja.<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160ezdesete – Fi\u0107o – Foto RJ<\/p>\n
Izlo\u017eba koja pokriva \u010dak osamnaest tematskih dionica<\/b><\/p>\n
Kroz ukupno osamnaest dionica izlo\u017ebe i odabirom brojnih eksponata \u00a0od dokumentarne gra\u0111e do umjetni\u010dkih djela, od fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata, od predmeta svakodnevice do znakova vremena koji su u najdoslovnijem smislu mijenjali svijet, izlo\u017eba \u0107e nastojati na \u0161to jasniji na\u010din prikazati Hrvatsku kao cjelinu jednog, po mnogo\u010demu, turbulentnog, ali i blistavog vremena. Kroz presjek ovog va\u017enog desetlje\u0107a izlo\u017eba \u0107e prikazati kako su \u0161ezdesete godine u Hrvatskoj u ekonomskom smislu donijele do tada nevi\u0111eni prosperitet i pridonijele razvoju konzumeristi\u010dkog dru\u0161tva, ali i na cjelovit i sveobuhvatan na\u010din nastojat \u0107e prikazati presjek prijelomnog desetlje\u0107a ne samo za Hrvatsku i njezino okru\u017eenje, ve\u0107 i trenutke kada se na globalnoj razini mijenjaju politi\u010dke, ekonomske i kulturolo\u0161ke paradigme.<\/p>\n
Tata kupi mi auto i fi\u0107o revolucija<\/b><\/p>\n
Festivali zabavne glazbe, vinil plo\u010de, \u0161lageri, VIS-ovi, Fi\u0107o, Trst i rifle, mini- suknje, rock’n’roll i seksualna revolucija samo su neka od obilje\u017eja koja su sna\u017eno utjecala na razvojne procese u modernizaciji dru\u0161tva \u0161ezdesetih godina i koja \u0107e biti sastavni dio izlo\u017ebe.<\/p>\n
Na izlo\u017ebi sura\u0111uju brojni istaknuti stru\u010dnjaci<\/b><\/p>\n
Izlo\u017ebeni projekt \u0160ezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost<\/i><\/b> rezultat je vi\u0161egodi\u0161njeg autorskog rada tima istaknutih stru\u010dnjaka. To su Zvonko Makovi\u0107, Ana Lederer, Ante Batovi\u0107, Dunja Neki\u0107, Hrvoje Horvat, Igor Duda, Inoslav Be\u0161ker, Koraljka Vlajo, Kre\u0161imir Nemec, Lovorka Maga\u0161 Biland\u017ei\u0107, Maja \u0110urinovi\u0107, Marija Tonkovi\u0107, Marina Bagari\u0107, Maroje Mrdulja\u0161, Nada Zgrablji\u0107 Rotar, Nina Simon\u010di\u0107, Seadeta Mid\u017ei\u0107, Tomislav \u0160aki\u0107.<\/p>\n
Uz izlo\u017ebu<\/b> mno\u0161tvo popratnih doga\u0111anja<\/b><\/p>\n
Kroz cijeli period odr\u017eavanja, izlo\u017ebu \u0107e pratiti brojne popratne aktivnosti: edukativni programi, okrugli stolovi, predavanja autora pojedinih tematskih cjelina, koncerti s glazbom iz tog razdoblja, filmovi i predstave \u0161ezdesetih, bogat suvenirski program itd.<\/p>\n
Idejni koncept izlo\u017ebe postavio je dr. sc Zvonko Makovi\u0107 u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt uz ravnatelja Miroslava Ga\u0161parovi\u0107a i voditeljicu i koordinatoricu projekta Vesnu Ledi\u0107. \u00a0Vizualni identitet i postav izlo\u017ebe Numen \/ For Use i Oaza.<\/p>\n
Izlo\u017ebu prati opse\u017ena monografija koju MUO izdaje u suradnji sa \u0160kolskom knjigom, te bogat suvenirski program u Museum shopu.<\/p>\n
\u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/p>\n
U jesen 2004. u Domu Hrvatskog dru\u0161tva likovnih umjetnika u Zagrebu odr\u017eana je izlo\u017eba Pedesete u Hrvatskoj,<\/i> koju sam osmislio te povjerio nekolicini stru\u010dnjaka da zajedno sa mnom obrade pojedine njezine segmente. Bio je to presjek i nova interpretacija jednoga va\u017enog razdoblja u kojem je na\u0161a zemlja, unutar ve\u0107e dr\u017eavne zajednice, stvarala svoje dru\u0161tvene, gospodarske i kulturne strategije. Cilj je izlo\u017ebe bio zahvatiti \u0161to \u0161iri spektar doga\u0111anja kako bi se to prijelomno razdoblje novije povijesti moglo bolje razumjeti i vrednovati. Me\u0111utim, vidjelo se kako su pedesete godine bile tek uvod u desetlje\u0107e u kojem \u0107e se do kraja razviti svi oni va\u017eni ciljevi koji su tada bili zacrtani te se po\u010deti dobro artikulirati. Rade\u0107i na toj izlo\u017ebi, po\u010deo sam razmi\u0161ljati o dolaze\u0107em periodu, \u0161ezdesetim godinama koje su mi iz mnogo razloga bile ve\u0107im izazovom s obzirom na to da su tada u praksi za\u017eivjele mnoge pozitivne ideje koje su definirane tijekom prvih desetak i vi\u0161e poratnih godina, u vremenu potpuno novoga politi\u010dkog, dru\u0161tvenog, gospodarskog i kulturnog poretka u kojemu se na\u0161la na\u0161a zemlja. Naravno da je Hrvatsku trebalo vidjeti kao sastavni dio ve\u0107e zajednice, kao republiku koja je dijelila klju\u010dne strate\u0161ke ciljeve s federacijom kojoj je pripadala. Me\u0111utim, Hrvatska je, kao i sve druge republike, imala i svoje specifi\u010dnosti koje \u0107e osobito do\u0107i do izra\u017eaja ba\u0161 u \u0161ezdesetima, a napose nakon 1966. i smjene Aleksandra Rankovi\u0107a, uz Tita najmo\u0107nijeg politi\u010dara tada\u0161nje Jugoslavije. Micanjem toga \u0161efa policije dolazi do ja\u010danja federalizacije u zemlji, \u0161tovi\u0161e, u Hrvatskoj se te\u017eilo znatno ve\u0107oj autonomiji saveznih jedinica, nekom obliku konfederativnog ustroja, \u0161to je do izra\u017eaja do\u0161lo na samom kraju \u0161ezdesetih i osobito 1970. i 1971. Te\u017eilo se i smek\u0161avanju jednostrana\u010dja, pa su se unutar same Partije javile ideje o transformaciji krutoga jednopartijskog sustava, a usto i paralelne opcije jasnih politi\u010dkih namjera. Tu reformatorsku liniju unutar Saveza komunista Hrvatske predvodili su Miko Tripalo, dr. Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar i njima blizak krug ljudi koji je ideolo\u0161ke transformacije vidio u gospodarskim reformama vode\u0107i pritom ra\u010duna o \u010dinjenici da je Hrvatska u mnogim aspektima bila republika s najvi\u0161e zdravih, ne samo gospodarskih potencijala.<\/p>\n
Novi smjer u Partiji prepoznaje se ve\u0107 u zaklju\u010dcima Sedmog kongresa SKJ odr\u017eanog 1958. kada je stvorena platforma koja \u0107e omogu\u0107iti gospodarski prosperitet zemlje pa se u tome aspektu, osim proizvodnje, poticala i potro\u0161nja, \u0161to u drugim socijalisti\u010dkim zemljama nije bilo tako eksplicite iskazivano. Nadalje, nastupila je i liberalizacija u ideolo\u0161kom pogledu, iz \u010dega se artikulirala i nova kultura svakodnevice. Od sredine pedesetih prosje\u010dni su godi\u0161nji rast proizvodnje i osobne potro\u0161nje iznimno brzo rasli, a privrednom reformom (1965.) smanjena je uloga dr\u017eave u gospodarstvu uvo\u0111enjem elemenata tr\u017ei\u0161nog socijalizma. Izvje\u0161tavaju\u0107i o raspravi posve\u0107enoj toj privrednoj reformi s jedne sjednice Centralnog komiteta SKH, odr\u017eane u rujnu 1965. u Zagrebu, beogradski dopisnik glasila Socijalisti\u010dke partije Italije \u00bbL’Avanti\u00ab Michele Lubrano istaknuo je kako se hrvatski komunisti zala\u017eu za to da se \u00bbostvarenje socijalizma doga\u0111a u situaciji ekonomskog blagostanja, a ne u situaciji stalnih li\u0161avanja na teret radnika\u00ab. Oni tra\u017ee, ka\u017ee Lubrano, \u00bbpove\u0107anje minimalnih pla\u0107a u mjeri u kojoj su pove\u0107ane cijene artikala naj\u0161ire potro\u0161nje\u00ab. Tu je reformatorsku liniju unutar Saveza komunista Hrvatske, istaknuo je dalje, predvodio predsjednik zagreba\u010dkoga Gradskog komiteta Miko Tripalo i krug oko njega. \u00bbHrvatski Centralni komitet prvi je od regionalnih centralnih komiteta u Jugoslaviji koji cijelo jedno zasjedanje posve\u0107uje gospodarskim problemima. On time potvr\u0111uje funkciju avangarde koja se ovdje u Jugoslaviji i pripisuje hrvatskim komunistima, koji su se potrudili \u203apomladiti\u2039 Centralni komitet, osiguravaju\u0107i i na taj na\u010din br\u017ee odgovore na konkretne i realne probleme dru\u0161tva\u00ab. (\u00bbL’Avanti\u00ab, 30. rujna 1965.)<\/p>\n
Mnogi \u0107e pozitivni elementi zaista do\u0107i do izra\u017eaja novim petogodi\u0161njim planom (1966. \u2013 1970.), pri \u010demu se prepoznaje poticanje osobne potro\u0161nje. No to je i vrijeme odljeva radnog stanovni\u0161tva, koje odlazi u zapadne zemlje, Njema\u010dku prije svih drugih. Tijekom pedesetih godina nastavlja se intenzivna izgradnja ratom uni\u0161tene zemlje, ali i podizanja novih stambenih \u010detvrti u koje se naseljava novoprido\u0161lo stanovni\u0161tvo sa sela i gradskih periferija koje se zapo\u0161ljavalo u tvornicama. Arhitektura je bila u punom uzletu, a nastavit \u0107e se jo\u0161 ve\u0107im intenzitetom \u0161ezdesetih kada su se po\u010dele primjenjivati nove graditeljske formule koje su pospje\u0161ile brzu i ekonomi\u010dnu izgradnju stambenih objekata i cijelih gradskih \u010detvrti. To su tako\u0111er bile godine kada je turizam postao va\u017enom gospodarskom granom, pa su se gradili veliki hotelski kompleksi, me\u0111u kojima su neki dosegli visoke funkcionalne i estetske vrijednosti.<\/p>\n
\u0160ezdesete su i godine velikih kulturnih projekata. U Zagrebu se 1961. pokre\u0107u Nove tendencije, vrlo va\u017ean me\u0111unarodni umjetni\u010dki pokret koji je imao dobru referenciju u djelovanju grupe EXAT-51 iz protekloga desetlje\u0107a i koji se uklju\u010dio u europske tjekove. \u0160tovi\u0161e, rije\u010d je o europskom pokretu, a Zagreb se pokazao kao iznimno va\u017eno mjesto zbog otvorenosti prema dvama blokovima sna\u017eno podijeljenog svijeta. S druge strane, prepoznati su i drugi potencijali koje je Zagreb tada imao, od vrlo dobre infrastrukture do tradicije. Umjetni\u010dka djela koja nastaju u sklopu Novih tendencija podrazumijevala su izmijenjenu ulogu promatra\u010da. Od njega se tra\u017eila aktivna participacija, \u0161to se najbolje vidi na Reljefometru<\/i> (1963.) Vjenceslava Richtera, objektima Ivana Picelja, na mobilnim objektima i grafikama Miroslava \u0160uteja, ambijentima Aleksandra Srneca, Ljerke \u0160ibenik i Mladena Gali\u0107a. Poetika Novih tendencija nije bila jedini oblik povezivanja hrvatske umjetnosti s europskom. Te 1961. godine, kada je odr\u017eana prva izlo\u017eba Novih tendencija, prire\u0111ena je i izlo\u017eba Slikarstvo \u2013 skulptura 61<\/i> na kojoj se prepoznaju nevjerojatni inovacijski potencijali koji tada nisu mogli biti adekvatno pro\u010ditani i prihva\u0107eni, a puno \u0107e zna\u010denje dobiti tek poslije. Dvije godine prije po\u010dela je djelovati grupa Gorgona, koja je u sebi nosila elemente protokonceptualisti\u010dkih poetika koje \u0107e na op\u0107oj umjetni\u010dkoj sceni biti relevantne deset godina poslije. Tu se za\u010dinju ideje o umjetni\u010dkom djelu oslobo\u0111enom predmetnosti, a u kojem je te\u017ei\u0161te na procesu, na onome \u0161to \u0107e kasnije vrijeme definirati kao koncept, pona\u0161anje, fluxus…. U kontekstu tih anticipiraju\u0107ih poetika treba istaknuti i Tomislava Gotovca, koji je tada nizom akcija u duhu fluxusa i happeninga <\/i>nagovijestio jednu od osebujnih umjetni\u010dkih osobnosti koja \u0107e ostaviti velik trag u novijoj umjetnosti. Dragocjeni su bili i doprinosi na podru\u010dju enformela, koji su tako\u0111er podrazumijevali redefiniciju umjetni\u010dkog djela. Kada je rije\u010d o skulpturi, ona se u pojedinim slu\u010dajevima transformirala u specifi\u010dne objekte gigantskih dimenzija s izrazito ritualnim funkcijama. Rije\u010d je o spomenicima kojima su se memorirali doga\u0111aji vezani za narodnooslobodila\u010dku borbu, a osnovno im je obilje\u017eje bilo \u00bbuprostoravanje ideologije\u00ab. Ti su spomenici specifi\u010dan tip socijalisti\u010dkog modernizma koji u tom obliku nije postojao izvan granica tada\u0161nje dr\u017eave, pri \u010demu treba osobito izdvojiti neka djela Vojina Baki\u0107a i Du\u0161ana D\u017eamonje.<\/p>\n
Godine 1961. po\u010dinje Muzi\u010dki biennale, me\u0111unarodni pokret suvremene glazbe koji je od samog po\u010detka bio va\u017ena me\u0111unarodna manifestacija na kojoj su gostovala najistaknutija imena svjetske glazbene scene, kao \u0161to su John Cage, Karlheinz Stockhausen, Luigi Nono, Maurizio Kagel, Gy\u00f6rgy Ligeti i brojni drugi kojima je ova sredina gdjekad slu\u017eila kao platforma za \u0161iru afirmaciju. S druge strane, hrvatski su se glazbenici, kao Ivo Malec i Milko Kelemen, potvrdili kao ravnopravni protagonisti. \u017diva, vrlo dinami\u010dna plesna scena pratila je sve inovacije s glazbenog podru\u010dja, a tako je bilo i u kazali\u0161tu. Pobuna protiv konvencija dovela je do novih dramskih i kazali\u0161nih ideja, osnivala su se nova kazali\u0161ta, grupe i festivale. Najva\u017eniji je takav projekt bio Teatar &TD u Zagrebu, koji se u svojoj prvoj fazi od 1963. do 1972. smatra jednim od najbitnijih doga\u0111aja u novijoj povijesti hrvatskog kazali\u0161ta. Bogata filmska produkcija, kako ona na podru\u010dju igranog i dokumentarnog filma tako i osobito crtanoga, dosegnut \u0107e u tome desetlje\u0107u svoje blistave trenutke. Uspjeh \u0161to su ga postizali autori Zagreba\u010dke \u0161kole crtanog filma okrunjen je nagradom Oscar koju je 1962. osvojio film Du\u0161ana Vukoti\u0107a Surogat<\/i>. U knji\u017eevnosti toga desetlje\u0107a javio se niz velikih djela koja \u0107e obilje\u017eiti hrvatsku kulturu druge polovice stolje\u0107a, primjerice Krle\u017eine Zastave<\/i>, roman Kiklop<\/i> Ranka Marinkovi\u0107a, pjesni\u010dke zbirke Slavka Mihali\u0107a i Danijela Dragojevi\u0107a te brojni kvalitetni knji\u017eevni \u010dasopisi. Na kulturnom planu sve je, dakle, bilo u uzletu, a to se prepoznaje i na podru\u010dju popularne kulture i kulture svakodnevice. Od kraja pedesetih javio se nov fenomen popularne kulture preuzet izvana, prije svega iz Italije, a to su festivali zabavne glazbe na kojima su se afirmirali mnogi autori i izvo\u0111a\u010di koji su stekli veliku popularnost. Na tim su festivalima gostovali poznati strani izvo\u0111a\u010di, a i poneki su hrvatski u inozemstvu stvorili uspje\u0161ne karijere.<\/p>\n
Na podru\u010dju tiskanih medija, uz dnevne novine, javljaju se brojni magazini, od onih koji na relevantan na\u010din prate politi\u010dka, dru\u0161tvena, gospodarska i kulturna zbivanja do revija kojima je cilj bio zabaviti \u010ditatelje. Naklade koje posti\u017eu dnevne novine, kao i one revijalne, dosegnut \u0107e osobito potkraj desetlje\u0107a visoke brojke i biti iznimno utjecajne u oblikovanju javnog mnijenja. Dakako, televizija postaje sve mo\u0107nijim medijem i slu\u017ei, s jedne strane, afirmaciji, \u0161tovi\u0161e u\u010dvr\u0161\u0107enju politi\u010dkog sustava, ali su podjednako \u010deste u to doba bile i zabavne emisije.<\/p>\n
Rade\u0107i prije vi\u0161e godina na izlo\u017ebi posve\u0107enoj pedesetim godinama u Hrvatskoj, vjerovao sam stoga kako imam \u010dvrstih argumenata da zaokru\u017eim svoju pri\u010du ako na sli\u010dan na\u010din obradim \u0161ezdesete kao iznimno va\u017eno vrijeme na svim podru\u010djima. To bi, dakle, bili po\u010detci iz kojih se definirao projekt poslije nazvan \u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/i>. Dakako, tek u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt i timom stru\u010dnjaka koji su obradili segmente budu\u0107e izlo\u017ebe, pa i monografije, ona je dobila svoj kona\u010dni obris. Tijekom gotovo \u010detiri godine radili smo timski u najboljem smislu te rije\u010di i mijenjali mnoge prvotne ideje koje su tek u kontekstu cjeline dobile svoje puno zna\u010denje.<\/p>\n
Ono \u0161to \u010dini vremenski okvir razdoblja vi\u0111enoga na izlo\u017ebi i u monografiji \u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/i> donekle je pretrpjelo korekcije. Smatrali smo da je 1958. godina, kada je odr\u017ean Sedmi kongres SKJ, dobar po\u010detak razdoblja u kojem \u0107e se naslutiti sva bitna obilje\u017eja nadolaze\u0107eg desetlje\u0107a, pa smo zakora\u010dili u kasne pedesete. Tu pri\u010du o \u0161ezdesetima u Hrvatskoj iz mnogo razloga zavr\u0161avamo doga\u0111ajima iz kasne jeseni 1971. godine, to\u010dnije 21. sjednicom Centralnog komiteta SKJ koja je odr\u017eana 1.i 2. prosinca u Kara\u0111or\u0111evu te onim \u0161to je neposredno slijedilo, a to je micanje politi\u010dkog rukovodstva u Hrvatskoj te \u010di\u0161\u0107enjem protagonista pokreta poznatog kao Hrvatsko prolje\u0107e na svim podru\u010djima, s brojnim sudskim procesima i zatvaranjima istaknutih pojedinaca. Kona\u010dno, Centralni komitet SKH na svojoj 28. sjednici od 8. svibnja 1972. donosi odluku da se iz Saveza komunista isklju\u010de glavni nositelji reformske struje unutar stranke, a to su bili dr. Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, Miko Tripalo, Pero Pirker i Marko Koprtla. Ovu struju, koju je u njezinoj inicijalnoj fazi sredinom \u0161ezdesetih godina Michele Lubrano, dopisnik glasila Socijalisti\u010dke partije Italije \u00bbL’Avanti\u00ab, prepoznao kao avangardu u korpusu jugoslavenskih komunista, novo je rukovodstvo SKH osudilo zbog prodora nacionalizma u partijske redove. Ta vrlo ra\u0161irena etiketa puna proizvoljnosti, kojom su komunisti\u010dki aparat\u010dici svih zemalja \u010distili svoje redove, imala je preciznu te\u017einu. \u0160utnju, koja je zavladala u politi\u010dkom sustavu Hrvatske. Godine 1958. po\u010deo se smek\u0161avati politi\u010dki sustav uvo\u0111enjem va\u017enih inovacija u svakom pogledu, a odlaskom Aleksandra Rankovi\u0107a 1966. te su inovacije dobile na snazi, no sve je drasti\u010dno prekinuto 1971., \u0161to se naj\u017ee\u0161\u0107e odrazilo upravo u Hrvatskoj.<\/p>\n
\u0160ezdesete godine bile su prekretni\u010dke u mnogim aspektima kada je rije\u010d o identitetu dana\u0161nje Hrvatske. Potkraj \u0161ezdesetih artikuliraju se ideje o ve\u0107oj nacionalnoj i dr\u017eavnoj suverenosti, ja\u010da samosvijest o nacionalnoj\/dr\u017eavnoj posebnosti i nacionalnim\/dr\u017eavnim vrijednostima na svima podru\u010djima \u2013 od jezika s Deklaracijom o hrvatskom knji\u017eevnom jeziku<\/i> (1967.) do gospodarstva s kvalitetnom industrijom i turizmom kao sve sna\u017enijim gospodarskim \u010dimbenikom, od visoke kulture s nizom velikih me\u0111unarodnih manifestacija do one popularne i, kona\u010dno, kulture svakida\u0161njice. Ako je prema svim standardima Hrvatska \u0161ezdesetih pripadala srednje razvijenim europskim zemljama, ti su se standardi prepoznavali ne samo u kontinuiranome gospodarskom rastu nego i u sazrijevanju kulture u svim njezinim oblicima. Svi ti pozitivni procesi zavr\u0161it \u0107e po\u010detkom sedamdesetih naglim rezom i trebat \u0107e vremena da se stvari stabiliziraju. Me\u0111utim, jedan od va\u017enih doga\u0111aja u Jugoslaviji sedamdesetih godina bilo je dono\u0161enje novog Ustava 1974., kojim su stvoreni svi preduvjeti za kasnije procese osamostaljenja federalnih jedinica.<\/p>\n
Na globalnoj razini \u0161ezdesete su bile godine bunta, nade i poku\u0161aja da se radikalno, barem na Zapadu, korigira postoje\u0107i svijet i prevrednuju njegove norme i dogme. Bilo je to vrijeme hippie<\/i> pokreta, ali i ratova, kaosa i terora… No i liberalizacije, doba u kojem su artikulirane potpuno nove politi\u010dke strategije, nove ideologije, novo pona\u0161anje, novi svjetonazori. Izlo\u017eba \u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/i> zahva\u0107a sve segmente, a to se predo\u010dava vrlo \u0161irokim krugom izlo\u017eaka, od umjetni\u010dkih djela i filmova, tiskanih i elektroni\u010dkih medija, od avangardne glazbe s Muzi\u010dkoga biennala do one popularne s brojnih festivala, od popularnog automobila fi\u0107e pa sve do antibaby<\/i> pilule koja je izmijenila kulturu pona\u0161anja, otvorila vrata za nove me\u0111uljudske odnose i osje\u0107aje. Iako nismo pripadali liberalnim demokracijama Zapada, jugoslavenski je tre\u0107i put nedvojbeno bio va\u017ean.<\/p>\n
Od kraja pedesetih do po\u010detka sedamdesetih hrvatska se umjetnost konstituirala kao vrijedan segment europskoga kasnog modernizma s nizom neoavangardnih pojava. Promatraju\u0107i s vremenske distancije to razdoblje i iznimno pluralisti\u010dku umjetni\u010dku scenu, stje\u010de se dojam o zaista velikom dobu u kojem se njegovala i poticala razli\u010ditost poetika te me\u0111unarodna suradnja, pri \u010demu je hrvatska umjetnost i sama ulazila na me\u0111unarodnu scenu i bila ondje prepoznata kao kvalitetan sudionik. Glavni je cilj izlo\u017ebe \u0160ezdesete u Hrvatskoj \u2013 Mit i stvarnost<\/i> prikazati Hrvatsku u tom za nju va\u017enom razdoblju kako bi se moglo bolje razumjeti i ono \u0161to je slijedilo. U tom su razdoblju nicale i gasile se neke ideje koje \u0107e se aktualnima \u010diniti ponekad i mnogo poslije, \u0161to samo ide u prilog pretpostavci da su \u0161ezdesete godine minulog stolje\u0107a va\u017ean segment na\u0161e novije povijesti, segment koji treba upoznati da bi se bolje razumjela i sada\u0161njost.<\/p>\n
Zvonko MAKOVI\u0106<\/strong><\/p>\n Veliki kulturolo\u0161ki projekt: \u0160ezdesete u Hrvatskoj <\/i>\u2013<\/i> Mit i stvarnost<\/i><\/p>\n Muzej za umjetnost i obrt ve\u0107 je sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a prvi na ovim prostorima inaugurirao postavljanje sinteznih izlo\u017eaba i velikih kulturolo\u0161kih projekata na tada\u0161nju hrvatsku, pa mo\u017ee se slobodno re\u0107i, i jugoslavensku izlo\u017ebenu scenu. Gotovo je svaka od tih kompleksnih izlo\u017eaba koje je MUO ostvario od tada do danas ostavila sna\u017ean trag te postala nezaobilaznom referentnom to\u010dkom i odrednicom u (re)valorizaciji odnosnog razdoblja te odre\u0111ivanju postignu\u0107a u kulturi grada Zagreba i Hrvatske. Od izlo\u017ebe Hrvatski narodni preporod<\/i> osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, preko izlo\u017eaba Bidermajer u Hrvatskoj <\/i>i Historicizam u Hrvatskoj<\/i> 1990-ih te Secesija u Hrvatskoj <\/i>na po\u010detku novog milenija, do najrecentnije Art d\u00e9co<\/i>, postavljene prije nekoliko godina, zatvoreno je razdoblje tematiziranja i predstavljanja kulturno-povijesnih i umjetni\u010dkih razdoblja daljnje nam pro\u0161losti.<\/p>\n Svim tim projektima zajedni\u010dka je bila njihova sveobuhvatnost, nastojanje da se u mozai\u010dnoj slici \u2013 kako muzejskom prezentacijom tako i prate\u0107om publikacijom \u2013 da \u0161to preciznija, a ujedno \u0161to preglednija slika odre\u0111enog vremena, stilskog razdoblja ili kulturno-povijesnog fenomena, osvijetljena na pozadini dru\u0161tveno-povijesnih zbivanja i klju\u010dnih \u010dimbenika u gospodarskom, kulturnom i umjetni\u010dkom \u017eivotu kao bitnih odrednica u razumijevanju razmatranog razdoblja. Ciljanu obuhvatnost osiguravali su stru\u010dni i znanstveni uvidi iz perspektive razli\u010ditih podru\u010dja \u2013 od vizualnih umjetnosti do gospodarskih, dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika \u2013 koji su, sa znatnim vremenskim odmakom, od nekoliko desetlje\u0107a ili stolje\u0107a, pru\u017eali mogu\u0107nost objektivnijeg sagledavanja, vrednovanja, a \u010desto i revaloriziranja razdoblja, pojedinih doga\u0111anja i njihovih protagonista. Stvarao se tako temelj ne samo za bolje i kvalificiranije razumijevanje na\u0161e kulturne povijesti i povijesti umjetnosti ve\u0107 i za svako njihovo budu\u0107e prou\u010davanje. Nakon izlo\u017ebe Art d\u00e9co i umjetnost u Hrvatskoj izme\u0111u dva rata <\/i>(2010.\/2011.), nekako nam se sama po sebi nametnula ideja o sljede\u0107oj izlo\u017ebi koja bi predstavila novu, prijelomnu epohu u politi\u010dkoj, dru\u0161tvenoj, gospodarskoj, ali i kulturnoj povijesti i umjetnosti u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Ideja o \u00bbrevolucionarnim\u00ab, \u00bbzlatnim\u00ab, \u00bbburnim\u00ab i mnogim drugim atributima koji se pridijevaju \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a, kao tema na\u0161eg sljede\u0107eg velikog projekta, sjajno je korespondirala sa \u017eeljom prof. Zvonka Makovi\u0107a da realizira izlo\u017ebu posve\u0107enu upravo tom razdoblju.<\/p>\n Iako se odgovor na pitanje o izlo\u017ebi o \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a \u010dini naizgled samorazumljivim, ipak je potrebno jo\u0161 jednom naglasiti izdvojenost ovog desetlje\u0107a kao u mnogo\u010demu prijelomnog razdoblja u na\u0161oj novijoj povijesti, desetlje\u0107a koje je razdjelnica izme\u0111u poslijeratnog svijeta konsolidacije, obnove, izgradnje, osvajanja prostora i \u0161irenja sloboda, ru\u0161enja mnogih, dotad neprijepornih dru\u0161tvenih konvencija i tabua te naglog \u0161irenja dru\u0161tva konzumeristi\u010dkog obilja i potro\u0161a\u010dke kulture, uspona popularnih oblika zabave i kontrakulturnih pokreta.<\/p>\n Burno desetlje\u0107e od 1960-ih, obilje\u017eeno usponom znanosti i tehnologije (kibernetizacija, ARPA-net kao prototip interneta, prvi let na Mjesec, antibaby pilula itd.), istodobno su umnogome odredila turbulentna doga\u0111anja na politi\u010dkoj i dru\u0161tvenoj sceni kao \u0161to su vrhunac hladnog rata, Kubanska kriza, ubojstvo J. F. Kennedyja, eskalacija rata u Vijetnamu, studentski bunt i pokreti koji su se \u00bbprelijevali\u00ab iz SAD-a u Europu, a reformisti\u010dke i liberalisti\u010dke te\u017enje 1968. dobivaju tragi\u010dan epilog slomom Pra\u0161kog prolje\u0107a i okupacijom \u010cehoslova\u010dke.<\/p>\n Popu\u0161tanje partijskih stega nakon 1958. godine, a posebno nakon pada Aleksandra Rankovi\u0107a, osloba\u0111a u Hrvatskoj, pa i cijeloj Jugoslaviji, kreativnu energiju koja se o\u010ditovala na mnogim podru\u010djima \u2013 ekonomskom, dru\u0161tvenom, politi\u010dkom, ali i na kulturnom i umjetni\u010dkom. Osje\u0107aj ve\u0107e slobode i optimizma koji se javio nakon dugih poratnih godina strogog poststaljinisti\u010dkog re\u017eima (1948.\/1958.) kao posljedice postupnog otvaranja granica, za\u010detaka turizma te otvaranja doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta mnogim dotad nezamislivim dobrima zapadnog svijeta stvaraju u Hrvatskoj specifi\u010dnu situaciju koja se vrlo brzo osjetila na naj\u0161irem podru\u010dju kulture \u2013 od oblika lake, masovne zabave koju promoviraju masovni mediji, osobito TV, do avangardnih umjetni\u010dkih pokreta (Gorgona, Nove tendencije, informel, naiva) i glazbenih manifestacija (Muzi\u010dki biennale) koje su Zagreb i Hrvatsku tih godina sna\u017eno ucrtali na mapu va\u017enih kulturnih doga\u0111anja. Isti osje\u0107ajni prostor bio je poticaj za otvaranje mnogih tema koje su do tada bile tabu, kao \u0161to je to bilo pitanje polo\u017eaja hrvatskog jezika, a time, naravno, i pitanje polo\u017eaja hrvatskog naroda u SFRJ, \u0161to je dovelo do Hrvatskog prolje\u0107a potkraj \u0161ezdesetih te kona\u010dno i do drakonskih mjera njegova slamanja 1971. i traumatske \u00bbhrvatske \u0161utnje\u00ab u sljede\u0107em razdoblju.<\/p>\n Specifi\u010dna politi\u010dka situacija tadanje Jugoslavije kao me\u0111uprostora izme\u0111u dvaju svjetova, unutarnje politi\u010dko otapanje dotad krutih partijskih stega i osnivanje pokreta nesvrstanih stvaraju u tom desetlje\u0107u privid slobode, dotad gotovo nezamisliv na ovim podru\u010djima. Otvara se prostor za prodiranje liberalnijih politi\u010dkih stajali\u0161ta, odnosno liberalnijih interpretacija pozicije Partije. Usprkos tomu, partijska kontrola i dalje je bila sveobuhvatna i sveprisutna, opu\u0161tenija nego prethodnih godina, ali ipak \u010dimbenik koji je odre\u0111ivao mjeru svih stvari, ocrtavao granice slobode i podru\u010dja kretanja, pa tako i otvaranje granica za izvoz radne snage u Njema\u010dku i, naravno, priljev tako va\u017enih deviza u dr\u017eavnu blagajnu.<\/p>\n Burne promjene koje se tih godina doga\u0111aju u svijetu prodiru i do Hrvatske zahvaljuju\u0107i masovnim medijima. Radio, TV te osobito tabloidni tisak stvaraju nov pojam zvijezda \u2013 iz svijeta glazbe, filma, mode. Na potki glazbenih festivala poput Sanrema ni\u010du brojni festivali lakih nota, a pop i rock-zvijezde postaju ikone glazbenih izri\u010daja i stilova koji se ra\u0111aju u Velikoj Britaniji i SAD-u te se nezaustavljivo \u0161ire vinilskim nosa\u010dima zvuka i emitiraju danono\u0107no na frekvenciji iznimno popularnog Radio Luxembourga.<\/p>\n Glazba tog vremena postaje univerzalni jezik kojim se premo\u0161\u0107uju granice zemalja i kontinenata, medij komuniciranja sna\u017enih poruka i ideja koje udaraju u s\u00e2me temelje dru\u0161tva, kako onog Zapada tako i Hrvatske. Naravno, u manjoj mjeri i ne\u0161to usporenije jer je ipak postojao partijski filtar. Ali jednom otvorena brana nije se mogla samo tako zatvoriti i kontrolirati.<\/p>\n Tradicionalni se dru\u0161tveni odnosi mijenjanju. Polo\u017eaj \u017eene, iako deklarativno rije\u0161en jo\u0161 1945., tek se u ovim godinama po\u010dinje zaista mijenjati. Uvrije\u017eeni patrijarhalni odnosi u obitelji, a posebno roditelja i djece, postaju sporni i upitni i predmet su bunta mladih generacija. Stvara se dotad gotovo nepoznat pojam generacijskog jaza i nastaje nova tinejd\u017eerska supkultura koja negira cjelokupno naslije\u0111e odnosa prkose\u0107i obrascima uvrije\u017eenog dru\u0161tveno \u00bbprihvatljivog\u00ab izgleda (duga kosa, brada, traperice) i pona\u0161anja, \u0161to ubrzo po\u010dinje utjecati i na mainstream <\/i>pravce dru\u0161tvenog kretanja, kako onog slu\u017ebenog, partijski sankcioniranog, tako i onog koje si je u to vrijeme ostvarilo odre\u0111eni prostor izvan politi\u010dke izravne paske.<\/p>\n Konzumerizam je prakti\u010dki inauguriran kao legitiman jo\u0161 1958. na Opatijskom festivalu \u0161lagerom Moja mala djevoj\u010dica<\/i> u izvedbi Ive Robi\u0107a i Zdenke Vu\u010dkovi\u0107 te refrenom \u00bbtata, kupi mi auto\u2026\u00ab te je sjajno najavio novu potro\u0161a\u010dku svakodnevicu u okolnostima iskazanog prosperiteta, gospodarskog rasta i \u017eivotnog standarda u odnosu na po\u010detak i kraj desetlje\u0107a.<\/p>\n Ono \u0161to je bilo gotovo nezamislivo za prosje\u010dno ku\u0107anstvo na po\u010detku desetlje\u0107a \u2013 televizor, perilica rublja, hladnjak, elektri\u010dni ili plinski \u0161tednjak\u2026 \u2013 postalo je potkraj desetlje\u0107a uobi\u010dajena oprema gotovo svakoga gradskog, a dobrim dijelom i ruralnog ku\u0107anstva. Automobil iz spomenutog \u0161lagera u obliku mitskog fi\u0107e postao je dostupan velikom broju gra\u0111ana, a po\u010dinju se graditi i vikendice na moru. Politi\u010dkim rje\u0161enjem pitanja statusa Trsta ubrzo je otvorena jo\u0161 jedna linija dotoka robe, ali i ideja, koje su prodirale duboko u tada\u0161nju socijalisti\u010dku stvarnost, a \u010diji se utjecaj osje\u0107ao mnogo dalje od obli\u017enjih zemalja Hrvatske i Slovenije, sve do ju\u017ene Srbije i Makedonije.<\/p>\n Mit o \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a u Hrvatskoj druga\u010dije je strukture i obilje\u017eja od onoga u zapadnim zemljama, ali svakako je jo\u0161 jak i prisutan. Naravno da su vi\u0111enja, interpretacije mita, pa tako i razdoblja, razli\u010dite i po\u010desto suprotstavljene. Za neke je to zlatno doba Jugoslavije, za druge samo razdoblje boljeg maskiranja onog manje lijepog i nelijepog nali\u010dja istog re\u017eima. \u010cinjenica jest da su se tih godina otvorila mnoga pitanja (odnos izme\u0111u nacija u SFRJ, centralisti\u010dka politika i ekonomski odnosi itd.), na koja ni tada, a ni poslije tijekom sljede\u0107ih dvaju desetlje\u0107a postojanja SFRJ, nisu dani valjani i vjerodostojni odgovori, \u0161to je u kona\u010dnici i dovelo do kataklizmi\u010dkog raspada tada\u0161nje dr\u017eavne tvorevine.<\/p>\n Naravno da istina nije ni u jednoj od tih krajnosti. Bolje razumijevanje toga klju\u010dnog razdoblja i njegovo predstavljane dana\u0161njim generacijama ono je \u0161to si je Muzej za umjetnost i obrt sa stru\u010dnim timom na \u010delu s prof. Zvonkom Makovi\u0107em stavio u zadatak. Naravno, svjesni smo da ni ova izlo\u017eba i prate\u0107a monografija ne\u0107e odgovoriti na sva pitanja, no vjerujemo da \u0107e ovaj veliki kulturolo\u0161ki projekt bitno unaprijediti op\u0107e razumijevanje razdoblja na\u0161e novije povijesti, bez uljep\u0161avanja, ali i bez negiranja dosega desetlje\u0107a \u0161ezdesetih.<\/p>\n Miroslav GA\u0160PAROVI\u0106, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt<\/strong><\/p>\n Ideja progresa \u2013 \u201ebolja budu\u0107nost\u201c<\/b><\/p>\n Izlo\u017ebe <\/b>Porodica i doma\u0107instvo<\/i><\/b><\/p>\n Enformel <\/b><\/p>\n Preko granice: <\/b>gastarbajteri <\/i><\/b>i Trst<\/b><\/p>\n Zagreba\u010dka \u0161kola crtanog filma<\/i><\/b><\/p>\n Potro\u0161a\u010dka revolucija i industrija \u2013 <\/b>Tata kupi mi auto<\/i><\/b><\/p>\n Spomeni\u010dka plastika<\/b><\/p>\n Gorgona <\/b><\/p>\n Naiva<\/b><\/p>\n Novi grad<\/b><\/p>\n Nove tendencije<\/b><\/p>\n Eksperimentalna kinematografija <\/b><\/p>\n Ambala\u017ea i reklamna grafika<\/b><\/p>\n Slobodno vrijeme \u2013 vikendica<\/b><\/p>\n Djetinjstvo \u2013 pioniri maleni \u2013 <\/b>Mendo i Slavica<\/i><\/b><\/p>\n Teatar ITD<\/b><\/p>\n Studentsko eksperimentalno kazali\u0161te<\/b><\/p>\n Muzi\u010dki biennale Zagreb<\/i><\/b><\/p>\n Granice slobode \u2013 Cenzura u filmu<\/b><\/p>\n DRU\u0160TVENO\u2013POLITI\u010cKI KONTEKST<\/b> – ANTE BATOVI\u0106 Muzej za umjetnost i obrt, <\/b>\u0160ezdesete u Hrvatskoj-mit i stvarnost,<\/i><\/b>travnja \u2013 30. rujna 2018.<\/p>\n Ravnatelj<\/b>: Miroslav Ga\u0161parovi\u0107 [izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt<\/a>]<\/strong><\/p>\n \n
\nPredgovor<\/strong><\/h3>\n
\nTEMATSKE CJELINE IZLO\u017dBE
\n<\/b><\/h3>\n
\nOpis tematskih cjelina izlo\u017ebe<\/strong><\/h3>\n
\nKULTURA SVAKODNEVICE<\/b> – IGOR DUDA
\nLIKOVNE UMJETNOSTI<\/b> – ZVONKO MAKOVI\u0106
\nGRAFI\u010cKI DIZAJN<\/b> – LOVORKA MAGA\u0160 BILAND\u017dI\u0106
\nINDUSTRIJSKI DIZAJN<\/b> – KORALJKA VLAJO
\nKERAMIKA <\/b>– MARINA BAGARI\u0106
\nARHITEKTURA<\/b> – MAROJE MRDULJA\u0160
\nKNJI\u017dEVNOST<\/b> – KRE\u0160IMIR NEMEC
\nKAZALI\u0160TE <\/b>– ANA LEDERER
\nFILM <\/b>– TOMISLAV \u0160AKI\u0106
\nFOTOGRAFIJA-<\/b> DUNJA NEKI\u0106
\nPLES <\/b>– MAJA \u0110URINOVI\u0106
\nMUZI\u010cKI BIENNALE ZAGREB<\/b> – SEADETA MID\u017dI\u0106
\nPOP, ROCK I JAZZ GLAZBA<\/b> – HRVOJE HORVAT
\nMODA<\/b> – KATARINA NINA SIMON\u010cI\u010c
\nMODNA FOTOGRAFIJA<\/b> – MARIJA TONKOVI\u0106
\nHRVATSKE NOVINE<\/b> – INOSLAV BE\u0160KER
\nRADIOTELEVIZIJA ZAGREB<\/b> – NADA ZGRABLJI\u0106 ROTAR<\/p>\n
\nIMPRESUM IZLO\u017dBE<\/b><\/h3>\n
\nAutor koncepta izlo\u017ebe<\/b>: Zvonko Makovi\u0107
\nKustosi izlo\u017ebe:<\/b> Miroslav Ga\u0161parovi\u0107, Zvonko Makovi\u0107
\nVoditeljica projekta:<\/b> Vesna Ledi\u0107
\nKustosica za izlo\u017ebe MUO<\/b>: Adriana Prli\u0107
\nVizualni identitet i postav izlo\u017ebe:<\/b> Numen for use (Nikola Radeljkovi\u0107), Oaza (Ivana Borovnjak, Ma\u0161a Poljanec); suradnici: Tvrtko Boji\u0107 i Karla Paliska
\nIzbor gra\u0111e: <\/b>Ante Batovi\u0107, Igor Duda, Zvonko Makovi\u0107, Lovorka Maga\u0161 Biland\u017ei\u0107, Koraljka Vlajo, Marina Bagari\u0107, Maroje Mrdulja\u0161, Kre\u0161imir Nemec, Ana Lederer, Tomislav \u0160aki\u0107, Dunja Neki\u0107, Maja \u0110urinovi\u0107, Seadeta Mid\u017ei\u0107, Hrvoje Horvat, Katarina Nina Simon\u010di\u010d, Marija Tonkovi\u0107, Inoslav Be\u0161ker, Nada Zgrablji\u0107 Rotar
\nObrada gra\u0111e:<\/b> Marta Kuli\u0161 Aralica, Antonia Do\u0161en, Snje\u017eana Jelovac, Marija Jurki\u0107, Vesna Ledi\u0107, Petra Milovac, Maja Grims Nonveiller, Adriana Prli\u0107
\nUrednica vremenske crte-<\/b>Kratki rezovi 1958.-1971.<\/i><\/b>:<\/b> Jasmina Fu\u010dkan
\nUrednice tekstova na izlo\u017ebi:<\/b> Malina Zuccon Marti\u0107, Iva Novak, Maja Grims Nonveiller
\nLektura i korektura tekstova na izlo\u017ebi:<\/b> Antonia Do\u0161en
\nPrijevod tekstova na engleski na izlo\u017ebi: <\/b>Zana \u0160a\u0161kin, Albion d.o.o.
\nLektura engleskih tekstova:<\/b> Sarah Ann Rengel, Dunja Neki\u0107
\nObrada fotografija za izlo\u017ebu:<\/b> Marija Matija\u0161ec, Ma\u0161a Zoreti\u0107
\nTehni\u010dki postav izlo\u017ebe<\/b>
\nVoditeljica tehni\u010dke slu\u017ebe:<\/b> Katarina Bence
\nTehni\u010dki tim MUO<\/b>: Robert Brdari\u0107, Zoran \u0106ulibrk, Branko Duji\u0107, Dra\u017een Kordej, Luka Kova\u010devi\u0107, Ivo Lovri\u0107, Marijan Muhi\u0107, Ljerko Rihter, Davorin Valdec
\nVoditeljica Odjela restauratorskih radionica: <\/b>Maja Velicogna Novoselec
\nRestauratori<\/b>: Robert Brdari\u0107, Goran Budija, Iva \u010cukman, Antonina Sr\u0161a, Ksenija Pintar, Jasminka Podgorski
\nVoditeljica Odjela marketinga i odnosa s javno\u0161\u0107u<\/b>: Vesna Juri\u0107 Bulatovi\u0107
\nOdnosi s javno\u0161\u0107u<\/b>: Andrea Geren\u010der
\nSuradnice u Odjelu marketinga i odnosa s javno\u0161\u0107u<\/b>: Vesna Valid\u017ei\u0107, Marina Luki\u0107, Marija Jurki\u0107
\nVoditeljica Pedago\u0161kog odjela<\/b>: Malina Zuccon Marti\u0107
\nPedago\u0161ki program:<\/b> Iva Novak, Marta Kuli\u0161 Aralica
\nVoditelj Informati\u010dke slu\u017ebe: <\/b>Zoran Svrtan
\nAdministracija: <\/b>Lada Biki\u0107, \u0160tefica Crni\u0107, Snje\u017eana Jelovac
\nIzbor gra\u0111e iz fundusa MUO:<\/b> Jasmina Fu\u010dkan, Sandra Kandu\u010dar, Andrea Klobu\u010dar, Arijana Kopr\u010dina, Vanja Brdar Mustapi\u0107, Vesna Lovri\u0107 Planti\u0107
\nSuradnica u prikupljanju gra\u0111e za modu:<\/b> D\u017eenisa Pecoti\u0107
\nAutori aksonometrija:<\/b> Irena Baki\u0107, Sonja Halapir, Maroje Mrdulja\u0161, Mira Stani\u0107, Boris Vidakovi\u0107
\nIzbor audio-vizualnog materijala:<\/b> Ivana Borovnjak, Vesna Ledi\u0107, Zvonko Makovi\u0107, Nikola Radeljkovi\u0107
\nMonta\u017ea audio-vizualnog materijala:<\/b> Natko Stipani\u010dev
\nIzbor iz filmova:<\/b> Tomislav \u0160aki\u0107
\nMonta\u017ea iz izbora filmova:<\/b> Filip Zadro
\nRedateljica snimljenih razgovora:<\/b> Gordana Brzovi\u0107
\nSnimatelj razgovora: <\/b>Miran Kr\u010dadinac
\nGlavni ravnatelj HRT-a: <\/b>Kazimir Ba\u010di\u0107
\nRavnatelj programa HRT-a:<\/b> Renato Kuni\u0107
\nGlasnogovornik i rukovoditelj RJ Komunikacije HRT-a<\/b>: Igor \u0106utuk
\nKoordinator suradnje HRT-a i MUO<\/b>: Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107
\nRukovoditeljica Odjela audio-vizualnog gradiva HRT-a:<\/b> Jasmina Tunji\u0107
\nVoditeljica projekata u arhivistici HRT-a:<\/b> De\u0161a Jovi\u0107
\nRukovoditelj Odjela notno, foto i multimedijalne gra\u0111e HRT-a<\/b>: Mario Koi\u0107
\nStru\u010dna suradnica pri odabiru fotografija HRT-a<\/b>: Lana Bubenik
\nStru\u010dni suradnik za digitalizaciju arhivskog materijala<\/b>: Daniel Boro\u0161a
\nSuradnica za odabir haljina iz arhive HRT-a<\/b>: Vesna \u0160ipu\u0161i\u0107 Buljan<\/p>\n<\/div>\n