{"id":35616,"date":"2018-04-21T21:55:13","date_gmt":"2018-04-21T19:55:13","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=35616"},"modified":"2018-04-21T21:55:13","modified_gmt":"2018-04-21T19:55:13","slug":"premijera-mjuzikla-alphonsine-u-zagrebackoj-komediji","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=35616","title":{"rendered":"Premijera mjuzikla ‘Alphonsine’ u zagreba\u010dkoj Komediji"},"content":{"rendered":"

OBILJE\u017dAVANJE \u010cETRDESETE OBLJETNICE UMJETNI\u010cKOG DJELOVANJA VESELJKA BARE\u0160I\u0106A<\/strong><\/p>\n

Komedija najavljuje mjuzikl <\/b>Alphonsine<\/i><\/b><\/p>\n

Nakon Pri\u010de s ju\u017ene strane, Nosonje, Opasnih veza ili pak baleta Breza, Veseljko Bare\u0161i\u0107<\/b>, dirigent Kazali\u0161ta Komedija, ali i plodan autor, svoju \u0107e \u010detrdesetu obljetnicu umjetni\u010dkog djelovanja obilje\u017eiti na najbolji mogu\u0107i na\u010din \u2013 premijerom svog novog mjuzikla \u2013 Alphonsine<\/b>, 5. svibnja 2018. godine s po\u010detkom u 19.30 sati<\/b>. Inspiriran Dumasovom Damom s kamelijama<\/i> Bare\u0161i\u0107 donosi pri\u010du o suvremenoj djevojci, studentici i escort dami, stvoriv\u0161i originalno glazbeno-scensko djelo koje \u0107e zasigurno nastaviti uspje\u0161an niz djela u postavi Kazali\u0161ta Komedija.<\/p>\n

<\/p>\n

Alphonsine – plakat; Ustupila Komedija<\/p>\n

\u201cUsudio bih se ustvrditi da u mjuziklu ba\u0161 i nema mnogo suvremenih djela na kurtizanstva, a kad se ve\u0107 govori o tome te\u0161ko je zaobi\u0107i jednu od najljep\u0161ih i najupe\u010datljivijih pri\u010da francuske knji\u017eevnosti za \u010dije je ishodi\u0161te poslu\u017eio stvarni \u017eivot pari\u0161ke kurtizane Alphonsine Plessis. Njezin kratkotrajni ali burni \u017eivot potaknuo je A. Dumasa mla\u0111eg, koji je bio i njezin ljubavnik, da nakon njezine smrti, izda mo\u017eda svoje napopularnije djelo Dama s kamelijama<\/i>. Nekoliko godina poslije Giuseppe Verdi, po istom predlo\u0161ku stvara operu Traviata<\/i>, a ima i nekoliko verzija filma sa Gretom Garbo, Isabelle Hupert, zatim Moulin Rouge i brojni drugi\u201c, izjavio je Veseljko Bari\u0161i\u0107 koji dodaje za\u0161to je naslov novog mjuzikla Alphonsine<\/i>: \u201cMo\u017eda bi najto\u010dniji odgovor bio da je to ime uzeto kao sinonim za kurtizanstvo jer ga kao pseudonim koristi djevojka Manon. Budu\u0107i da joj je kao studentici knji\u017eevnosti poznata pri\u010da, u jednom trenutku slabosti odlu\u010di se i sama baviti kurtizanstvom, odnosno dana\u0161njim escortom. Ova melodramska pri\u010da bila je inspiracija za sasvim novo djelo \u010dija se radnja odvija ba\u0161 danas. Ho\u0107emo li kurtizanstvo bezuvjetno osu\u0111ivati ili u nekim slu\u010dajevima, poput francuskih a i drugih knji\u017eevnika, na to ponekad gledati s dozom empatije, ostaje na percepciji svakog pojedinog gledatelja. Ali, zar nema \u017eena koje iako osu\u0111uju kurtizanstvo, kad pro\u010ditaju ili odgledaju Damu s kamelijama<\/i> ili Traviatu,<\/i> ne\u0107e pustiti suzu nad sudbinom glavne junakinje?\u201c<\/p>\n

Najnoviji mjuzikl u postavi Kazali\u0161ta Komedija dat \u0107e priliku novim mladim licima pa \u0107e tako Petra Golik<\/b> zaigrati glavnu ulogu studentice glume Manon<\/i>, a njezin kolega Ivan \u010cui\u0107<\/b> kojeg gledamo i u glazbenom krimi\u0107u Faraon iz Ilice je mrtav<\/i>, igra Sina velikog mo\u0107nika<\/i>. \u201cRad na mjuziklu <\/b>Alphonsine<\/i><\/b> prvi mi je ozbiljniji anga\u017eman u kazali\u0161tu. Sretna sam \u0161to je to upravo u Kazali\u0161tu Komedija i \u0161to imam \u010dast dijeliti pozornicu s velikim gluma\u010dkim imenima. U\u017eivam u svakom trenutku jer je ovo ostvarenje dugogodi\u0161njeg sna<\/b>\u201c, izjavila je Petra Golik, magistra muzike i glazbenika violinista.<\/p>\n

Prvi put u mjuziklu ali i u Komediji zaigrat \u0107e i Nata\u0161a Janji\u0107<\/b> koja se veseli ovoj suradnji te ulozi Natali, tajnice mo\u0107nog Fahrenheita<\/i>, majke i supruge vojnika, stije\u0161njena izme\u0111u posla prepunog ilegalnih radnji kojima svjedo\u010di i odr\u017eavanja bra\u010dne sre\u0107e. \u201c\u010citav komad nose \u010detiri sna\u017ene \u017eene, a pratimo nekoliko paralelnih radnji u svijetu eskorta i bisnisa te s druge strane, iskrenih ljubavi koje su pod teretom tih izazova. Prvi put radim mjuzikl i jako sam sretna \u0161to gostujem u Komediji. Zadivljuje me forma u kojoj se pjeva, ple\u0161e i glumi i to mi je veliki izazov\u201c,<\/b> \u2013 izjavila je Nata\u0161a Janji\u0107.<\/p>\n

Nakon 15 godina i uloge u mjuziklu Kosa<\/i>, u \u00a0Komediji \u0107e \u00a0pozornici zaigrati Iva Viskovi\u0107<\/b> kojoj je ovaj put pripala uloga Alphonsine<\/i>, to\u010dnije njezinog alter ega. \u201cAlphonsine je zapravo bila stvarna osoba, francuska kurtizana, a koja se u ovom romanu pojavljuje kao svojevrsni alter ego glavnom liku i u predstavi ulazim u neki njen imaginarni svijet. Sretna sam da nakon toliko godina ponovno radim u Komediji i to s kolegama s kojima do sada nisam imala priliku raditi. Rado se sje\u0107am svih lijepih iskustava i uspomena koje me ve\u017eu za <\/b>Kosu<\/i><\/b>, a radujem se prilici da to ponovim. Probe su jako ugodne, zaista u\u017eivam i veselim se \u0161to nas samo par dana dijeli od premijere.\u201c<\/b><\/p>\n

U ostalim ulogama pojavljuju se Mila Elegovi\u0107 <\/b>kao Valery, vlasnice modne agencije<\/i>, \u00a0Ervin Bau\u010di\u0107 <\/b>kao visoki vladin du\u017enosnik Fahrenheit<\/i>, Matko Kne\u0161aurek<\/b> kao Liam, Natalin suprug<\/i> te Dra\u017een Bratuli\u0107 <\/b>kao Simon, pomo\u0107nik u modnoj agenciji<\/i>, \u00a0Zlatko O\u017ebolt<\/b> kao pisac Howard<\/i> i Lana Bla\u0107e<\/b> kao tarot girl<\/i>. Zbor, baletni ansambl i orkestar Kazali\u0161ta Komedija pod ravnanjem su Veseljka Bare\u0161i\u0107a, <\/b>koji je ujedno i scenograf. Kostimografiju potpisuje Barbara Bourek<\/b>, koreografiju Mark Boldin<\/b>, dok je oblikovatelj svjetla Deni \u0160esni\u0107<\/b>, a zvuka Mario Stanin<\/b>.<\/p>\n

Ulaznice <\/b>za mjuzikl Alphonsine<\/i><\/b> mogu se osigurati na blagajni Oktogon<\/b> od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati te na blagajni Kaptol <\/b>sat i pol prije po\u010detka predstave. Tako\u0111er, ulaznice se mogu kupiti i na slu\u017ebenoj stranici kazali\u0161ta www.komedija.hr<\/a>. Najnovije informacije dostupne su i na slu\u017ebenoj Facebook stranici<\/a> te Instagram profilu<\/a>.<\/p>\n

###<\/b><\/p>\n

O VESELJKU BARE\u0160I\u0106U<\/i><\/b><\/p>\n

Ro\u0111en je 1954. godine u Rijeci gdje je zavr\u0161io srednju glazbenu \u0161kolu. Studij dirigiranja na zagreba\u010dkoj Muzi\u010dkoj akademiji zavr\u0161io je 1981. godine u razredu prof. Igora Gjadrova. Diplomska predstava bila mu je Leharova opereta\u00a0Zemlja smije\u0161ka\u00a0u Komediji, koje je stalni \u010dlan od 1978. godine. Prvi je put nastupio na sceni\u00a0 1975. u tenorskoj ulozi Ton\u010dija u Tijardovi\u0107evoj opereti\u00a0Splitski akvarel, a kasnije je pjevao i ulogu Benvoglia u svojoj pop operi\u00a0Romeo i Julija. U Komediji je dirigirao \u010ditav niz opereta, komi\u010dnih opera, mjuzikala i koncerata na repertoaru (Splitski akvarel,\u00a0Gusla\u010d na krovu,\u00a0Jalta Jalta,\u00a0Dundo Maroje,\u00a0O’kaj,\u00a0Boccaccio). Premijerno je postavio\u00a0Gri\u010dku vje\u0161ticu,\u00a0\u010covjeka iz Manche,\u00a0Gospoje i husare,\u00a0Kaj2O,\u00a0Orfeja u podzemlju,\u00a0Aplauz,\u00a0Lady \u0160ram,\u00a0\u0160i\u0161mi\u0161a,\u00a0Operu za tri gro\u0161a,\u00a0Jesusa Christa Superstara,\u00a0Malu Floramye,\u00a0No\u0107 u Veneciji,\u00a0Gubec-bega,\u00a0Kneginja \u010darda\u0161a).<\/i><\/p>\n

U mati\u010dnom kazali\u0161tu oku\u0161ao se kao autor glazbeno-scenskih djela, koja je i dirigirao. Scenski prvijenac bila mu je pop opera\u00a0Romeo i Julija\u00a0za koju je, osim glazbe, prilagodio libreto prema Shakespeareovoj drami. Tom je sa\u017eetom glazbenom pri\u010dom o najpoznatijem ljubavnom paru 1988. otvorena obnovljena Komedijina zgrada nakon dvije godine preure\u0111enja. Slijedio je, 1997. godine, mjuzikl\u00a0Pri\u010da s ju\u017ene strane. I u tome je komadu, za koji je napisao vlastiti libreto, iskazao smisao za scenu, glazbenu dramaturgiju i orkestraciju, uz raspjevanost vokalnih dionica i duhovitu parafrazu motiva iz Puccinijeve\u00a0Tosce. Bio je to svojevrsni amarcord tridesetih godina 20. stolje\u0107a, iz doba mladosti njegovih roditelja, kao izraz osje\u0107aja pripadnosti Mediteranu i svemu \u0161to on u svojoj pitoresknosti nosi. Svojim tre\u0107im velikim glazbenoscenskim djelom, mjuziklom\u00a0Nosonja\u00a0(2006.), odao je po\u010dast velikanu poetske misli Edmondu Rostandu. U prolje\u0107e 2011. u \u201eKomediji\u201c je premijerno izveden njegov balet \u201eBreza\u201c, nastao po pripovjetki Slavka Kolara, a u studenom 2011. mjuzikl \u201eOpasne veze\u201c prema romanu Choderlosa de Laclosa.\u00a0\u00a0\u00a0<\/i><\/p>\n

Veseljko Bare\u0161i\u0107 nastupao je uz Simfonijski orkestar HRT-a, Zagreba\u010dku filharmoniju, Dubrova\u010dki simfonijski orkestar i Simfonijski orkestar Rije\u010dke opere, te snimao za Hrvatski radio. Izdao je CD operetnih arija i dueta sa sopranisticom Nevenkom Petkovi\u0107-Sobjeslavski i tenorom Vitomirom Marofom, uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a. U Hrvatskome narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu dirigirao je\u00a0Traviatu,\u00a0Figarov pir,\u00a0Nabucca,\u00a0B-B-B-balet\u00a0i\u00a0Ora\u0161ara. Dvije kazali\u0161ne sezone, u razdoblju 2002.-2004., bio je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Osijeku. Repertoar je osvje\u017eio djelima Mozarta, Offenbacha, Puccinija, \u010cajkovskog i Brittena. Re\u017eirao je Brittenovu\u00a0 operu\u00a0Mali dimnja\u010dar\u00a0i Loeweov mjuzikl\u00a0Camelot\u00a0u prigodi njegove hrvatske praizvedbe u Osijeku. Kao dirigent postavio je\u00a0Toscu\u00a0i\u00a0Jevgenija Onjegina.<\/i><\/p>\n

###<\/b><\/p>\n

O KAZALI\u0160TU <\/i><\/b>\u00a0\u00a0\u00a0 <\/i><\/b><\/p>\n

Zagreba\u010dko gradsko kazali\u0161te Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. kao pravni sljednik Zagreba\u010dkog dramskog kazali\u0161ta i Vedrog Kerempuhovog kazali\u0161ta. Osnovna mu je djelatnost izvo\u0111enje glazbenih predstava (operete i komi\u010dne opere od 1950.; mjuzikl od 1960.; rock i pop opere od 1975.) te dramskih predstava (komedija klasi\u010dne i suvremene svjetske i doma\u0107e komediografije). Obavlja i izdava\u010dku djelatnost. Umjetni\u010dki ansambl Kazali\u0161ta uz dramske glumce i glumce-pjeva\u010de \u010dine i pjeva\u010di, zbor, balet i orkestar (vi\u0161e od 150 zaposlenih, uklju\u010div\u0161i i kazali\u0161ne radionice te tehni\u010dke i zajedni\u010dke slu\u017ebe).<\/i><\/p>\n

Prva predstava odigrana je 29. studenoga 1950. godine, a do danas ih je prikazano oko 13.000, od \u010dega vi\u0161e od 300 naslova. Me\u0111u poznate \u201cKomedijine\u201d hitove ubrajaju se i mjuzikli Jalta, Jalta (Grgi\u0107 \u2013 Kabiljo), Gusla\u010d na krovu (Bock \u2013 Stein); operete Zemlja smije\u0161ka (Lehar), Kneginja \u010darda\u0161a (Kalman), \u0160i\u0161mi\u0161 (Strauss); komedije Probudi se, Kato (Grgi\u0107), Klupko (Budak) te rock-opere Gubec beg (Kraja\u010d \u2013 Metiko\u0161 \u2013 Prohaska) i Gri\u010dka vje\u0161tica (Kraja\u010d \u2013 Metiko\u0161 \u2013 Prohaska). Kazali\u0161te, njegovi projekti i djelatnici dobitnici su mnogih presti\u017enih nagrada i priznanja.<\/i><\/p>\n

[izvor informacije\u00a0XOXO<\/strong><\/a>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>