{"id":34927,"date":"2018-02-15T11:54:30","date_gmt":"2018-02-15T10:54:30","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=34927"},"modified":"2018-02-15T11:54:30","modified_gmt":"2018-02-15T10:54:30","slug":"premijera-opere-didona-i-eneja-u-rijeckom-hnk-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=34927","title":{"rendered":"Premijera opere ‘Didona i Eneja’ u rije\u010dkom HNK-u"},"content":{"rendered":"

BAROKNA OPERA \u201eDIDONA I ENEJA\u201d PRVI PUT U RIJE\u010cKOM KAZALI\u0160TU<\/strong><\/p>\n

Barokna opera \u201eDidona i Eneja\u201d engleskog skladatelja Henryja Purcella bit \u0107e prvi put premijerno izvedena u HNK Ivana pl. Zajca u subotu 17. velja\u010de 2018. u 19.00 sati. Izvedbom \u0107e ravnati poznati hrvatski dirigent Tomislav Fa\u010dini, a predstavu je re\u017eirala mlada finska redateljica Mirva Koivukangas. \u201eKazali\u0161ne ku\u0107e uglavnom se samostalno ne upu\u0161taju u izvo\u0111enje baroknih opera, a za rije\u010dke ljubitelje opere i baroka, planiramo svake druge godine producirati operu upravo tog razdoblja. To je jo\u0161 jedna na\u0161a specifi\u010dnost\u201d, kazao je intendant rije\u010dkog Kazali\u0161ta Marin Bla\u017eevi\u0107 govore\u0107i o \u00a0repertoarnoj politici rije\u010dke Opere koja uklju\u010duje izvo\u0111enje opernih djela nikada ranije ili vrlo rijetko izvo\u0111enih u Rijeci. S baroknim operama \u0107e se tako svake druge sezone izmjenjivati opere 20. ili 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

Na va\u017enost izvo\u0111enja baroknih djela koja su najve\u0107im dijelom prepu\u0161tena specijaliziranim ansamblima osvrnuo se i ravnatelj Opere Petar Kova\u010di\u0107: \u201e Va\u017eno je razvijati senzibilitet za to razdoblje i kod publike, ali i kod glazbenika i pjeva\u010da. Publika je nepravedno zakinuta za barokne naslove, a prema povratnim informacijama \u2013 vole ih i \u017eele do\u017eivjeti u svom gradu\u201d.<\/p>\n

<\/p>\n

Didona i Eneja ; Ustupio HNK Ivan pl. Zajc<\/p>\n

\u201eDidona i Eneja\u201d pri\u010da je o tragi\u010dnoj ljubavi Didone, kraljice Kartage i trojanskog princa Eneje, libretista Nahuma Tatea, prema Vergilijevoj \u201eEneidi\u201d. Jednosatna barokna opera iz 17. stolje\u0107a najuspjelije je postignu\u0107e skladatelja Purcella koja jednostavno i sna\u017eno zavodi publiku od samog po\u010detka.<\/p>\n

Opera \u201eDidona i Eneja\u201d je, kako ka\u017ee maestro Tomislav Fa\u010dini, \u201ed\u017eepna Venera baroknog opernog repertoara, sadr\u017ei sve \u0161to jedno operno remek-djelo treba imati, mitske likove, interpretacije ljudskih sudbina, sjajnu glazbu u \u010dvrstom i vje\u0161to preto\u010denom jedinstvu s engleskim jezikom. Direktna je, ostvaruje kontakt s publikom, djeluje na vas, bez da to i znate, jednostavno zbog zakonitosti prema kojima je toliko vje\u0161to skladana, uz zavidno bogat i zasi\u0107en instrumentarij. Opera sadr\u017ei neke od hitova operne literature\u201d.<\/p>\n

Redateljica Mirva Koivukangas o svojoj je viziji ove glazbeno-scenske pri\u010de kazala: \u201eZanimljiva je kontradikcija izme\u0111u Purcellove glazbe i pri\u010de. Ako je Didona zaljubljena, za\u0161to je njena glazba toliko melankoli\u010dna i depresivna na po\u010detku? Do\u017eivjela sam je kao pri\u010du \u0161to po\u010diva upravo na Didoninim strahovima. Poku\u0161ala sam predstaviti \u017eenu punu dvojbi zatvorenu u vlastite okove koja \u0107e se na kraju izboriti za svoje oslobo\u0111enje, za ljubav prema sebi, a onda mo\u0107i zavoljeti i drugoga. Publika \u0107e radnju pratiti kroz njene o\u010di, njene no\u0107ne more i strahove. Predstava je puna metafora koje odra\u017eavaju stanje Didonina uma.\u201d<\/p>\n

Sjajna solistica rije\u010dke Opere u ulozi Didone Ivana Srbljan zapam\u0107ena je po ulogama tragi\u010dnih \u017eenskih likova kao \u0161to su primjerice Bizetova Carmen ili Charlotte u Masseneteovom\u201eWertheru\u201c. Netom se vratila iz Finske gdje je u produkciji Jyv\u00e4skyl\u00e4 Opere iznimno uspje\u0161no nastupila upravo u naslovnoj ulozi opere \u201eCarmen\u201d i, izme\u0111u ostalih laskavih ocjena i kritika, \u00a0dobila i onu \u201eglas Ivane Srbljan na svjetskoj je razini\u201d. Ivana Srbljan kazala je kako je za ulogu Didone morala otkriti neke vlastite skrivene i zaboravljene rane. \u201eZa ovu sam ulogu \u201eiskopala\u201d upravo ono s \u010dime se ve\u0107ina \u017eena susre\u0107e – toliko puta nesigurna u sebe, stalno izlo\u017eena kritici u dru\u0161tvu osu\u0111ivanja, \u017eena u sebi samoj posljedi\u010dno razvije jo\u0161 goreg kriti\u010dara koji ju tla\u010di i \u010dini nesigurnom, ludom. Didona se suo\u010dava s vlastitim demonima, sa samom sobom i na kraju se transformira u druga\u010diju sebe\u201d, zaklju\u010dila je mezzosopranistica Srbljan.<\/p>\n

Uz zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, solisti\u010dki tim \u010dine mladi solisti: Ivana Srbljan kao Didona, Marko Fortunato kao Eneja, Sonja Runje kao \u010carobnica, Morana Ple\u0161e kao Belinda i kao Prva vje\u0161tica, Ana Majdak kao Druga \u017eena, Iskra Stanojevi\u0107 kao Druga vje\u0161tica, Franko Klisovi\u0107 kao Duh, Sa\u0161a Matovina kao Prvi mornar.<\/p>\n

Scenografkinja je Paola Lugari\u0107, kostimografkinja Manuela Paladin \u0160abanovi\u0107, za scenski je pokret bio zadu\u017een Osku Heiskanen, a svjetlo je oblikovao Dalibor Fugo\u0161i\u0107. Koncertni majstor je Anton Kyrylov, a zborovoditeljica Nicoletta Olivieri.<\/p>\n

Reprize ove barokne opere su 21. i 23. velja\u010de u 19 sati.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0HNK Ivan pl. Zajc<\/strong><\/a>]<\/p>\n

<\/div>\n