{"id":32031,"date":"2017-05-31T16:58:42","date_gmt":"2017-05-31T14:58:42","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=32031"},"modified":"2017-05-31T16:59:44","modified_gmt":"2017-05-31T14:59:44","slug":"festival-krscanskog-kazalista-2017-predstave","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=32031","title":{"rendered":"Festival kr\u0161\u0107anskog kazali\u0161ta 2017: Predstave"},"content":{"rendered":"

3. FESTIVAL KR\u0160\u0106ANSKOG KAZALI\u0160TA<\/strong><\/p>\n

2. 3. i 4. lipnja,
\n8. 9. 10.11. lipnja 2017.
\nulaz slobodan uz dobrovoljne donacije<\/p>\n

<\/p>\n

PRVI VIKEND<\/strong>
\n SVECI ILI \u0160TO SU NAM ZNA\u010cILI NEKAD, A \u0160TO NAM ZNA\u010cE DANAS?<\/strong><\/p>\n

SUBOTA 2. lipnja 2017. HISTRIONSKI DOM<\/strong><\/h3>\n

Igor Grubi\u0161i\u0107<\/strong>
\n MOJ \u017dIVOT,<\/strong>
\nkoreodrama
\nDramsko-plesna skupina Ru\u0111erica
\nTehni\u010dka \u0161kola i prirodoslovna gimnazija Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, Osijek
\nRe\u017eija: Igor Grubi\u0161i\u0107
\nIzvo\u0111a\u010di:
\nKarla Mitrovi\u0107, Tea Tonkovi\u0107, Patricia I\u0161tokovi\u0107, Tamara Jerkovi\u0107, Bruno Osmanagi\u0107, Filip Doli\u0107, Lovro \u017dada (u\u010denici II i III razreda)
\nKratak sadr\u017eaj:
\nPokretom, plesom, glazbom i gluma\u010dkom ekspresijom mladi Osje\u010dani pri\u010daju pri\u010du o \u017eivotu jedne mlade osobe. Kre\u0107e od njezinog za\u010de\u0107a, ro\u0111enja do odrastanja u skladnoj obitelji. No kada roditelji po\u010dnu zanemarivati dijete te se me\u0111usobno udaljavati i sva\u0111ati, ono prelazi na tamnu stranu, prepu\u0161ta se zlu. Pada pod utjecaj alkohola, droge, lo\u0161eg dru\u0161tva, da bi naposljetku do\u017eivjelo duhovnu smrt. Tek pomirenje roditelja dovodi do duhovnog uskrsnu\u0107a njihovog djeteta te se obitelj nanovo ra\u0111a i u\u010dvr\u0161\u0107uje u zajedni\u0161tvu.
\nO Dramsko plesnoj skupini Ru\u0111erica:
\nDramsko-plesna skupina Ru\u0111erica djeluje na Tehni\u010dkoj \u0161koli i prirodoslovnoj gimnaziji Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Osijeku pod vodstvom vjerou\u010ditelja Igora Grubi\u0161i\u0107a. Grupa njeguje koreodramski scenski izraz kojim poku\u0161ava izraziti duhovne teme o kojima mladi danas razmi\u0161ljaju. Godine 2016. njihova predstava Bo\u017eji plan i briga za \u010dovjeka uspje\u0161no je nastupila na Vjedru (Smotra vjeronau\u010dnog stvarala\u0161tva osje\u010dko-\u0111akova\u010dke biskupije) a zatim pozvana na nekoliko gostovanja, me\u0111u kojima izdvajamo nastup u zagreba\u010dkom HNK u sklopu sve\u010dane Akademije povodom 25 godina vjeronauka u hrvatskim \u0161kolama. I predstava Moj \u017eivot nastupila je na Vjedru 2017. u Osijek, a bila je uvr\u0161tena i u program Susreta hrvatske katoli\u010dke mlade\u017ei u Vukovaru 2017.
\nKomentar selektora:
\nOdnos \u010dovjeka i Boga, odgovornost prema \u017eivotu i drugim darovima koje \u010dovjek dobiva, teme su koje zanimaju mlade ljude unato\u010d medijskoj slici koja nam govori suprotno! U ovoj predstavi je pri\u010da o za\u010de\u0107u i grijehu u koji \u010dovjek upada ispri\u010dana modernim umjetni\u010dkim izrazom talentiranih mladih ljudi i pod vodstvom ma\u0161tovitog vjerou\u010ditelja.<\/p>\n

fra Nikola Drljepan<\/strong>
\n SVETI FRANJO,<\/strong>
\n MANJI BRAT NA PUTU MIRA DU\u0160E<\/strong>
\npraizvedba novog mjuzikla
\nKazali\u0161na skupina Studentskog zbora KBF-a “Prosopon”
\nRe\u017eija i stihovi: fra Nikola Drljepan
\nGlazba: Ivana Hrka\u0107
\nPjesme izvode: Marija Cerovac, Matea Horvat, fra Josip Duvnjak, Tomislav Juri\u0107
\nKoreografija: Silvija Magdalena \u0160imi\u0107
\nGlumci:
\nFranjo – Ivan Vujevi\u0107. Petar Bernardone – Matija Sli\u0161kovi\u0107. Pika Bernardone – Josipa Jurenec. Klara – Ivana Rako. Brat Bernard – Matej Adami\u0107 Cunjak. Brat Masseo – Kre\u0161imir Rimac. Glas Bo\u017eji – An\u0111elo Du\u0161kovi\u0107. Biskup – Daniel Majstorovi\u0107. Vojnik – Toni \u010cubri\u0107, Ian Arapovi\u0107. Opsjednuta \u017eena, Siromah II – Silvia Magdalena \u0160imi\u0107. Siromah I – Viktoria Kralj. Beatrica – Bla\u017eenka Marijanovi\u0107. Zapovjednik vojske – Antonio Puklin. Bona di Guelfuccio – Matea Mandari\u0107. Janja – Daniela Tonka Kunst. Favarone – Ivan Lovrenovi\u0107. Hortulana – Marija Cerovac. Bra\u0107a – Dominik Cestar, Luka Sente, Josip Duvnjak. Narod – Marta Matak, Mirijam Barada, Monika \u0160ainovi\u0107. Pjeva\u010di – Josip Duvnjak, Ivana Hrka\u0107, Ivan \u0160\u0107epanovi\u0107, Dominik Ruk, Mihael Mojzes, Silvia Magdalena \u0160imi\u0107, Josipa Jurenec, Matea Horvat, Mirna Pavli\u010devi\u0107.<\/p>\n

<\/p>\n

Kratak sadr\u017eaj:
\nPredstava prikazuje \u017eivot sv. Franje Asi\u0161kog, poziv koji mu je promijenio \u017eivot, njegovo ostavljanje bogatstva, odlazak u siroma\u0161tvo i slu\u017eenje najsiroma\u0161nijima. Kasnije mu se pridru\u017euju i bra\u0107a, kao i sv. Klara koja zajedno sa sv. Franjom osniva i \u017eenski red: klarise. U predstavi je prikazan duhovni ali i realni \u017eivot fratara i sestara klarisa. Ona pokazuje da su najva\u017enije stvari u \u017eivotu molitva, ljubav i vjera te da je sve ostalo u \u017eivotu prolazno.
\nRadi se o praizvedbi novog kr\u0161\u0107anskog mjuzikla \u2013 i to studentskog jer su svi autori i glumci studenti. Snagu \u017eanra potvr\u0111uje i potreba mladih da o duhovnim pitanjima progovore suvremenim umjetni\u010dkim izrazom. U predstavi sudjeluje trideset i pet studenata s tri fakulteta, Katoli\u010dki bogoslovni fakultet, Filozofski fakultet i Fakultet prometnih znanosti.
\nO svetom Franji:
\nSv. Franjo je ro\u0111en u Asizu (Assisi, Italija) 1182. godine. Pravo mu je ime bilo Giovanni Bernardone. Ime Francesko (Franjo) je navodno dobio po tome \u0161to je jo\u0161 u mladosti nau\u010dio francuski jezik jer je volio provansalske pjesme, veoma popularne u ono vrijeme. Bio je sin bogatog trgovca Petra Bernardonea. Kao bogati mladi\u0107, a u skladu s onda\u0161njom moralnom raspu\u0161teno\u0161\u0107u, Franjo je bio sklon u\u017eivanju u materijalnim blagodatima. Osim toga, bio je vite\u0161ki borac, \u0161to je tada zna\u010dilo da je imao i izniman ugled u dru\u0161tvu. No, nakon rata s Perugiom te\u0161ko se razbolio, ali i do\u017eivio obra\u0107enje, susrest s Isusom Kristom u maloj crkvici sv. Damjana. Na Isusovu poruku Franjo obnovi moju crkvu, njegov se \u017eivot u potpunosti promijenio.
\nFranju su posebno nadahnjivale Isusove rije\u010di u Novom zavjetu, zapisane u Lk 9,3, gdje Isus nare\u0111uje svojim u\u010denicima da na put ne nose ni\u0161ta: ni \u0161tapa, ni novca, ni kruha, ni torbe. Na temelju je toga Franjo sastavio jednostavno Pravilo za svoje sljedbenike, utemeljiv\u0161i 1208. god. novu redovni\u010dku zajednicu \u2013 franjevce: \u010disto\u0107a, poslu\u0161nost, poniznost i siroma\u0161tvo.
\nZbog svoje su poniznosti i jednostavnosti franjevci uskoro postali veoma omiljeni u narodu. \u0160tovi\u0161e, ponovno je nastao religiozni zanos u Crkvi, tako da su mnogi po\u010deli nasljedovati siroma\u0161nog Franju, odnosno po Franji Krista. On je, pak, postao veoma poznat i po svojoj susretljivosti prema \u017eivotinjama, \u0161tovi\u0161e prema sposobnosti odre\u0111ene komunikacije s njima.
\nSv. je Franjo bio i veliki mistik, odnosno do\u017eivljavao je duboki vjerski zanos. Jednom je prilikom, dok je bio su\u017eivljen s Kristovim patnjama, zadobio Isusove rane, tzv. stigme, koje su ga od tada pratile cijeli \u017eivot. Franjo je tako postao prvi poznati stigmata (onaj na kome su se pojavljivali o\u017eiljci Kristovih rana) u povijesti Crkve.
\nNakon toga je Franjo sve vi\u0161e pobolijevao, te je \u010dak i oslijepio, pa je zatra\u017eio da ga prenesu u crkvu Sv. Marije od An\u0111ela, gdje je 4. listopada 1226. godine i umro. Dvije godine kasnije \u2013 1228., papa Grgur IX. ga je proglasio svetim.
\nGluma\u010dka skupina Prosopon:
\nGrupa studenata Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu ve\u0107 godinama okuplja studente koji kazali\u0161tem \u017eele proslaviti Gospodina! Djeluju u sklopu studentskog zbora KBF-a, a ove godine u grupi su i studenti Filozofskog fakulteta i Fakulteta prometnih znanosti, \u0161to je prva kazali\u0161na suradnja ova tri fakulteta!
\nKomentar selektora:
\nNovi kr\u0161\u0107anski mjuzikl pokazuje da je glazba, pjesma i ples povezano sa duhovnom porukom. Ovaj puta mladi franjevac napisao je predstavu o onome \u010diji put slijedi: sv. Franji i njegovom miru du\u0161e koji je postigao tek kad se odrekao svega zemaljskog. Uz pjesmu, ples, glumu to \u0107e nam ispri\u010dati \u010detrdesetak studenata, a mnogi u publici vidjet \u0107e po prvi puta sve dijelove habita franjevaca i klarisa!<\/p>\n

SUBOTA 3. lipnja 2017. Centar za kulturu Tre\u0161njevka<\/strong><\/h3>\n

Venko Andonovski<\/strong>
\n SVETICA U TAMI,<\/strong>
\n\u017eivot Majke Terezije
\nCentar za kulturu Tre\u0161njevka i Udruga za dramski odgoj mladih Dom
\nRe\u017eija: Ivana Pero\u0161
\nDramaturgija: \u017deljka Tur\u010dinovi\u0107
\nPrijevod: Borislav Pavlovski
\nKostimografija: Doris Kristi\u0107
\nGlazba: Anoushka Shankar i Igor Savin
\nOblikovanje svjetla: Sa\u0161a Mondecar
\nFotografije i video: Ivan \u0160urina
\nGlumci:
\nMajka Terezija – Kostandinka Velkovska. Gond\u017ee Bojad\u017eiu, Djevojka, Sestra Agneza \u2013 Mia Krajcar. Nadbiskup Perier, Otac van Exem – Velimir \u010cokljat. Prosjak, Lazar, Hindus – Ilir Tafa\/ \u0160i\u0161ko Horvat Majcan. Drana, majka – Ljiljana \u010cokljat. Pripovjeda\u010d – Dubravko Sidor.
\nRije\u010d autora:
\nDramski tekst o Majci Tereziji napisao sam nakon \u0161to je u Skoplju sagra\u0111en njezin spomen-dom; znao sam, prije toga, samo da je ro\u0111ena u Skoplju i da je ve\u0107inu svoga \u017eivota provela u Kalkuti poma\u017eu\u0107i sirotinji i bolesnima. Prolazio sam svakoga dana pokraj mjesta gdje je nekad bila njena ku\u0107a i svakog bih dana, to\u010dno na tom obilje\u017eenom mjestu, ugledao jednog \u010dovjeka, prosjaka, koji je u ruci dr\u017eao knjigu o njoj.
\nJednoga dana, dok sam prolazio uobi\u010dajenom \u201erutom\u201c prema svom Fakultetu, prosjaka nije bilo. Na mjestu gdje je stajala ku\u0107a Gond\u017ee Bojad\u017eiu, stajala je samo knjiga o Majci Terezi. Pri\u0161ao sam, sagnuo se i uzeo knjigu, jer je bilo o\u010dito da ona vi\u0161e nikome nije bila potrebna. Pro\u010ditao sam je, zatim samo pro\u010ditao jo\u0161 nekoliko knjiga, i napokon sam po\u010deo pisati.
\nVrlo dobro znam kada pi\u0161em ja, a kada mi netko diktira; kada mi netko diktira, zavr\u0161im komad u jednom dahu. Takav je bio slu\u010daj s ovom dramom. Osobno ne volim mistifikacije oko nastanka umjetni\u010dkih djela, ali volim istinu, i ovaj je put moram priop\u0107iti \u2013 kazali\u0161ni komad o Majci Terezi nastao je za samo tri dana, s malim predasima u pisanju.
\nNe znam \u0161to kriti\u010dari misle o drami i o njenim umjetni\u010dkim vrijednostima jer je komad imao samo jednu izvedbu u Skoplju, s ad-hoc kazali\u0161nom skupinom, u povodu obljetnice ro\u0111enja Majke Tereze. Nitko nije ni\u0161ta napisao, i to je dobro, ako se ima na umu to \u0161to je Majka Terezija mislila o sebi; zvala je sebe, pred Bogom \u201eTvoje maleno ni\u0161ta\u201c i \u201eolov\u010dica u Tvojoj ruci\u201c. Prodala je skupocjeni automobil koji joj je darovao predsjednik svjetske velesile da bi otvorila bolnicu za siroma\u0161ne. Naravno, znaju\u0107i sve to, besmisleno je o\u010dekivati da \u0107e netko udarati u kriti\u010dke talambase u povodu kazali\u0161ne predstave posve\u0107ene njoj; to bi bilo i neukusno, jer se niti autor, niti redatelj, niti glumci ne mogu postaviti ispred svetice kojoj je djelo posve\u0107eno.
\nZato, dr\u017eim da je ovaj komad samo moj mali ulog u blagajnu Kristovu, samo mali zra\u010dak svjetlosti za \u017eivot koji zaslu\u017euje tisu\u0107u i tisu\u0107u stranica, a ja sam se morao zadovoljiti tek nizom sli\u010dica iz njezinog prebogatog \u017eivota, u kome je glavna maksima bila: \u201eNije bogat onaj koji puno ima, ve\u0107 onaj koji ni\u0161ta ne treba\u201c. I jo\u0161: \u201e\u017divot je prekratak da bismo sijali doline zla, ali dovoljno duga\u010dak da bismo posijali zrno dobrote\u201c.
\nTo je zrno Majke Terezije. Ja sam ga samo poku\u0161ao prenijeti na kazali\u0161nu scenu. Mislim da je to odli\u010dno tlo za plodove dobrih namjera i dobrih ljudi. Ako sam uspio, u redu; ako nisam, neka mi bude opro\u0161teno!
\nO autoru:
\nVenko Andonovski makedonski je prozaik, dramski pisac, esejist, kriti\u010dar, novinar, filolog, knji\u017eevni teoreti\u010dar i prevoditelj. Profesor je makedonske i hrvatske knji\u017eevnosti te naratologije i kulturologije na Filolo\u0161kom fakultetu u Skopju. Objavio je jednu zbirku novela (Freske i groteske), \u010detiri romana (Azbuka za neposlu\u0161ne, Pupak svijeta, Vje\u0161tica i Matemati\u010dareva k\u0107i) i dramske tekstove Granica (2008.), Olovo na jastuku (2010.), Genetika pasa \/Gospoda GlembaevSki\/ (2011.) i crna komedija Za svakoga ima po jedna (2012.). Jedan je od najnagra\u0111ivanijih, naj\u010ditanijih, najprodavanijih i najprevo\u0111enijih makedonskih pisaca svih vremena. Romanom Pupak svijeta iz 2000. postao je prvi i zasad jedini makedonski dobitnik me\u0111unarodne nagrade Balkanika, a u Makedoniji je osvojio sva knji\u017eevna priznanja. Spomenuti roman, kao i roman Vje\u0161tica iz 2007., najprodavaniji su romani u novijoj povijesti Makedonije a Vje\u0161tica uskoro izlazi u francuskoj s popratnim tekstom Milana Kundere. Njegove su drame vrlo popularne i prevedene na desetak razli\u010ditih jezika izvode se na pozornicama diljem svijeta. Autor je kratkih pri\u010da, knji\u017eevnih studija i filmskih scenarija.
\nNa hrvatskom jeziku objavljeni su mu studija Mato\u0161eva zvona (2005.), roman Pupak svijetai novela Odaja za du\u0161u (u antologiji Gospodari labirinta, 1998.). Drama Pobuna u stara\u010dkom domu objavljena je u antologiji Nova makedonska drama, 2000. a 2015 DHK mu je objavio knjigu sa spomenute \u010detiri drame pod nazivom Genetika pasa.
\nIz kritika:
\nNakon sarajevske praizvedbe 19.06.2014.: Predstava je do\u017eivjela prave ovacije publike koja je vi\u0161e od deset minuta pljeskala i pozdravljala glumce. \u201cOvo je apsolutno jedna ozbiljna predstava koja nikoga ne ostavlja ravnodu\u0161nim. Glumica je to izvanredno prezentirala i mislim da se to vidjelo po atmosferi.\u201d, istaknuo je prof. dr. Franjo Topi\u0107, predsjednik Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak. (http:\/\/www.ktabkbih.net\/info.asp?id=44648Vijesti)
\nNakon zagreba\u010dke premijere 22. listopada 2016. u Centru za kulturu Tre\u0161njevka Denis Derk Ve\u010dernji list: Autor teksta Andonovski u svojoj \u201cSvetici u tami\u201d nije \u017eelio samo odati po\u010dast velikoj samaritanki uz pou\u010dne i dirljive epizode iz njenog \u017eivota, nego je htio i poniknuti u redovni\u010dino srce, propitati njene eventualne, ljudske dileme i sumnje, pretvoriv\u0161i se i u njenog strogog ispovjednika. I dok kazali\u0161na publika \u010desto nestrpljivo \u010deka kraj predstave grabe\u0107i prema izlazu, publika zagreba\u010dke izvedbe \u201cSvetice u tami\u201d nevoljko je izlazila iz tre\u0161njeva\u010dkog Cekatea, kao da je o\u010dekivala jo\u0161 koju scenu vi\u0161e.
\nhttps:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kostadinka-velkovska-kao-reinkarnirana-majka-tereza-1125257
\nOlga Vujovi\u0107, kritikaz: Valja re\u0107i, da je Kostadinka Velkovska izuzetno nadahnuto odglumila lik majke Tereze – lice joj se vizualno gotovo poistovjetilo s njenim, a povjerovali smo njezinom dubokom religioznom izri\u010daju.http:\/\/kritikaz.com\/vijesti\/Kritike\/26426\/U_meni_ne_%C5%BEivim_ja,_nego_On.
\nSanja Nik\u010devi\u0107 \u201eKazali\u0161te bez maske\u201c, Radio Marija 3.11.2016. https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=W9fK73q6AVQ&t=1302s
\nKomentar selektora:
\n\u017divot Majke Terezije je inspiracija i uzor. Uzor jer pokazuje kako je i danas mogu\u0107e slijediti put Isusa krista i sv Franje koji je Majci Tereziji bio uzor. Inspiracija jer promijeni svakog tko je susretne. Svi oni koji su je susreli u \u017eivotu, oni koji su \u010ditali o njezinom \u017eivotu, oni koji su pisali drame i postavljali drame. Majka Terezija je svakog \u010dovjeka gledala kao \u010dovjeka kao da je Isus Krist a nama je te\u0161ko i one koje volimo. To je postigla ne samo predanjem pozivu, nego i poslu\u0161nosti Crkve, slu\u017eenjem do kraja koje je rezultiralo i ljubavlju do kraja. Predstava je donosi pred nas, i pokazuje da sveci nisu samo iz srednjeg vijeka nego da postoje i danas. Fascinantna Kostadinka Velkovska donosi Majku Tereziju i u njezinim trenutcima snage ali posebno upe\u010datljivo u njezinim te\u0161kim trenutcima.<\/p>\n

NEDJELJA 4. lipnja 2017.<\/strong><\/h3>\n

VE\u010cER POSVE\u0106ENA FENOMENU: TIBOR MARTAN I O\u0160 VISOKO<\/strong>
\n \u0160TO JE TVOJE BLAGO?<\/strong>
\n5 kratkih drama o izboru neraspadljivog blaga koje su napisali u\u010denici
\nDramska dru\u017eina \u201eOzana\u201c, KUD-a \u201eBra\u0107a Radi\u0107\u201c Visoko, Zagorje
\nUmjetni\u010dko-pedago\u0161ko vodstvo: Tibor Martan
\nGlumci:
\nHelena Banekovi\u0107, David Ge\u010dek, Iva Je\u017e, Doroteja Adami\u0107, Edita Banekovi\u0107, Magdalena Hegedi\u0107, Emanuel Klimpak, Gabrijela Mlinarek, Dorian \u0160turbek, Leona \u0160turbek, Petar Banekovi\u0107, Ema Huzjak, Anita Platnjak, Luka Benkovi\u0107, Ana Mu\u017eina, Marija Tuk\u0161a, Ivan Zidari\u0107, Karmen Banekovi\u0107, Ivana Horvat, Franjo Podvez, Petar Bejuk, Tea Je\u017e, Dubravka Banekovi\u0107 (odrasla osoba), Jasna Je\u017e (odrasla osoba)
\nKratak sadr\u017eaj:
\nTibor Martan BLAGO
\nSkupina prijatelja o\u010dekuje dolazak Gastona, \u010dovjeka s blagom. Nemir u grupu prijatelja unosi tajanstveni \u010dovjek u bijelom koji se nepozvan pojavljuje u njihovoj blizini, a predstavlja im se kao siromah. Grupa prijatelja odlu\u010duje otjerati \u010dovjeka u bijelom prije Gastonova dolaska i tako Gastonovo blago zadr\u017eati samo za sebe. Kada shvate da ne mogu sa sobom ponijeti \u010ditavu Gastonovu \u0161krinju s blagom, prijatelji odlu\u010de u njoj prona\u0107i najvredniji predmet\u2026
\nDoroteja Adami\u0107 \u0160TEFEK
\nPredstava prikazuje doga\u0111aje iz djetinjstva kri\u017eeva\u010dkog \u017eupnika Stjepana Kranj\u010di\u0107a koje su opisali njegovi prijatelji, poznanici i ro\u0111aci. Prikazana je ve\u010dernja molitva \u0160tefeka sa sestrama, dru\u017eenje s prijateljima, potraga za pu\u017eevima, prijateljstvo s djevoj\u010dicom Frankom kojoj poma\u017ee oko doma\u0107e zada\u0107e i kojoj opisuje Marijina ukazanja u Lourdesu te susret sa starijim bratom sve\u0107enikom Matekom. Predstava zavr\u0161ava rije\u010dima \u0160tefekova oca Josipa kako je \u0160tefek blago obitelji Kranj\u010di\u0107 i da samo Svevi\u0161nji zna \u0161to \u0107e biti od \u0160tefeka u budu\u0107nosti.
\nLeona \u0160turbek SUSRET S AN\u0110ELIMA
\nPredstava prikazuje odrastanje malene Vara\u017edinke Jerine-Matilde uz povr\u0161nu majku Gloriju i pobo\u017enog djeda Dragutina, njezin susret s an\u0111elima nakon Prve svete Pri\u010desti (njezino blago), te svjedo\u010denje \u017eive vjere u Gospodina pred \u0161kolskim prijateljicama i dono\u0161enje odluke da se posve posveti Gospodinu ulaskom u ur\u0161ulinski red gdje postaje slu\u017ebenica Bo\u017eja s. Marija Klaudija Boellein.
\nTibor Martan SVETI JURAJ
\nPredstava spaja jurjevske obi\u010daje Hrvatskog zagorja s legendama o sv. Jurju i njegovoj borbi sa zmajem. Unutar predstave pojavljuju se i glazbene epizode u kojima se izvode pu\u010dke popijevke \u0161ireg novomarofskog podru\u010dja, a koje je zabilje\u017eio poznati etnomuzikolog Vinko \u017dganec. Predstava se izvodi na kajkavskom. Juraj u predstavi savladava zmaja uz pomo\u0107 blaga koje mu le\u017ei na srcu. To je kri\u017e njegova U\u010ditelja.
\nAnita Platnjak i Marija Tuk\u0161a OBLO\u010cEK
\nPredstava Oblo\u010dek pro\u0161irena je pro\u0161logodi\u0161nja predstava Ozane Kajkavke te prikazuje \u017eivot Ozane Kotorske prije ulaska u samostan i njezin \u017eivot u samostanu. Iako kroz svoj oblo\u010dek svakodnevno komunicira s potrebitima, savjetuje tu\u017ene i nesretne te propovijeda o Gospodinovoj neizmjernoj ljubavi ipak je njezino najve\u0107e blago samo\u0107a i ti\u0161ina \u0107elije. Tu nakon \u0161to zatvori oblo\u010dekima vi\u0111enja Kristove muke u dru\u0161tvu an\u0111ela. Predstava je na kajkavskom a izvode se pu\u010dki korizmeni napjevi te duhovne pjesme na kajkav\u0161tini.
\nO Tiboru Martanu:
\nRo\u0111en je 1981. godine u Vara\u017edinu. Po struci je profesor pedagogije, diplomirani etnolog i odgojitelj pred\u0161kolske djece. Trenutno poha\u0111a Poslijediplomski specijalisti\u010dki studij dramske pedagogije, a zaposlen je kao stru\u010dni suradnik-pedagog u Osnovnoj \u0161koli Visoko. \u010clan je Predsjedni\u0161tva Ogranka Matice hrvatske Novi Marof, Hrvatskog centra za dramski odgoj, Hrvatskog etnolo\u0161kog dru\u0161tva, udruge \u201eLjubitelji lokvarskih starina\u201c Hrvatskog sabora kulture. Za\u010detnik je i voditelj volonterskog projekta \u201eGrofica Lujza\u201c, a vodi i dramsku dru\u017einu \u201eOzana\u201c iz Visokog. Sudjeluje na recitalima i knji\u017eevnim natje\u010dajima (pjesme i proza na kajkav\u0161tini duhovnog sadr\u017eaja). Radovi su mu objavljeni u nekoliko zbornika: Dare\u017eljivo srce, Draga doma\u010da rie\u010d, Zbornik radova Recitala suvremenog kajkavskog pjesni\u0161tva 2017.,Zbornik radovaVrelo nadahnu\u0107a. Dobitnik je Marijine nagrade \u2013 nagrade Muzeja an\u0111ela za kratku pri\u010du pod nazivom Angel v papernate oprave.
\nKomentar selektora:
\nTibor Martan je pedagog u O\u0160 Visoko. Sa djecom je pokrenuo dramsku dru\u017einu a kad su se \u017eeljeli javiti na natje\u010daj Stjepan Kranj\u010di\u0107 2014. zbog teme natje\u010daja su prou\u010dili \u017eivote nekih poznatih svetaca. I to im se toliko svidjelo, u njihovim \u017eivotima vidjeli su odgovore na neke svoje probleme (da mi \u010desto mislimo da djeca nemaju problema ili da ne razumiju ozbiljne teme!) da se od tada bave \u2013 manje poznatim svecima i ljudima na glasu svetosti ! Zita iz Luce, Margareta iz Metole, Rita iz Kasije, dominikanski sveci koji putuju autobusom, Marica Stankovi\u0107, Stjepan Kranj\u010di\u0107, gorfica Erdedy… a posebno Ozana Kotorska. O njoj je dramu na \u0161tokavskom prvo napisao Tibor Martan, a onda je glavna glumica (Marija Tuk\u0161a) napisala i Ozanu Kajkavku, a obje su gostoale i na Festivalu kr\u0161\u0107anskog kazali\u0161ta prole godine, dok \u0107e ove godine gostovati nastavak kajkavske Ozane \u2013 Oblo\u010dek! Kao zahvalu Ozani Kotorskoj svoju dramsku grupu u Osnovnoj \u0161koli Visoko, nazvali su njenim imenom. Specifi\u010dni su ne samo po izboru tema nego i po formi \u2013 sve su to male dramske forme, 10 do 15 minuta trajanja, bez scenografije i kostima i s minimalnim rekvizitima. Sve \u0161to im treba stvore sami na sceni a stvaraju zanimljive, duhovite, tople i pametne male predstave. Njihove predstave nailaze na izvrstan odjek, pozivaju ih na festivale (Smotra kazali\u0161nih amatera, Lidrano, Festival kr\u0161\u0107anskog kazali\u0161ta…) , tekstovi dobivaju nagrade na natje\u010dajima (Stjepan Kranj\u010di\u0107, itd)… pa je o\u010dito ne samo da su oni izvrsni u tome nego i da te teme zanimaju i druge ljude. Najbolji dokaz da su ih te teme iskreno zanimale je \u0161to se njima nastavljaju baviti i nakon odlaska iz osnovne \u0161kole i tako sad ti \u201eveliki\u201c rade predstave u KUD-u \u201eBra\u0107a Radi\u0107\u201c iz Visokog! Pozitivan primjer i inspiracija kako raditi s djecom danas, poticaj da ne odustanemo! I od svetaca i od djece i od kazali\u0161ta!
\nPredstave koje \u0107e pokazati na ovogodi\u0161njem festivalu su nastale 2017. U njima glume djela od osmogodi\u0161njaka do srednjo\u0161kolaca uz dvije odrasle osobe!<\/p>\n

DRUGI VIKEND<\/strong>
\n KAKO \u010cUTI BOGA ILI IZBOR IZME\u0110U DOBRA I ZLA<\/strong><\/p>\n

\u010cETVRTAK 8. lipnja 2017. HISTIRONSKI DOM<\/strong><\/h3>\n

Miro Gavran<\/strong>
\n IVAN KRSTITELJ I NJEGOVI PRIJATELJI<\/strong>
\nFranjeva\u010dka mlade\u017e – Frama, Posu\u0161je, Hercegovina
\nRe\u017eija: fra Ivan Penavi\u0107
\nScenografija: Jure \u0160iri\u0107
\nKostimografija: Mirna Bakula
\nGlumci:
\nElizej – Mateo Jakovljevi\u0107. Bileam – Ivan Brkan. Saloma – Mirna Bakula. Ivan Krstitelj – Josip Juki\u0107. Isus – Marko Juki\u0107. Herodijada – Lucija Boras. Herod – Antonio Be\u0161li\u0107. Laban, brat Elizejev – Tina Pavkovi\u0107. Ab\u0161alom, otac Elizejev – Katarina \u010cutura. Ezav – Antonela \u0160iri\u0107. Jo\u0161ija, sve\u0107enik – Danijel Vukoja. Magdalena, Salomina prijateljica – Ina \u010camber. Agripina, Rimljanka – Ana Srebrovi\u0107. Joram, gradski rizni\u010dar – Mate Dragoja. Hanok, stra\u017ear – Ana Ore\u010d. Andrija, u\u010denik Ivanov – Karlo Vidovi\u0107. \u010covjek-vuk, prikaza – Luka Juki\u0107. Robinja – Antonela Grubi\u0161i\u0107. Sara, \u017eena Elizejeva – Lucija Lon\u010dar. Zapovjednik stra\u017ee – Josipa Landeka. Savjetnik Herodov – Jerko Ore\u010d. Desetnik – Stjepan Penava. Vojnici – Ante Bakula i Jure Bakula. Kr\u0161tenici – Marija Be\u0161li\u0107, Valentina Bo\u0161njak, Filipa Protrka i Mirela Rezo.
\nKratak sadr\u017eaj:
\nPredstava opisuje pojavu, djelovanje i poruku Ivana Krstitelja kao posljednjega u nizu starozavjetnih proroka koji najavljuje dolazak Mesije. Predstava po\u010dinje u jednoj jeruzalemskoj obitelji koja do\u017eivljava susret s bole\u0161\u0107u i smr\u0107u (mladoj trudnici u visokom stupnju trudno\u0107e nastupaju komplikacije te ona umire). Njezin mu\u017e ne uspijeva na\u0107i smisao \u017eivota sve dok ne susretne Ivana Krstitelja koji ga krsti, a ovaj mu mladi\u0107 (Elizej) postaje u\u010denik i sljedbenik koji nastavlja Ivanovo djelo poslije njegove naprasite smrti. Paralelna radnja se odvija u Rimu gdje odrasta Saloma, Herodijadina k\u0107i, koja \u0107e kasnije biti primorana naru\u010diti Ivanovu glavu na pladnju\u2026Poruka je predstave svakako vi\u0161eslojna. Bitno je svakako sljede\u0107e: susret ljudi s Ivanom Krstiteljem stubokom mijenja njihov odnos prema samima sebi i drugima u \u010demu se zrcali zraka onog svetog i bo\u017eanskog.
\nO romanu iz medija:
\nRadnja romana Mire Gavrana Krstitelj odvija se po\u010detkom prvog stolje\u0107a nove ere na podru\u010dju Galileje i Judeje, a jednim dijelom i u starome Rimu, u doba burnih politi\u010dkih i vjerskih previranja. Glavni su junaci mladi\u0107i Elizej i Bileam te fatalna Saloma. Njihovi \u0107e se \u017eivoti, na razli\u010dite na\u010dine, iz temelja izmijeniti kad susretnu Ivana Krstitelja. U ovom romanu bogate fabule, natopljenom sna\u017enim emocijama, strastima i zanosima, kao jedan od sporednih junaka pojavljuje se i sam Isus Krist. www.verbum.hr
\nGavranov Krstitelj zanimljivo je \u0161tivo, dobro konstruiran i ispri\u010dan roman, i dokaz pune zrelosti pripovjeda\u010dkog talenta pisca koji se odavno dokazao kao dramati\u010dar, a Krstiteljom definitivno s uspjehom osvaja i prozno polje. Jasen Boko, Slobodna Dalmacija
\nO autoru:
\nMiro Gavran (Gornja Trnava, 1961.), hrvatski je dramati\u010dar, romanopisac, pripovjeda\u010d i pisac za mlade, \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu prevedena na 38 jezika. Njegove knjige su imale vi\u0161e od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je vi\u0161e od 300 kazali\u0161nih premijera \u0161irom svijeta, a vidjelo ih je vi\u0161e od tri milijuna ljudi. Jedini je \u017eivu\u0107i dramati\u010dar u Europi koji ima kazali\u0161ni festival njemu posve\u0107en, izvan zemlje ro\u0111enja, na kojem se igraju isklju\u010divo predstave nastale po njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slova\u010dkoj, u Trnavi, pod nazivom Gavranfest, od 2013. godine u Poljskoj, u Krakovu, a od 2016. godine u \u010ce\u0161koj, u Pragu.
\nFrama Posu\u0161je
\nFranjeva\u010dka mlade\u017e \u2013 Frama Posu\u0161je osnovana je 1995. godine. Od tada pa sve do danas oko sebe okuplja mlade koji svojim \u017eivotom i djelom \u017eele nasljedovati Krista slijede\u0107i primjer svetoga Franje. Prvi duhovni asistent bio je fra Robert Joli\u0107, a od tada ih se promijenilo sedam. Sada\u0161nji duhovni asistent je fra Ivan Penavi\u0107.
\nFrama\u0161i djeluju u 9 sekcija: Glazbena, Medijska, Dra\u010da, Asi\u0161ki siroma\u0161ak, Dramska, Sportska, Liturgijska, Meditativno-kontemplativna i Radna. Sekcije imaju susrete po potrebi, a upravo svojim radom daju Frami na vrijednosti.
\n\u010clanovi dramske sekcije, koja broji dvadesetak \u010dlanova pripremaju predstave, igrokaze, recitacije itd. Redovite nastupe imaju u sklopu Festivala religiozne drame u Posu\u0161ju, a onda i u nekim drugim mjestima u Hercegovini. Susrete imaju prema potrebi. Voditelj sekcije je duhovni asistent Frame Posu\u0161je fra Ivan Penavi\u0107.
\nKomentar selektora:
\nOvo je prvo me\u0111unarodno gostovanje na na\u0161em festivalu i uspostava suradnje s Festivalom kr\u0161\u0107anske drame u Posu\u0161ju (BIH).<\/p>\n

PETAK 9. lipnja 2017.<\/strong><\/h3>\n

Bojan Ban i Karlo Bernik<\/strong>
\n DVIJE KOKO\u0160KE<\/strong>
\nUmjetni\u010dka akademija u Osijeku
\nGlumci:
\nBojan Ban, Karlo Bernik i Ivan Simon.
\nUmjetni\u010dko-pedago\u0161ko vodstvo: Maja Lu\u010di\u0107 Vukovi\u0107 i Katarina Arbanas
\nKratak sadr\u017eaj:
\nNa jednoj farmi \u017eive dvije koko\u0161ke koje se me\u0111usobno natje\u010du u tome koja \u0107e snijeti vi\u0161e jaja. Ona kojoj to uspije imat \u0107e bolji tretman kod farmera (vi\u0161e hrane, bolje mjesto za spavanje, bolju ko\u0161aricu za jaja…). Ne prezaju ni pred \u010dim i u pomo\u0107 zovu vi\u0161e sile, kako one dobre tako i zle. Time njihovo nadmetanje postaje neobi\u010dno i dobija nove dimenzije. Na kraju obje dobiju zaslu\u017eeno. Dvije koko\u0161ke su lutkarska etida nastala na kolegiju \u201eAnimacija: dijelovi tijela i predmeta\u201c pod mentorstvom doc. dr. art. Maje Lu\u010di\u0107 Vukovi\u0107 i asistentice Katarine Arbanas, a izvode je studenti prve godine preddiplomskog studija Glume i lutkarstva: Bojan Ban, Karlo Bernik i Ivan Simon
\nO Umjetni\u010dkoj akademiji u Osijeku:
\nUmjetni\u010dka akademija u Osijeku jedina je umjetni\u010dko-nastavna sastavnica Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prvu generaciju studenata upisuje akademske 2004.\/2005. godine. Svojim je dosada\u0161njim radom razvila prepoznatljivost i pribli\u017eila umjetni\u010dka podru\u010dja kako studentima Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, tako i ostalim studentima koji su kroz razli\u010dite projekte i radionice sudjelovali u radu Akademije, ali i \u0161irem gra\u0111anstvu.
\nOd akademske 2005.\/2006. godine svi se studijski programi provode u skladu s odredbama Bolonjskog procesa. Studiji se organiziraju samo za redovite studente, bilo na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, bilo po osobnim potrebama, kako za hrvatske dr\u017eavljane, tako i za strane studente. Nastava se odvija kroz predavanja, mentorske poduke, seminare, vje\u017ebe i razli\u010dite oblike terenske nastave. Polaznici preddiplomskih i diplomskih studija tijekom \u0161kolovanja stje\u010du teorijska, pedago\u0161ka i prakti\u010dna znanja i vje\u0161tine, pri \u010demu individualan pristup studentima omogu\u0107ava polaznicima razviti vlastiti umjetni\u010dki izri\u010daj.
\nKomentar selektora:
\nMo\u017ee li se kuha\u010dama, vilicama i kuhinjskim krpama te rukama i nogama glumaca ispri\u010dati jedna duhovita pri\u010da s ozbiljnom poukom? Mo\u017ee ako su to studenti I godine osje\u010dke umjetni\u010dke akademije koji na predmetu \u201eAnimacija: dijelovi tijela i predmeta\u201c dobiju zadatak pogledati oko sebe i sebe same i to sve do\u017eivjeti kao lutku koja pri\u010da pri\u010du. U slu\u010daju Dvije koko\u0161ke, studenti su nas uvjerili da su te kuha\u010de i vilice \u017eiva bi\u0107a na sceni oko kojih se isplela vrlo ozbiljna pri\u010da \u2013 prodaja du\u0161e zbog svje\u017eih jaja s ozbiljnim posljedicama. UAOS je od samog po\u010detka prisutan na festivalu naj\u010de\u0161\u0107e s diplomskim predstavama (Denis Peri\u010di\u0107 Pekel na zemli, Antonia \u0160a\u0161o Prvi grijeh) pa je odli\u010dno \u0161to je i ove godine prisutna! Ne samo zbog teme ili kvalitete predstave nego i zato da poka\u017ee \u0161to sve mo\u017ee biti lutka i \u0161to sve mogu glumci\/lutkari!<\/p>\n

Selma Lagerl\u00f6f<\/strong>
\n LEGENDE O KRISTU<\/strong>
\nDje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku
\nRe\u017eija, dramatizacija i izbor glazbe: Damir Ma\u0111ari\u0107
\nScenografija: Marta Crnobrnja
\nKostimografija: Marija \u0160ari\u0107 Ban
\nSuradnica u dramatizaciji: Marta Mekovec de Carvalho
\nGlumci:
\nKristina Fan\u010dovi\u0107 i Sr\u0111an Kova\u010devi\u0107.
\nRije\u010d redatelja:
\nSelma Lagerl\u00f6f je prva \u017eena dobitnica Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 1909. godine. “Legende o Kristu” je pri\u010da o istinitim ili izma\u0161tanim doga\u0111ajima, te svaka legenda nosi svoju poruku. Unutar ove izvedbe, kombinirat \u0107e se pri\u010de iz zbirke: “Sveta no\u0107”, “Zdenac mudraca”, “Dje\u010darac iz Betlehema”, “Bijeg u Egipat”, “U Nazaretu” i “U Hramu”. Bit djela, a time i predstave, je sro\u010dena u re\u010denici \u201cDa bismo vidjeli istinu, nisu nam potrebne ni svije\u0107e ni svjetiljke ni Mjesec ni Sunce, ve\u0107 samo o\u010di kojima \u0107emo vidjeti slavu Bo\u017eju\u201c, a Bog je kod Selme u ljubavi, istini, vjeri i empatiji. Upravo te \u010detiri vrijednosti \u017eeljeli bismo posredovati kazali\u0161nom predstavom \u201eLegende o Kristu”, razgorjeti ih jer su postale zaboravljene i zanemarene, ba\u010dene u zape\u0107ak. Sjetimo se kako u nama, oko nas i u drugima postoje te zaboravljene iskre i o\u017eivimo ih kroz pri\u010de Selme Lagerl\u00f6f.
\nDje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku:
\nVrijedna i vi\u0161estruko nagra\u0111ivana kazali\u0161na ku\u0107a slu\u017ebeno je s radom zapo\u010dela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom prve premijere Pionirskoga kazali\u0161ta u Osijeku \u2013 \u00abSpa\u0161eno svjetlo\u00bb koju je re\u017eirao Ivan Marton. Nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i dje\u010dju scenu ostvarila su se 1958. godine kada se kazali\u0161te profesionalizira te dobiva ime Dje\u010dje kazali\u0161te \u00abOgnjen Prica\u00bb. Dje\u010dje kazali\u0161te u Osijeku iznimno je ponosno \u0161to je sudjelovalo na Prvom me\u0111unarodnom festivalu djeteta u \u0160ibeniku. Prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962. godine, a 1977. postaje ponosnim doma\u0107inom Susreta lutkara Hrvatske. U proteklih 58 godina djelovanja i 50 godina profesionalnog rada (koje je Kazali\u0161te obilje\u017eilo 23. travnja 2008. godine) s i\u0161\u010dekivanjem smo prelazili prag ove \u010dudesne ku\u0107e koja nas je nebrojeno puta vodila na \u010darobna i bajkovita putovanja, otvaraju\u0107i nam nepregledan prostor izma\u0161tanih likova, a sav izvanjski svijet ostavljala za vratima. I ne samo mali, u svijet \u010darolija Dje\u010djega kazali\u0161ta \u2013 danas imena Branka Mihaljevi\u0107a \u2013 vi\u0161e od pola stolje\u0107a uranjaju i veliki, oni koji su nekada bili mali i koji jo\u0161 uvijek s \u010dudom u srcu prate zajedno s malenima svoje omiljene likove iz pri\u010da\u2026
\nKomentar selektora:
\nDje\u010dje kazali\u0161te Branko Mihaljevi\u0107 u Osijeku ima zanimljiv i raznolik program pa je zato i primilo u svoj ansambl i biv\u0161e studente UAOS koji donose svje\u017einu u pristupu svijetu oko nas i povezivanju glumca, stvari (poput pijeska, vod, li\u0161\u0107a), zvuka, rije\u010di u cjelovitu predstavu koja nam potpuno le\u017eerno i zaigrano pri\u010da o najva\u017enijoj pri\u010di… Kristovom \u017eivotu.<\/p>\n

SUBOTA 10. lipnja 2017.<\/strong><\/h3>\n

PREDSTAVLJAMO AUTORA: KRE\u0160IMIR TI\u010cI\u0106<\/strong>
\nJedna od novosti ovogodi\u0161njeg festivala je popratni program u kojem predstavljamo autore koji stvaraju iz kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a, a Kre\u0161imir Ti\u010di\u0107 je ne samo kvalitetan autor nego i vrlo va\u017ean. On jeautor \u010detiri dje\u010dja mjuzikla (Mali suci 1973., Sun\u010dana zraka 1977., Dje\u010dji vrti\u0107 za odrasle 1980. i Brat sunce 1989.) za koje napisao tekstove i koje je postavio na scenu. Vrlo je va\u017eno danas, kada kr\u0161\u0107anski mjuzikl osvaja scene i u zemlji i u svijetu, prisjetiti se onih koji su odr\u017eavali plamen tog \u017eanra kad on nije imao puno prostora da se razgori.
\nArhitekt, pisac i redatelj, Kre\u0161imir Ti\u010di\u0107, ro\u0111en je i djeluje u Zagrebu. Zajedno s Marijem Nardellijem koji je pisao glazbu, Ti\u010di\u0107 je kao libretist i redatelj prvi uveo mjuzikl kao kazali\u0161ni oblik me\u0111u vjernike katolike u Hrvatskoj (\u00abMali suci\u00bb, 1973.). U svom uredu \u00abAtelier Zlatni rez\u00bb, djeluje na brojnim i vrlo raznolikim arhitektonskim projektima. Kao pisac, autor je tekstova za mjuzikle kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a. Osim libreta za mjuzikle pi\u0161e i dramske tekstove, te TV-drame i TV igre s glazbenim brojevima.<\/p>\n

fra Ante Mari\u0107<\/strong>
\n VERONIKIN RUBAC<\/strong>
\nDramska udruga Prolo\u017eac
\nRe\u017eija: Marijan Grbavac
\nKostimografija: Vesna Ujevi\u0107
\nScenografija: Tihomir Grabovac
\nTehni\u010dko vodstvo: Josip \u017dupi\u0107 i Hrvoje Garac
\nGlumci:
\nMarija Magdalena-Antonija Grabovac. Veronika-Ana \u0160erlija.\u0160imun Cirinejac-Ante Knezovi\u0107.Majka Judita- Tatjana Meter. Ester-Mila Knezovi\u0107. Petar Apostol-Marijan Grbavac. Ivan Apostol \u2013 Miro Mati\u0107.
\nKratak sadr\u017eaj:
\nVeronikin rubac tekst je fra Ante Mari\u0107a koji na neki na\u010din pro\u0161iruje biblijsku predaju te pokazuje \u0161to su mogli osje\u0107ati i pro\u017eivljavati likovi koji se tek usputno spominju u Evan\u0111eljima \u2013 Veronika i \u0160imun Cirenac. Radnja je oboga\u0107ena i pri\u010dom o djevoj\u010dici Ester koja na \u010dudesan na\u010din dobiva najljep\u0161i dar\u2026
\nO autoru
\nFra Ante Mari\u0107 je sve\u0107enik, redovnik OFM, \u010dlan Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije Uznesenja BDM, ro\u0111en u Mostaru 16.V.1952. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io u Mostaru \u2013 V. O\u0160 (1967.), srednju \u0161kolu u Franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji u Visokom (1971.), u novicijatu bio na Humcu (1971.\u201372.), filozofsko-teolo\u0161ki studij zapo\u010deo na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu 1972., a zavr\u0161io u Freiburgu am Breisgau (D) (1978.). Nakon sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja u Freiburgu 10. svibnja 1978., duhovni pomo\u0107nik na \u0160irokom Brijegu (1978.\u20131991.), \u017eupnik u Gorici (1991.\u20132000.), u Drinovcima (2000.\u20132005.). Od 2005. knji\u017eni\u010dar Franjeva\u010dke knji\u017enice Mostar u Franjeva\u010dkom samostanu u Mostaru. Od 2010. Kapelan Kapelanije sv. Ilije, Polja \u2013 Masna Luka. \u010clan Vije\u0107a za kulturno \u2013 povijesnu ba\u0161tinu, graditeljstvo i sakralnu umjetnost; \u010dlan Povjerenstva za istra\u017eivanje i prikupljanje gra\u0111e (Vicepostulatura \u201eFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u201c); utemeljitelj i ravnatelj Hrvatske franjeva\u010dke arheolo\u0161ke zbirke sv. Stjepana Prvomu\u010denika Gorica.
\nIz pastoralnih potreba i osobne pobude pi\u0161e i povremeno objavljuje. HNK Mostar uprizorio je njegove drame: U godinama gladi (1996.), Bo\u017ei\u0107 bez sina (1998.) pod naslovom I smrt \u0107e biti sasma ne\u0161to ljudsko (o \u017eivotu i smrti A. B. \u0160imi\u0107a).
\nDramska udruga Prolo\u017eac:
\nHKUD Prolo\u017eac je 2003.g. osnovalo dramsku sekciju za potrebe Prolo\u0161kog kulturnog ljeta. Dramska grupa Prolo\u017eac pripremila je predstavu Tko je bolestan? autora Tomislava Bo\u017einovi\u0107a, a u re\u017eiji Marijana Grbavca. Predstava je odli\u010dno primljena kod publike u Prolo\u0161cu, a i u svim mjestima gdje su prolo\u0161ki glumci gostovali. Nakon prve predstave po\u010dinju raditi \u010duvenu trilogiju o Joki \u0160imunovoj, autora Ivana Mar\u0161i\u0107a i redatelja Marijana Grbavca. Najprije nastaje Umakla se Joka \u0160imunova, zatim Potra Iki\u0107 Joku i na kraju Joka na prvoj crti. Predstave su nagra\u0111ivane i pozivane na festivale, a odigrali su preko 200 predstava diljem Hrvatske i BiH-a. Preko 50 predstava odigrali su prolo\u0161ki glumci u humanitarne svrhe na \u0161to su posebno ponosni.<\/p>\n

Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107<\/strong>
\n PRI\u010cE IZ VUKOVARA<\/strong>
\nmonodrama
\nHrvatsko narodno kazali\u0161te Split
\nRe\u017eija: Pere Eranovi\u0107
\nIzvodi: Pere Eranovi\u0107
\nKratki sadr\u017eaj:
\nZa Hrvatski radio iz Vukovara Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107 je bio glas iz etera koji je svojim sugra\u0111anima bio potpora, snaga, utjeha i radost tragi\u010dne jeseni 1991. kada je za vrijeme opsade Vukovara bio mnogima jedini glas koji su mogli \u010duti u buci koju je rat oko njih stvarao i koji ih je protjerao u podrume. No bio je to glas kojeg se pribojavala cijela Hrvatska jer su svakim danom opsade izvje\u0161taji bili sve mu\u010dniji i beznadniji. Iako je sam Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107 odveden i nestao nakon pada Vukovara, te su pri\u010de objavljene pa tako i danas prisutne. U njima je upisano ne samo svjedo\u010denje demonskog razaranja grada nego i nesalomljivi duh njegovih gra\u0111ana, ali i toplina i snaga dobrote i oprosta zbog kojih u tim zapisima nema mr\u017enje. Nerazumijevanje, tuga, strah, te\u0161ko\u0107e, ali i toplina koja proizlazi iz ljubavi prema \u017eivotu, \u010dovjeku i Bogu. Rene Medve\u0161ek je 2011. po prvi puta postavio te pri\u010de na scenu, a 2015. je mladi student glume Pere Eranovi\u0107 diplomirao s tim tekstovima. Budu\u0107i da se radilo ne samo o ispitu nego o pravoj predstavi ona je sad na repertoaru HNK Split, a gostovala je \u0161irom Hrvatske i na festivalima.
\nO autoru:
\nSini\u0161a Glava\u0161evi\u0107 rodio se u Vukovaru 1960. godine. Bio je pisac proze, knji\u017eni\u010dar, novinar, ratni izvjestitelj. Osnovnu i srednju \u0161kolu zavr\u0161io je u rodnom gradu a studij komparativne knji\u017eevnosti i bibliotekarstva na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon zavr\u0161etka \u0161kolovanja radio je u \u0161kolama u Lovasu i Borovu Naselju. Na Hrvatskome radiju Radio Vukovaru zaposlio se najprije kao spiker a za vrijeme Domovinskog rata bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Bio je ranjen krhotinom granate 4. studenoga1991. godine na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvje\u0161\u0107e. Posljednje izvje\u0161\u0107e Sini\u0161a je poslao iz vukovarske bolnice 18. studenoga nave\u010der. Poslije pada grada Vukovara odveden je, 19. studenoga1991. godine, iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Naknadno je utvr\u0111eno da je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Ov\u010dari20. studenoga1991. godine a ekshumiran je i identificiran u velja\u010di 1997. godine. Pokopan je pokraj kolege i prijatelja Branimira Polovine na Mirogoju u Zagrebu, 14. o\u017eujka1997. godine.
\nPri\u010de iz Vukovara:
\nMatica hrvatska u Zagrebu posmrtno je 1992. godine izdala Sini\u0161inu zbirku Pri\u010de iz Vukovara, sastavljenu od toplih pri\u010da o temeljnim ljudskim vrijednostima koje je Sini\u0161a \u010ditao slu\u0161ateljima radija opkoljenoga grada. Pri\u010de su prije tiskanja \u010ditane na Hrvatskom radiju u ve\u010dernjem programu, a stigle su 12. studenoga1991. godine na privatni faks u zagreba\u010dkom predgra\u0111u i bile su poslane iz podruma vukovarske Op\u0107e bolnice. Ove lirske pri\u010de jedini su sa\u010duvani literarni poku\u0161aji Sini\u0161e Glava\u0161evi\u0107a. Knjiga Pri\u010de iz Vukovara izdana je u \u010detiri izdanja Matice hrvatske (1. izd. 1992., 2. izd. 2001., 3. izd. 2007., 4. izd. 2009.). 2011. godine Pri\u010de iz Vukovara objavljene su u izdanju 24sata.
\nHNK Split:
\nHrvatsko narodno kazali\u0161te u Splitu utemeljeno je 1893. godine i nalazi se na Trgu Gaje Bulata u Splitu. Splitski HNK sredi\u0161nje je splitsko kazali\u0161te i najzna\u010dajnija kazali\u0161na ustanova u Dalmaciji. Isprva nije postojao stalni umjetni\u010dki ansambl, nego su programe u njemu odr\u017eavale uglavnom putuju\u0107e kazali\u0161ne operne trupe, me\u0111u kojima su dominirale one iz \u010ce\u0161ke i Italije, te Zagreba, Osijeka i Beograda. Godine 1922. osnovan je stalni ansambl, koji je davao predstave u svojoj organizaciji. Dio ansambla \u010dinili su profesionalci, dio su bili amateri. Prvi intendant kazali\u0161ta bio je Ivo Tijardovi\u0107. Kroz mnoga desetlje\u0107a HNK Split sa\u010duvao je kulturni identitet grada brojnim kazali\u0161nim predstavama i koncertima. \u010clanom je Europske kazali\u0161ne konvencije od 1999. godine.
\nO premijeri u medijima:
\nJ. Pari\u0107 u Slobodnoj Dalmaciji 14.11.2015. pod naslovom: “‘Pri\u010de iz Vukovara’Pere Eranovi\u0107a odu\u0161evile splitsku publiku\u201c:
\nPremijerna izvedba monodrame “Pri\u010de iz Vukovara” mladog splitskog glumca Pere Eranovi\u0107a odr\u017eana je u subotu nave\u010der na Sceni 55 u splitskom HNK. Predstava je diplomski rad Pere Eranovi\u0107a, od ove sezone novog \u010dlana
\nansambla drame, i na scenu je donijela ugo\u0111aj iz podruma u ratnom Vukovaru iz kojega je pokojni izvjestitelj Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107 javljao o uni\u0161tavanju grada, uzaludno zazivao pomo\u0107 ali i nastojao rastresti svoje slu\u0161atelje malim pri\u010dama o djetinjstvu, igri i ljubavi.
\nEranovi\u0107 je sam osmislio dramatizaciju, re\u017eiju, scenu i kostim a napisao je i komponirao nekoliko songova koje je izveo uz gitaru. Mentor mu je bio profesor Milan \u0160trlji\u0107.
\nZahtjevnoj formi monodrame pristupio je promi\u0161jeno i iskreno i uspio uhvatiti publiku za srce, \u0161tovi\u0161e, naveo ih je da jedni druge zagrle i odaslao poruku o miru i ljubavi.
\n-Osje\u0107am se potpuno rasuto, kazao je nakon burnog pljeska. Ovo je komad koji ne mo\u017ee \u017eivjeti bez stalne interakcije s publikom, iscrpljen sam, ali i sretan zbog osje\u0107aja zajedni\u0161tva kojega smo postigli. \u017delio sam poslati antiratnu poruku, poruku o ljubavi, jer, i sam Glava\u0161evi\u0107 je rekao: ako je u vama ostao barem djeli\u0107 ljubavi – podijelite ga.
\nEranovi\u0107a su do\u0161li podr\u017eati i njegova majka Jelena koja je izgubila mu\u017ea u Domovinskom ratu, te brat i teta.
\n– Te\u0161ko mi je prosu\u0111ivati predstavu a ne biti subjektivna. Pere je na pravi na\u010din sa\u010duvao sje\u0107anje na one dane i jo\u0161 jednom otvorio pitanje: kome su ratovi uop\u0107e potrebni? A on sam nije ni mogao druga\u010dije igrati, divna je, \u010dista, dobra du\u0161a, kazala je Jelena Eranovi\u0107. Na komentare da ne valja toliko hvaliti mladog glumca i da \u0107e ga razmaziti, odgovorila je:
\n– Neka. Imam i za\u0161to, on i njegov brat su moje ordenje.
\nIzvedbom je bio veoma zadovoljan i intendant Goran Golovko, kazao je da “Pri\u010dama iz Vukovara” predvi\u0111a sjajnu budu\u0107nost i najavio izvedbe i drugih diplomskih predstava u okviru programa “Scena mladih”.<\/p>\n

NEDJELJA 11. lipnja 2017.<\/strong><\/h3>\n

PREDSTAVLJAMO AUTORA: BO\u017dIDAR PROSENJAK<\/strong>
\nJedna od novosti ovogodi\u0161njeg festivala je popratni program u kojem predstavljamo umjetnike koji stvaraju iz kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a, a Bo\u017eidar Prosenjak je autor brojnih poetskih i proznih tekstova koji su prevedeni (neki i na vi\u0161e od 20 jezika), nagra\u0111eni i uvr\u0161teni u \u0161kolsku lektiru te su inspiracija mnogim mladim \u010ditateljima. Budu\u0107i da su inspirirali i trojicu glumaca da prema njegovim djelima naprave monodrame, na festivalu \u0107e ga se vrijedno predstaviti s \u010dak tri monodrame: Sija\u010d sre\u0107e (izvodi Dubravko Sidor) i dvije izvedbe Divljeg konja (izvode Tomislav Sveti\u0107 i Rajko Bundalo).
\nBo\u017eidar Prosenjak SIJA\u010c SRE\u0106E \u2013 vesela igra o odrastanju
\nPodnaslov predstave je “vesela igra o odrastanju”. Od male bebe koja jo\u0161 ne zna izgovoriti “a”, preko obiteljskih zgoda i nezgoda, prije vrti\u0107a i \u0161kole, do zaljubljivanja i potrage za sre\u0107om u \u017eivotu. Radi se o veseloj interaktivnoj predstavi s puno smijeha i radosti, a na kraju se otkriva i kr\u0161\u0107anski smisao predstave: sre\u0107a se ne grabi rukama prema sebi, nego se hvata “ra\u0161irenih ruku”, odnosno u darivanju i dijeljenju sre\u0107e s drugima.
\nBo\u017eidar Prosenjak DIVLJI KONJ
\nPri\u010da o \u017eivotu divljeg konja koji je smatrao pobunu u ime slobode najva\u017enijom u svom \u017eivotu da bi na koncu otkrio da je poslu\u0161nost Gospodaru ono \u0161to mu daje najve\u0107u slobodu.
\nO autoru:
\nBo\u017eidar Prosenjak ro\u0111en je 1948. godine u Koprivnici. Djetinjstvo je proveo u malom podravskom mjestu Kuzmincu. Tamo je zapo\u010deo svoje \u0161kolovanje, a nastavio ga je u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je zavr\u0161io Filozofski fakultet na Odsjeku za romanistiku.
\nProfesionalni je knji\u017eevnik. \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Utemeljitelj je biblioteke i knji\u017eevne nagrade “Albatros” i jedan je od osniva\u010da “Academiae Cravaticae”.
\nAutor je \u010detrdesetak knjiga za djecu i odrasle. Danas je jedno od najzna\u010dajnijih imena u hrvatskoj knji\u017eevnosti svojega nara\u0161taja. Djela su mu uvr\u0161tena u \u0161kolsku lektiru i \u0161kolske ud\u017ebenike. Njegov roman Divlji konj ubraja se u klasike knji\u017eevnosti i do\u017eivio je \u010detrnaest izdanja u Hrvatskoj, a zbirka pri\u010da Sija\u010d sre\u0107e sedam izdanja. Prevo\u0111en je na strane jezike.
\nNjegova knjiga Pri\u010da o kravati uvr\u0161tena je u International Children’s Digital Library, San Francisco University of Mariland, USA, na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku. Dobitnik je uglednih nagrada za knji\u017eevnost, me\u0111u kojima su “Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107” i “Grigor Vitez”.<\/p>\n

Gilbert le Mou\u00ebl<\/strong>
\n BOG U METROU<\/strong>
\nDramska grupa O\u0160 Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog, Ivanec
\nRe\u017eija i dramaturgija: Nata\u0161a Roginek
\nGlumci:
\nDominik Bi\u0161kup, Paula \u010cavlek, Nina Gali\u0107, Petra Stanko, Luka \u0160avori\u0107, Mateja Hudoletnjak, Simon Ku\u0161ter
\nKratak sadr\u017eaj:
\nScenska igra je po prvi puta osmi\u0161ljena 2007. godine pri obradi nastavne jedinice o postojanju Boga u osmom razredu. U njoj sudjeluje ve\u0107 tre\u0107a generacija glumaca. Ra\u0111ena je po knjizi Gilberta le Mou\u00ebla koja na zanimljiv na\u010din opisuje \u201esilazak Boga\u201c u svakida\u0161njicu ljudi, a napose na frekventno mjesto poput metroa. Tko \u0107e ga vidjeti, tko prepoznati? \u0160to nas spre\u010dava u tome?<\/p>\n

Nata\u0161a Roginek i s. Marija Bilanovi\u0107<\/strong>
\n ODVA\u017dNA \u017dENA MARIA DE MATTIAS<\/strong>
\nDramska grupa P\u0160 Salinoveci Dramska grupa O\u0160 Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog, Ivanec
\nRe\u017eija i dramaturgija: Nata\u0161a Roginek
\nScenografija i kostimografija: s. Marija Bilanovi\u0107
\nIzbor glazbe: Nata\u0161a Roginek
\nGlumci:
\nPripovjeda\u010dice- Petra Stanko, Monika Hajdinjak. Maria De Mattias- Marta \u010cavlek, Hana \u010cavlek, Paula \u010cavlek. Otac Giovanni De Mattias- Simon Ku\u0161ter. Ga\u0161par Del Buffalo- Dominik Bi\u0161kup. Brat Antonio- Josip Feri\u0107. Majka Ottavia De Angelis- Sara Ribi\u0107. Redovnice- Klara Gotal, Paula Sviben, Paula \u0160tabi. Djevoj\u010dice- Lorena Zebec, Paula Sviben, Klara Gotal. Plesa\u010dice- Lorena Zebec, Laura Foder. Glazbena pratnja- Petar Poljak.
\nKratak sadr\u017eaj:
\nScenska je igra osmi\u0161ljena 2016.godine povodom obilje\u017eavanja 150. -te godi\u0161njice smrti svete Marie De Mattias, utemeljiteljice Dru\u017ebe Klanjateljica Krvi Kristove (ASC), a ra\u0111ena je prema knjizi Maria Spinellija \u017dena rije\u010di i Alfonsa De Santa Cruz Djevojka iz Vallecorse. Scenski prikaz detaljno opisuje sveti\u010din \u017eivot od djetinjstva pa sve do smrti.\u017divot svete Marie De Mattias mnogima je nadahnu\u0107e ponajvi\u0161e zbog odgovora Bo\u017ejem pozivu na ljubav unato\u010d mnogim ku\u0161njama.
\nMaria De Mattias:
\nMaria De Mattias (Vallecorsa, 4. 2. 1805. \u2013 Rim, 20. 8. 1866.), utemeljiteljica Dru\u017ebe Klanjateljica Krvi Kristove, progla\u0161ena je bla\u017eenom 1950., a svetom 18. 5. 2003. u Rimu.
\nNa njezin odgoj najvi\u0161e je utjecao otac, koji je imao strpljivosti i \u017eelje da svoju nemirnu i \u017eivahnu k\u0107er odgoji i prenese joj ljepotu kr\u0161\u0107anskog poziva. Maria je bila bistro dijete i zarana su je posebno zainteresirale o\u010deve pri\u010de o biblijskim junacima i vazmenom Jaganjcu, koji je prolio Krv za svakog \u010dovjeka.
\nNa\u017ealost, prolijevanje krvi bilo je dio Marijine stvarnosti, \u0161to \u0107e obilje\u017eiti njezin \u017eivot i duhovnost. Jo\u0161 kao devetogodi\u0161nja djevoj\u010dica bila je svjedokom nasilnih ubojstava na ulicama Vallecorse koja su po\u010dinili pobunjenici iz obli\u017enjih \u0161uma i brda iznad mjesta. Naime, Vallecorsa, kao i druga izdvojena i zaba\u010dena mjesta na jugu Papinske dr\u017eave, u to vrijeme zahva\u0107eni su pokretom hajdu\u0161tva koji je nastao zbog nezadovoljstva i ratnih zbivanja za vrijeme i nakon Napoleonovog vladanja. Iz razli\u010ditih razloga neki su pobunjenici odlazili u \u0161ume i \u017eivjeli od plja\u010dke i napada na stanovni\u0161tvo po obli\u017enjim mjestima, a osobito su \u010deste bile osvete.
\nDr\u017eavne vlasti vi\u0161e nisu mogle nadzirati ovaj pokret, zbog \u010dega papa Pio VII. organizira evangelizaciju tih podru\u010dja i ovu slu\u017ebu povjerava Dru\u017ebi Misionara Krvi Kristove i njezinu utemeljitelju Ga\u0161paru Del Bufalu. Misionari odlaze u pogo\u0111ene krajeve, odr\u017eavaju misije i pozivaju stanovnike da se vrate svom kr\u0161\u0107anskom \u017eivotu i pomire izme\u0111u sebe. Ga\u0161par je 1822. odr\u017eao misije u Vallecorsi kao jednom od glavnih centara hajdu\u0161tva. Na njima je sudjelovala i, tada, sedamnaestogodi\u0161nja Marija, kojoj \u0107e susret s Ga\u0161parom promijeniti \u017eivot i potaknuti \u017eelju da bude apostol poput njega.
\nU dobi od 29 godina, nakon oslu\u0161kivanja i dogovora s duhovnim vo\u0111om, napu\u0161ta rodnu Vallecorsu i odlazi u Acuto kako bi kao u\u010diteljica radila s djevojkama. Odlazi s jasnom vizijom da ne \u017eeli biti samo obi\u010dna pobo\u017ena u\u010diteljica. \u017deli osnovati Institut s ciljem promicanja slave bo\u017eanske Krvi, posve\u0107enja du\u0161a i rada na duhovnoj, moralnoj i socijalnoj obnovi dru\u0161tva koji \u0107e uklju\u010divati daleko vi\u0161e aktivnosti od pou\u010davanja djevoj\u010dica. Nakon \u0161to je do\u0161la u malo brdovito mjesto Acuto, ve\u0107 sljede\u0107eg dana, 4. o\u017eujka 1834., osniva Institut Klanjateljica Krvi Kristove.
\nNapisala je Pravila Dru\u017ebe 1838. i 1857. Od svojih sestara tra\u017eila je i \u017eeljela da budu apostoli, \u017eene u slu\u017ebi drugim \u017eenama, svjedoci koji nastoje propovijedati Evan\u0111elje svojim \u017eivotom i rije\u010dima, da budu redovnice na nov na\u010din. Njihov je apostolat odgajati \u017eene i djevojke kako bi vjerski, duhovno, humano i kulturno napredovale te kao zdrave majke i supruge odgajale nove nara\u0161taje.
\nPapa Pio XII. proglasio ju je bla\u017eenom 1950., a 18. svibnja 2003. svetom ju je proglasio papa Ivan Pavao II. te ju cijeloj Crkvi predstavio kao model \u017eivljenja kr\u0161\u0107anskog i posve\u0107enog \u017eivota, nazvav\u0161i je gorljivom misti\u010darkom i zanosnom \u017eenom akcije, koja je na podru\u010dju odgoja i evangelizacije otvorila nove putove \u017eenine prisutnosti u Crkvi i ponudila originalne modele slu\u017eenja Evan\u0111elju.
\nNata\u0161a Roginek:
\nNata\u0161a Roginek ro\u0111ena je u Vara\u017edinu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, OOUR Pedagogijske znanosti – Odsjek u \u010cakovcu, smjer razredna nastava. Na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na Institutu za teolo\u0161ku kulturu laika stekla vi\u0161u stru\u010dnu spremu stru\u010dne prvostupnice teologijete naKatehetskom institutu visoku stru\u010dnu spremu magistra religiozne pedagogije. Kao vjerou\u010diteljica radi u O\u0160 Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog u Ivancu od 1991. godine. U zvanje mentora promovirana je 2007. godine, a 2012. godine u zvanje savjetnika koje joj je produljeno 2017. godine. Voditeljica je \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a vjerou\u010ditelja u osnovnim \u0161kolama Vara\u017edinske \u017eupanije – Zapad. Komisija za stru\u010dno usavr\u0161avanje Hrvatskog centra za dramski odgoj 2009. godine dodjeljuje joj stru\u010dni naziv dramskog pedagoga na temelju rezultata dramskoga rada s djecom i mladima. Dugi niz godina vodi dramsku grupu u \u0161koli, a njezin je rad prepoznatljiv na dr\u017eavnoj razini o \u010demu svjedo\u010de i predavanja i pedago\u0161ke radionice koje je odr\u017eala, gostovanja njezine dramske grupe na \u017dupanijskim stru\u010dnim vije\u0107ima vjerou\u010ditelja, u\u010ditelja hrvatskoga jezika i knji\u017eni\u010dara, sudjelovanja na dr\u017eavnim smotrama LiDraNo, na dr\u017eavnim smotrama Saveza dru\u0161tava Na\u0161a djeca i brojnim drugim seminarima i skupovima. Uspje\u0161no sura\u0111uje s vjerou\u010diteljicom mentoricom Silvijom \u010cavlek te su prepoznatljiv tim ne samo u \u0161koli u kojoj rade, nego i \u0161ire.
\ns. Marija Bilanovi\u0107:
\nSestra Marija Bilanovi\u0107 ro\u0111ena je 1984. godine u Kotor Varo\u0161u, Bosna i Hercegovina. U Kaptolu, pokraj Po\u017eege je zavr\u0161ila osnovnu, a u Po\u017eegi srednju \u0161kolu. U rujnu 2002. godine do\u0161la je u samostan Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu. Prve redovni\u010dke zavjete polo\u017eila je 2005., a do\u017eivotne 2010. godine. Redoviti petogodi\u0161nji studij religiozne pedagogije i katehetike na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zavr\u0161ila je 2013. godine. Na Dan Fakulteta 9. o\u017eujka 2012. primila je priznanje za najbolji uspjeh u studiju religiozne pedagogije i katehetike za akademsku godinu 2010.\/11.
\nNakon zavr\u0161enog studija zapo\u010dinje raditi kao vjerou\u010diteljica u Podru\u010dnoj \u0161koli Tina Ujevi\u0107a u Salinovcu te u Podru\u010dnoj \u0161koli Prigorec.<\/p>\n

\u017deljko Kavali<\/strong>
\n DRUGA \u0160ANSA<\/strong>
\nApostoli ljubavi, \u017eupa sv. Josip Radnik, Slavonski Brod
\nRe\u017eija: Ru\u017eica Kavali
\nScenografija: Alma Grgi\u0107
\nKostimografija: Ana Bra\u0161nji\u0107
\nGlumci:
\nOptu\u017eena-Alma Grgi\u0107. Sutkinja-Mirela Toli\u0107. Tu\u017eitelj-\u017deljko Kavali. Branitelj- Ru\u017eica Kavali. Isus-Valentin Ma\u017ear. An\u0111eo-Lorena Vukadinovi\u0107. An\u0111eo-Gabriela Vukadinovi\u0107. An\u0111eo-Petar \u010cinkl. Gatara-Ivana \u010cinkl. Prijateljica optu\u017eene-\u017deljka Lovri\u0107. Majka optu\u017eene-Marija Kurelovi\u0107. Mu\u017e optu\u017eene-\u017deljko Kova\u010d. Mu\u017eevljeva prijateljica-Josipa Vukadinovi\u0107. Sin optu\u017eene-Tomislav Lazi\u0107. Policajac-Slobodan Bra\u0161nji\u0107. Policajac-Ivan Kurelovi\u0107. Kirurg-Hrvoje Toli\u0107. Kirurg-Kre\u0161imir Toli\u0107. Kirurg-Tomislav Domovi\u0107. Sestra-Marta Marjanovi\u0107. Unesre\u0107ena porota-Magdalena Majstori\u0107.
\nKratak sadr\u017eaj:
\nDok obitelj nakon nesre\u0107e sjedi uz postelju unesre\u0107ene, njezina du\u0161a odlazi pred sud na kojem se sudi njezinim djelima koja je po\u010dinila za \u017eivota. Pravo su\u0111enje sa sucem, braniteljem i tu\u017eiteljem, svjedocima i porotom. Optu\u017eena odjednom postane svjesna da je, iako se smatrala dobrom i krasnom osobom, po\u010dinila svih 10 smrtnih grijeha i unato\u010d poku\u0161aju obrane da je spasi – bude progla\u0161ena krivom. Ali, postoji netko tko ju je otkupio te ostaje pitanje kako \u0107e iskoristiti drugu \u0161ansu.
\nApostoli ljubavi:
\nApostoli Ljubavi skupina su ljudi koji, okupljeni oko Gospodina, \u017eele duhovno rasti, svjedo\u010diti o Bo\u017ejoj ljubavi i djelovati u sredini u kojoj \u017eive.
\nPod vodstvom gospo\u0111e Ru\u017eice Kavali okupljaju se u \u017dupi sv. Josipa Radnika u Slavonskom Brodu. Skupina broji oko trideset \u010dlanova od kojih su mnogi i iz drugih \u017eupa iz grada i okolice. Svoj rad zapo\u010deli su 2013. godine scenskim prikazom Isusova ro\u0111enja. Kasnije su uprizorili Isusovu Muku i predstavu izveli na Veliki petak 2014. i 2015. godine u svojoj \u017eupi. Od jeseni 2015. godine, u brojnim su \u017eupama izveli scenski prikaz o Deset Bo\u017ejih zapovijedi pod nazivom Druga \u0161ansa. Osim dramskih aktivnosti, kojima je cilj potaknuti vjernike na obra\u0107enje i produbljivanje njihove vjere, \u010desto su potaknuti i na pomo\u0107 ljudima koji \u017eive oko njih. Planiraju organizirati doga\u0111anja donacijskog karaktera i razli\u010dite akcije za pomo\u0107 ljudima u potrebi. Djeluju uz podr\u0161ku svoga \u017eupnika vl\u010d. Mate Matasovi\u0107a i u suradnji s ostalim \u017eupnicima. Sastaju se jednom tjedno te molitvom i razgovorom podr\u017eavaju jedni druge. Idu na razna hodo\u010da\u0161\u0107a i \u017eele rasti u ljubavi i zajedni\u0161tvu s Gospodinom i jedni s drugima.
\nO autoru:
\n\u017deljko Kavali ro\u0111en je 25. 12. 1965. u Slavonskom Brodu. Po zanimanju je umirovljeni vodoinstalater. \u017dupljanin je \u017eupe sv. Josip Radnik, Slavonski Brod. Aktivan je \u010dlan ekonomskog vije\u0107a te gluma\u010dke skupine Apostoli ljubavi. Otac je dvije k\u0107eri i djed dvoje unu\u010dadi.
\nKomentar selektora:
\nPrava predstava za zatvaranje festivala: pri\u010da o sudu nakon smrti koja nas poti\u010de da razmislimo o \u017eivotu! Odli\u010dno odigrana sudnica sa razli\u010ditim akterima ali i \u0161ok optu\u017eene kad shvati koliko grije\u0161i a jo\u0161 potresniji kraj!<\/p>\n

[izvor informacije Festival kr\u0161\u0107anskog kazali\u0161ta<\/strong>]<\/p>\n