{"id":32022,"date":"2017-05-30T17:59:14","date_gmt":"2017-05-30T15:59:14","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=32022"},"modified":"2017-05-30T17:59:14","modified_gmt":"2017-05-30T15:59:14","slug":"knjiga-cernobilska-molitva-kronika-buducnosti-svetlane-aleksievic-dokument-o-cernobilskoj-tragediji","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=32022","title":{"rendered":"Knjiga: ‘\u010cernobilska molitva (kronika budu\u0107nosti)’ Svetlane Aleksievi\u010d dokument o \u010dernobilskoj tragediji"},"content":{"rendered":"

Svetlana Aleksievi\u010d<\/strong>
\n \u010cernobilska molitva (kronika budu\u0107nosti)<\/strong><\/p>\n

Originalni naslov: \u0427\u0435\u0440\u043d\u043e\u0431\u044b\u043b\u044c\u0441\u043a\u0430\u044f \u043c\u043e\u043b\u0438\u0442\u0432\u0430
\n1997.
\nGodina hrvatskog izdanja: lipanj, 2016.
\nPrijevod: Dariya Pavle\u0161en i Domagoj Kli\u010dek
\nUrednik: Matija Jane\u0161
\nDizajn naslovnice: Iva Mandi\u0107
\nPrijelom: Miroslav Kodri\u0107
\nCijena: 180 kn
\nBroj stranica: 278
\nFormat: 15 x 23,5 cm
\nISBN: 978-953-7953-55-3 meki uvez<\/p>\n

<\/p>\n

Knjiga \u010cernobilska molitva<\/strong>, na ruskom prvi put objavljena 1997. da bi 2013. do\u017eivjela nadopunjeno izdanje, nastajala je gotovo tri desetlje\u0107a, za kojih je autorica u etnografskoj maniri snimala i bilje\u017eila razgovore \u0161to ih je vodila sa svjedocima i sudionicima \u010dernobilske tragedije. Rezultat je novo vi\u0161eglasno djelo, fakturom blisko Rabljenom dobu s kojim su se hrvatski \u010ditatelji ve\u0107 imali priliku upoznati, hibridna forma koju je 2015. prepoznala i \u0160vedska akademija dodijeliv\u0161i Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost Svetlani Aleksijevi\u010d. \u017divotne pri\u010de nepoznatih protagonista, pripovjeda\u010da vlastite pro\u0161losti, izmjenjuju se u nastojanju da se prenese mala povijest, osobne istine o jednom doga\u0111aju i politi\u010dkom sustavu, ali i konkretnom vremenu i \u017eivotnom prostoru. Dajemo rije\u010d autorici:<\/p>\n

O \u010demu je ova knjiga? Za\u0161to sam je napisala?
\n\u2013 Ova knjiga nije o \u010cernobilu, nego o svijetu \u010cernobila. O samom doga\u0111aju ve\u0107 je napisano na tisu\u0107e stranica i snimljeno stotine tisu\u0107a metara filmske vrpce. Bavim se onim \u0161to bih nazvala propu\u0161tenom povije\u0161\u0107u, nevidljivim tragovima na\u0161eg boravka na zemlji i u vremenu. Pi\u0161em i prikupljam svakodnevicu osje\u0107aja, misli, rije\u010di. Poku\u0161avam uhvatiti svakodnevicu du\u0161e. \u017divot obi\u010dnoga dana obi\u010dnih ljudi. Jer ovdje je sve neobi\u010dno: i doga\u0111aj i ljudi kada su naseljavali novi prostor. \u010cernobil za njih nije metafora, nije simbol, to je njihov dom. Koliko je puta umjetnost vje\u017ebala apokalipsu, nudila razli\u010dite tehni\u010dke verzije sudnjega dana, ali sada sigurno znamo da je \u017eivot daleko fantasti\u010dniji. Godinu dana nakon katastrofe netko me pitao: \u201eSvi pi\u0161u. A vi \u017eivite ovdje i ne pi\u0161ete. Za\u0161to?\u201d Nisam znala kako o tome pisati, s kojim alatom i kako tome pristupiti. Ako sam ranije, pi\u0161u\u0107i svoje knjige, promatrala patnje drugih, sada je i moj \u017eivot postao dio tog doga\u0111aja. Slijepili su se ujedno, ne mo\u017ee\u0161 se odmaknuti. Ime moje male zemlje, izgubljene u Europi, za koju svijet ranije gotovo da i nije \u010duo, zazvu\u010dalo je na svim jezicima, ona se pretvorila u \u0111avolji \u010dernobilski laboratorij, a mi Bjelorusi, postali smo narod \u010cernobila. Gdje god da se sada pojavim, svi gledaju s velikom znati\u017eeljom: \u201eOh, vi ste odatle? I kako je tamo?\u201c Naravno, moglo se brzo napisati knjigu kakve su se tada pojavljivale jedna za drugom \u2013 \u0161to se dogodilo te no\u0107i na elektrani, tko je kriv, kako su skrivali katastrofu od svijeta i vlastitoga naroda, koliko je tona pijeska i betona bilo potrebno za izgradnju sarkofaga iznad reaktora koji di\u0161e smr\u0107u, ali ne\u0161to me zaustavljalo. Dr\u017ealo za ruku. \u0160to? Osje\u0107aj tajne. Taj osje\u0107aj koji se naglo nastanio u nama lebdio je iznad svega: na\u0161ih razgovora, radnji, strahova. Uslijedio je nakon doga\u0111aja. Doga\u0111aja-\u010dudovi\u0161ta. Kod svih se pojavio izre\u010den ili neizre\u010den iznenadni osje\u0107aj da smo dotaknuli nepoznato. \u010cernobil je tajna koju jo\u0161 trebamo otkriti. Nepro\u010ditani znak. Mo\u017eda je to tajna za dvadeset i prvo stolje\u0107e. Izazov. Postalo je jasno da osim komunisti\u010dkih, nacionalnih i novih religijskih izazova me\u0111u kojima \u017eivimo i pre\u017eivljavamo, na nas \u010dekaju i drugi izazovi, suroviji i totalniji, ali jo\u0161 uvijek skriveni od pogleda. Ali ne\u0161to se nakon \u010cernobila od\u0161krinulo\u2026<\/p>\n

Svetlana Aleksijevi\u010d<\/strong> (1948.) ugledna je bjeloruska novinarka i spisateljica. U svojim dokumentaristi\u010dkim knjigama govori o velikim povijesnim traumama narod\u00e2 biv\u0161eg SSSR-a, daju\u0107i glas svjedocima vremena. Zbog neslaganja s vlasti 2000. godine napu\u0161ta Bjelorusiju te se nakon desetlje\u0107a egzila 2011. vra\u0107a u Minsk. Dobitnica je brojnih nagrada od kojih su va\u017enije: Lajpci\u0161ka nagrada za europsko razumijevanje (1998), Herderova nagrada (1999), Mirovna nagrada Erich Maria Remarque (2001), Nacionalna nagrada ameri\u010dkih kriti\u010dara (2006). Nakon objavljivanja knjige ‘Rabljeno doba’ ovjen\u010dana je i presti\u017enom Mirovnom nagradom Udru\u017eenja njema\u010dkih knji\u017eara 2013., koja se dodjeljuje knji\u017eevnicima, znanstvenicima i umjetnicima za izuzetne doprinose u \u0161irenju ideje mira. Dobitnica je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost za 2015. godinu.<\/p>\n

[izvor informacije Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/a><\/strong>]<\/p>\n