Propast lanca knji\u017eara Algoritam-Mozaik neki analiti\u010dari smatraju potresom u hrvatskom\u00a0 nakladni\u0161tvu i knji\u017earstvu koji je pandan slu\u010daju Agrokor s njegovim implikacijama po gospodarstvo cijele zemlje. Jesu li takve ocjene pretjerane ili ne, pokazat \u0107e vrijeme, no \u010dinjenica ostaje da je nakladni\u010dki sektor pretrpio veliki udarac, a to se posebno odnosi na male i srednje izdava\u010de koji objavljuju dru\u0161tveno i kulturno vrijednu knjigu. Stoga sam razgovarala s \u010delnim ljudima \u010detiriju takvih izdava\u010dkih ku\u0107a: Simonom Goldstein iz Izdanja Antibarbarus, Milanom Vukovi\u0107 Runji\u0107 iz nakladni\u010dke ku\u0107e Vukovi\u0107&Runji\u0107, Mi\u0161om Neja\u0161mi\u0107em iz naklade Jesenski&Turk koji je ujedno i predsjednik Zajednice nakladnika i knji\u017eara Hrvatske gospodarske komore te s Josipom Pavi\u010di\u0107em iz Naklade Pavi\u010di\u0107. Na pitanje kakve \u0107e reperkusije po hrvatsko izdava\u0161tvo proizvesti kriza u Algoritmu i je li to prijelomni doga\u0111aj nakon kojega vi\u0161e ni\u0161ta u tom sektoru ne\u0107e biti isto, nakladnici imaju donekle razli\u010dite odgovore.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako Mi\u0161o Neja\u0161mi\u0107 dr\u017ei da je \u0161teta nastala propa\u0161\u0107u lanca Algoritam-Mozaik po nakladnike vi\u0161estruka i da \u0107e se preliti na sve dionike u lancu \u201eproizvodnje\u201c knjiga. Po njegovu mi\u0161ljenju osnovni je problem u drasti\u010dnom padu broja objavljenih naslova u zadnjih desetak godina. To je ote\u017ealo poslovanje knji\u017earima kojima je, uz iste tro\u0161kove za hladni pogon, lak\u0161e napraviti promet s ve\u0107im brojem naslova negoli s manjim. PDV na knjigu izvla\u010di vi\u0161e sredstava iz nakladni\u0161tva u dr\u017eavni prora\u010dun no \u0161to se kroz razne oblike poticaja u bran\u0161u vra\u0107a, a to je u direktnoj korelaciji sa smanjenjem broja naslova. Kakogod bilo, Neja\u0161mi\u0107 ne vjeruje da \u0107e\u00a0 ikada vi\u0161e do\u0107i\u00a0 do takve koncentracije knji\u017earske prodajne mo\u0107i na jednom mjestu.<\/p>\n
Simona Goldstein, pak, posebno nagla\u0161ava te\u017eak polo\u017eaj u kojem su se na\u0161li mali i srednji izdava\u010di koji su u odnosu s knji\u017earskim lancima bili u vrlo nepovoljnom polo\u017eaju. Njihovi su problemi komisijska prodaja, veliki rabati i jako duga odgoda pla\u0107anja. Zala\u017ee se za posve druga\u010diji poslovni model knji\u017earskih lanaca koji ne bi i\u0161ao na \u0161tetu malih i srednjih nakladnika.<\/p>\n
\u0160tetnost komisijske prodaje i ogromnih rabata za izdava\u010de isti\u010de i Josip Pavi\u010di\u0107 rekav\u0161i da hrvatski nakladnik i ne zna za druga\u010dije doga\u0111aje osim onih prijelomnih jer ga takvi uvijek \u201emlate po glavi\u201c. Propast knji\u017earskih lanaca, PDV na knjigu i tisak-izdava\u0161tvo tako\u0111er su goru\u0107i problemi hrvatskog nakladni\u0161tva. Ipak, hrvatski izdava\u010d je nevjerojatno \u017eilav\u00a0 jer se sasvih strana (\u2026) trude da ga dotuku, a on unato\u010d svemu vu\u010de svoja kola s tovarom knjiga i ne \u017eeli stati.<\/em><\/p>\n Tu \u017eilavost tako\u0111er spominju Neja\u0161mi\u0107 i Vukovi\u0107 Runji\u0107 istaknuv\u0161i da ova kriza nije ni prva, a niti zadnja s kojom su se hrvatski nakladnici susreli te da \u0107e je, sasvim sigurno, nekako pre\u017eivjeti.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de trenutne situacije Milana Vukovi\u0107 Runji\u0107 priznaje da ne zna kako \u0107e izgledati hrvatsko izdava\u0161tvo nakon propasti Algoritma, ali glavni problem nakladni\u0161tva i generator njegove krize vidi u krizi \u010ditanja, te dodaje da prosje\u010dan Hrvat godi\u0161nje pro\u010dita manje od jedne knjige. Problemi nakladnika nemaju veze s javnim politikama, nego s duhom vremena u kojem \u010ditanje kao zanimacija odumire, ne samo kod nas nego i u svijetu. \u0160tovi\u0161e, ona smatra da je svaka garnitura u Ministarstvu kulture pokazivala elementarnu brigu za knji\u017eevnike i nakladnike. S knji\u017earstvom je druga pri\u010da jer su se knji\u017eare dugo do\u017eivljavale kao \u00abtrgovine\u00bb, mjesta koja \u00abubiru\u00bb profit prodajom svoje \u00abrobe\u00bb, premda knjiga nipo\u0161to nije samo roba, aknji\u017eare nisu samo trgovine ve\u0107 mala \u017eari\u0161ta kulture. Na\u017ealost, one su \u010desto propadale zbog iznimno visokih zakupa. Pozdravlja inicijativu Grada Zagreba koji u tom smislu nastoji pomo\u0107i posrnulom knji\u017earstvu pa je cijenu zakupa za knji\u017eare skresao na jednu kunu. Nada se sli\u010dnim inicijativama i na dr\u017eavnoj razini.<\/p>\n Nasuprot tome, Simona Goldstein za postoje\u0107u krizu krivi izostanak javnih politika prema knjizi te nesnala\u017eenje i nedostatak aktivnosti u samoj nakladni\u010dkoj bran\u0161i. Kriza izdava\u0161tva je po\u010dela s ekonomskom krizom i recesijom, a nikakve strategije niti mjera za izlazak iz nje nije bilo pa sesmanjila kako produkcija, tako i njezina kvaliteta. Posebno je brine \u0161to nije stasala mla\u0111a generacija nakladnika i knji\u017eara koja bi preuzeli vo\u0111enje sektora od pomalo umorne srednje i starije generacije.<\/p>\n Nakladni\u0161tvo potkopava nekoliko stvari, isti\u010de Josip Pavi\u010di\u0107 ponovo stavljaju\u0107i naglasak na komisijsku prodaju koja je, po njegovu mi\u0161ljenju knji\u017eare posve demotivirala da kupuju i prodaju knjige, a njihove knji\u017eare pretvorila u izlo\u017ebene i koncertne prostore. Knji\u017enice pak\u00a0 \u010dekaju na otkup knjiga \u0161to ga provodi Ministarstvo kulture. Dakako, to vrijedi za ve\u0107inu knji\u017eara i knji\u017enica, ali Pavi\u010di\u0107 isti\u010de da njegova izdava\u010dka ku\u0107a posluje s nekolicinom knji\u017eara zahvaljuju\u0107i kojima nakladnici ipak uspijevaju pre\u017eivjeti. Drugi je veliki problem u tome da u Hrvatskoj gotovo nema knji\u017eara koje nisu u vlasni\u0161tvu nakladnika, \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e implicira da u prodaji prvenstveno vode ra\u010duna o svojim izdanjima. Propast knji\u017earskog lanca Algoritam-Mozaik mo\u017eda je prilika da se stvori barem neki mali lanac knji\u017eara u vlasni\u0161tvu knji\u017eara. Tre\u0107a stvar koja ugro\u017eava nakladni\u0161tvo i knji\u017earstvo jest prodaja knjiga na kioscima. Jedini na\u010din da se nekako saniraju pogubne posljedice kiosk-izdava\u0161tva bio bi da se privremeno zabrani prodaja knjiga na kioscima, a kasnije bi je trebalo strogo kontrolirati.<\/p>\n Problemati\u010dnost prodaje knjiga na kioscima komentira i Neja\u0161mi\u0107. Korporativni upadi na tr\u017ei\u0161te knjiga pogodili su nakladnike i knji\u017eare u smislu cijene knjiga i adekvatnog vrednovanja ozbiljnoga nakladni\u010dkog rada. Mali i srednji nakladnici zbog toga trpe prili\u010dno veliku \u0161tetu, ali nekako pre\u017eivljavaju jer imaju druga\u010diji sistem funkcioniranja od velikih i komercijalnih nakladnika. U javnom su djelovanju skromniji, ne pola\u017eu toliko puno na marketing niti osobno \u017eive rasko\u0161no. Unutar tako skromnoga profesionalnoga i \u017eivotnog \u00a0okvira, uz puno rada i uz racionalno raspolaganje sredstvima nekako se dr\u017ee iznad vode. Ipak, financijske potpora Ministarstva kulture te Ministarstva znanosti i obrazovanja presudne su za ve\u0107e i du\u017ee izdava\u010dke projekte.<\/p>\n O toj se temi vrlo slikovito izrazila Milana Vukovi\u0107 Runji\u0107 pa je doslovno i citiram. Da biste bili mali ili srednji nakladnik i da \u017eivite samo od prodaje kvalitetnih naslova<\/em>, trebate biti prili\u010dno ludi i prili\u010dno hrabri. Jedno podrazumijeva drugo. Mnogi su nakladnici zbog toga imali \u010deste izlete u \u00ab\u0161und\u00bb, jer im se to isplatilo. O\u010dito je da mali i srednji nakladnici u\u017eivaju u samoj spoznaji da su me\u0111u posljednjim \u00abstanarima\u00bb Gutenbergove galaksije, jer sigurno je da im stanje na ra\u010dunu rijetko ili nikada ne proizvodi neko zadovoljstvo. Radite \u010dastan i vrijedan posao za malo ili nimalo novca: ako ste na nuli smatrate da dobro poslujete. <\/em><\/p>\n Simona Goldstein ne vjeruje u \u0161anse opstanka malih i srednjih izdava\u010da bez radikalnih promjena njihovog polo\u017eaja. Imaju problem plasmana i distribucije knjiga, smanjen je otkup knjiga za knji\u017enice, a osiroma\u0161eno stanovni\u0161tvo kupuje knjige samo kad mora i to obi\u010dno lektiru i kuharice. Rje\u0161enja su za njih fiksna a ne komisijska prodaja, ni\u017ei rabati, otkupi za sve vrste knji\u017enica te distribucija i knji\u017earski sustav koji je prema njima korektan.<\/p>\n I Pavi\u010di\u0107 misli da se ozbiljni nakladnici vrijedne literature u postoje\u0107im prilikama te\u0161ko mogu odr\u017eati bez intervencije Vlade. Intervenirati se mo\u017ee izravno – sufinanciranjem i neizravno – otkupom. Ministarstvo kulture poma\u017ee nakladnicima, ali nema dostatan bud\u017eet pa bi dr\u017eavna zaklada za podr\u0161ku nakladni\u0161tvu bila nadasve korisna.<\/p>\n Vukovi\u0107 Runji\u0107 tako\u0111er dr\u017ei da je niski udio bud\u017eetskog financiranja kulture glavni krivac \u0161to Ministarstvo kulture nema dovoljno sredstava za nakladni\u0161tvo i knji\u017earstvo. Zala\u017ee se i za osnutak Agencije za knjigu i knji\u017eevnike, nakladnike i knji\u017eare koja bi sustavno promovirala hrvatsku knji\u017eevnost u Europi i svijetute rje\u0161avala probleme nakladni\u010dke i knji\u017earske scene u Hrvatskoj. Naravno, va\u017eno je i dono\u0161enje strategije za poticanje \u010ditanja koja je, kako doznajemo, pripremljena te bi trebala biti usvojena na Vladi RH.<\/p>\n Strategije revitalizacije nakladni\u0161tva bi se, prema Simoni Goldstein, trebale temeljiti na analizi i procjeni potreba, razradi scenarija za svaki pojedini problem, te na izradi konkretnih mjera i akcija za oporavak izdava\u010dkog sektora. To bi zna\u010dilo pristupiti problemu na cjelovit na\u010din i shvatiti da dugoro\u010dne u\u010dinke mo\u017ee imati samo ja\u010danje kulture \u010ditanja. Zdravo dru\u0161tvo je samo ono koje knjigu \u010dita, kupuje, posu\u0111uje i poklanja, a ne tretira ju kao nu\u017eno zlo \u0161to se na\u017ealost o\u010dituje u svim programima politi\u010dkih stranaka i vladaju\u0107ih struktura, u medijima te u obrazovnom sustavu.<\/p>\n Iako su intervjuirane nakladnice i nakladnici u nekim stavovima suglasni, a u drugima se razlikuju, svi oni stanje u svojem sektoru ocjenjuju te\u0161kim i kad mu ne vide iste uzroke. Mali i srednji nakladnici bore se za opstanak bilo zbog nedostatka u\u010dinkovitih javnih politika, bilo zbog knji\u017earskog sustava koji funkcionira na krivim temeljima,bilo zbog nerazvijene kulture \u010ditanja. Pomo\u0107 od Ministarstva kulture svi smatraju nu\u017enim i to u obliku potpora za objavljivanje dru\u0161tveno i kulturno vrijedne knjige i u obliku otkupa knjiga. Neki isti\u010du i potrebu za posebnim agencijama ili zakladama za izdava\u010de i knji\u017eare kao i za dr\u017eavnom strategijom za spas nakladni\u0161tva i knji\u017earstva. Problem su svakako i \u010ditateljske navike stanovni\u0161tva pa je njihovo intenziviranje, sugeriraju pojedini sugovornici, jedini put koji dugoro\u010dno rje\u0161ava problem izdava\u0161tva i knji\u017earstva. Ostaje nada da \u0107e pripremljena Nacionalna strategija za poticanje \u010ditanja<\/em> biti usvojena i da \u0107e rezultirati aktivnostima koje \u0107e pove\u0107ati broj hrvatskih gra\u0111ana koji vole, kupuju i \u010ditaju knjige.<\/p>\n Ozana Ivekovi\u0107<\/strong><\/p>\n