{"id":31896,"date":"2017-05-16T22:07:30","date_gmt":"2017-05-16T20:07:30","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=31896"},"modified":"2017-05-16T22:28:17","modified_gmt":"2017-05-16T20:28:17","slug":"zagreb-book-festival-u-muzeju-za-umjetnost-i-obrt","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=31896","title":{"rendered":"Zagreb Book Festival u Muzeju za umjetnost i obrt"},"content":{"rendered":"

ZAGREB BOOK FESTIVAL \u2013 Austrija \u2013 Fragilnost<\/strong><\/p>\n

22. – 28. 05. ZAGREB
\nMuzej za umjetnost i obrt, Trg mar\u0161ala Tita 10<\/p>\n

ZAGREB BOOK FESTIVAL godi\u0161nja je manifestacija koja slavi i promi\u010de pisanu rije\u010d i njezinu specifi\u010dnu mo\u0107 da obogati ljudsko iskustvo. U dana\u0161nje vrijeme obilje\u017eeno nastankom i ja\u010danjem novih medija, na\u0161a je misija pove\u0107ati zanimanje za \u010ditanje, pisanje i knji\u017eevnu komunikaciju \u010dine\u0107i ih zabavnima i pristupa\u010dnima. Cilj nam je staviti sna\u017ean naglasak na aktualne dru\u0161tvene teme, integriranje mladih u kulturni \u017eivot dru\u0161tva te na upoznavanje s razli\u010ditim kulturnim izri\u010dajima.<\/p>\n

\"Zagreb<\/a>

Zagreb Book Festival – Vizual<\/p><\/div>\n

Prije tri godine, vo\u0111eni idejom da bi umjetnost, kultura i, prvenstveno knji\u017eevnost, trebali biti dostupni svim gra\u0111anima kako bi u kona\u010dnici pridonijeli stvaranju odgovornog, svjesnog i slobodoumnog dru\u0161tva, pokrenuli smo Festival kojem je cilj na jedinstven na\u010din pribli\u017eiti kulturu javnosti. Duboko smo uvjereni kako kultura i umjetnost nisu samo nadgradnja i luksuz u \u010dovjekovu \u017eivotu, nego temelj koji poti\u010de na kriti\u010dko promi\u0161ljanje, empatiju, i u kona\u010dnici utje\u010de na kvalitetu \u017eivota, kako pojedinca tako i dru\u0161tva.<\/p>\n

Sa \u017eeljom da svake godine predstavimo drugu zemlju kao na\u0161eg partnera, ove \u0107emo godine, zbog nezaobilaznog zajedni\u010dkog povijesnog naslije\u0111a, iznimnog kulturnog i dru\u0161tvenog utjecaja te sna\u017ene umjetni\u010dke scene koja na najbolji na\u010din spaja tradicionalno i moderno, predstaviti Austriju. Kako bismo kroz aktualne i va\u017ene teme hrvatskoj publici pribli\u017eili austrijsku knji\u017eevnost, film, glazbu pa tako i dru\u0161tvenu klimu, izabrali smo i temu Festivala \u2013 fragilnost \u2013 smatraju\u0107i da upravo ona, u dana\u0161njem svijetu nestalnosti i neizvjesnosti, zauzima klju\u010dno mjesto u djelima mnogih umjetnika, kao i u \u017eivotima svih nas.<\/p>\n

Ovaj novi koncept Festivala, koji \u0107e pridonijeti promi\u0161ljanju dana\u0161njice kroz umjetni\u010dka djela i razgovore s nekim od najzna\u010dajnijih europskih intelektualaca, odrazit \u0107e se u ve\u010dernjim diskusijama o na\u0161im svakodnevnim fragilnostima \u2013 ravnopravnosti, dru\u0161tvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, slobode govora, virtualnih identiteta i drugih. Imaju\u0107i na umu da je znati\u017eelju, promi\u0161ljanje i odgovornost presudno usvojiti \u0161to ranije, prvi dio svakog dana bit \u0107e posve\u0107en najmla\u0111ima. Pored knji\u017eevnog programa i ove \u0107emo godine, u jo\u0161 bogatijem izdanju, imati priliku u\u017eivati u \u017eivom glazbenom programu te suvremenim filmovima koji su ve\u0107 postali tradicionalni program Zagreb Book Festivala.<\/p>\n

U vremenu u kojem se ve\u0107ina komunikacije odvija putem razli\u010ditih digitalnih platformi, opipljivo fizi\u010dko iskustvo festivala postaje sve va\u017enije. Festival postaje mjesto susreta ljudi sli\u010dnih interesa i vrijednosti, pisaca s publikom, platforma unutar koje se dijele iskustva i unutar koje se produbljuje i \u0161iri interes za knji\u017eevno\u0161\u0107u, knjigom i \u010ditanjem.<\/p>\n

\u010citanje je jedna od najva\u017enijih navika u suvremenom \u017eivotu. Ono doprinosi osobnom rastu, unaprje\u0111enju znanja o razli\u010ditim temama, te otvaranju prema novim idejama, perspektivama, \u017eivotnim stilovima, svjetovima i na\u010dinima postojanja. Ovakvo izlaganje razli\u010ditostima poma\u017ee nam da bolje razumijemo kako sebe tako i svijet oko nas.<\/p>\n

S ponosom isti\u010demo da kao me\u0111unarodni knji\u017eevni festival usko sura\u0111ujemo s veleposlanstvima te tijelima zadu\u017eenima za promoviranje knji\u017eevnosti kao \u0161to su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Austrijski kulturni forum, Taduki, Norla, Nederlands Letterenfonds, Poetry Ireland, Swedish Arts Council i drugi.<\/p>\n

Program<\/strong><\/p>\n

22. 05. PONEDJELJAK<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n10:00
\nKIT (Kazali\u0161te iz torbe) \u2013 literarno-scenska igra
\nSudjeluje: \u017deljka Horvat Vukelja
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

11:00
\nZa\u0161to (ne)\u010ditamo lektiru
\nSudjeluju: Dubravka Te\u017eak, Marina Gabelica, Jasminka Tihi-Stepani\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

18:30
\nSve\u010dano otvorenje Zagreb Book Festivala
\nPredstavljanje programa: Austrija \u2013 Fragilnost<\/p>\n

19:00
\nKONCERT
\nCol legno \/ Bubblegum
\nElektro-klasika
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost ravnopravnosti
\n20:00
\n\u017dene, manjine i ostatak svijeta
\nSudjeluju: Erica Fischer, Karl-Markus Gauss, Ece Temelkuran
\nModerira: Morana Kasapovi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

21:00
\nBook lounge music
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

23. 05. UTORAK<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n09:30
\nPriru\u010dnik za male kreativce
\nSudjeluje: Maja Jurin
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

11:00
\nPriru\u010dnik za male ekonomiste
\nSudjeluju: Ru\u017eica Bre\u010di\u0107, Jelena Filipovi\u0107, Petra Poldruga\u010d,
\nDijana Bol\u010deta Markoja, Toni Milun, Zrinka \u017divkovi\u0107-Matijevi\u0107, Ivona Despot
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

12:00
\nRadionica: Mali poduzetnik
\nVoditelji: Ru\u017eica Bre\u010di\u0107 i Jelena Filipovi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

14:00
\nPop-kultura se fura
\nAn\u0111elo Jurkas
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n12:00
\nKarl-Markus Gauss \u2013 O\u010di Zagreba
\nPromocija knjige i \u0161etnja Zagrebom
\nSudjeluju: Karl-Markus Gauss i Seid Serdarevi\u0107
\nKULTURNI KLUB<\/p>\n

Svje\u017ee i doma\u0107e
\n17:00
\nIrena Matija\u0161evi\u0107 \u2013 Kao ki\u0161a
\nSudjeluju: Irena Matija\u0161evi\u0107 i Jadranka Pintari\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

18:00
\n\u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107 \u2013 Pravila igre
\nSudjeluju: \u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107, Gordana Crnkovi\u0107, Seid Serdarevi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n19:00
\nErica Fischer: Aimee & Jaguar
\nSudjeluju: Erica Fischer i Andrea Zlatar
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost dru\u0161tvenih sustava
\n20:00
\nKada dolazi diktator?
\nSudjeluju: Richard Overy, Karl-Markus Gauss, Rob Riemen
\nModerira: Morana Kasapovi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Movie time
\n20:00
\nMacondo
\nRedateljica: Sudabeh Mortezai
\nKINO TU\u0160KANAC<\/p>\n

24. 05. SRIJEDA<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n10:00
\nJelena Pervan \u2013 susret s autoricom
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

12:00
\nNada Mihokovi\u0107 Kumri\u0107 \u2013 susret s autoricom
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n17:00
\nSudjeluju: Franz Hammerbacher i Lidija Duji\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Predavaonica
\n18:00
\nRob Riemen: Razaranje kulture \u010ditanja \u2013 zlo\u010din stolje\u0107a
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Velika Britanija
\n19:00
\nSudjeluju: Richard Overy i Tvrtko Jakovina
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost ljudskog bi\u0107a kroz proces starenja
\n20:00
\nIma li \u017eivota prije smrti?
\nSudjeluju: Monika Wogrolly, Zoran Feri\u0107, Igor Mandi\u0107
\nModerira: Vlatka Kolarovi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Movie time
\n20:00
\nBlack, Brown, White
\nRedatelj: Erwin Wagenhofer
\nKINO TU\u0160KANAC<\/p>\n

25. 05. \u010cETVRTAK<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n09:00
\nSpomenar
\nSudjeluju: Dubravka Te\u017eak, Jadranka Klepac
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

10:00
\nDom iza \u017eice
\nSudjeluju: Dubravka Te\u017eak, Jasminka Tihi-Stepani\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

12:00
\nErika Ko\u017ei\u0107 \u2013 susret s autoricom
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Svje\u017ee i doma\u0107e
\n17:00
\nSla\u0111ana Bukovac \u2013 Stajska bolest
\nSudjeluju: Sla\u0111ana Bukovac, Denis Derk, Ivan Sr\u0161en
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n18:00
\nSudjeluju: Monika Wogrolly i Koraljka Kirin\u010di\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: \u0160panjolska
\n19:00
\nTeresa Forcades \u2013 Vjera i sloboda
\nSudjeluju: Teresa Forcades, Zoran Grozdanov, Ivana Bodro\u017ei\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost slobode govora
\n20:00
\nPravo ili obaveza pisca
\nSudjeluju: Edo Popovi\u0107, Franz Hammerbacher, Sla\u0111ana Bukovac
\nModerira: Boris Postnikov
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

KONCERT
\n21:00
\nHoller my dear
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

26. 05. PETAK<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n13:00
\nIgre u prostoru i vremenu
\nSudjeluju: Sonja Lanc, Maja Vincek Slunjski
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Svje\u017ee i doma\u0107e
\n17:00
\nNeda Miranda Bla\u017eevi\u0107-Krietzman \u2013 Opseg otpora
\nSudjeluju: Neda Miranda Bla\u017eevi\u0107-Krietzman, Dunja Detoni Dujmi\u0107, Seid Serdarevi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

18:00
\nTea Tuli\u0107 \u2013 Maksimum jata
\nSudjeluju: Tea Tuli\u0107, Kruno Lokotar, Ivan Sr\u0161en
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n19:00
\nSudjeluju: Julya Rabinowich i Neven Vuli\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost dijaloga o vrijednostima
\n20:00
\nIsus Krist Komunist i ostali re\u017eimi
\nSudjeluju: Teresa Forcades, Predrag Luci\u0107, Neboj\u0161a Zeli\u0107
\nModerira: Zoran Grozdanov<\/p>\n

KONCERT
\n21:00
\nGentleman
\nATRIJ<\/p>\n

27. 05. SUBOTA<\/strong><\/h3>\n

Miksano za male
\n11:00
\nHueber \u2013 radionica za njema\u010dki jezik
\nVoditeljica: Ivana Horvatin\u010di\u0107 Ajayi<\/p>\n

12:00
\nKIT (Kazali\u0161te iz torbe) \u2013literarno-scenska igra
\nSudjeluje: \u017deljka Horvat Vukelja<\/p>\n

Svje\u017ee i doma\u0107e
\n17:00
\nDra\u017een Katunari\u0107 \u2013 Smije\u0161ak Padra Pija
\nSudjeluju: Dra\u017een Katunari\u0107 i Marina Vuji\u010di\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

18:00
\nRade \u0160erbed\u017eija \u2013 Stranac, izabrane pjesme
\nSudjeluju: Rade \u0160erbed\u017eija i band
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Predavaonica
\n19:00
\nLars Svendsen \u2013 Filozofija zla
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost po\u010detka
\n20:00
\nPrognani iz djetinjstva
\nSudjeluju: Paulus Hochgatterer, Julya Rabinowich
\nModerira: Aleksandra Mindoljevi\u0107 Drakuli\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

KONCERT
\n21:30
\nFarwell dear ghost
\nVINYL<\/p>\n

28. 05. NEDJELA<\/strong><\/h3>\n

Movie time
\n17:00
\nDje\u010dja magija
\nRedateljica: Ruth Rieser
\nKINO TU\u0160KANAC<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Austrija
\n18:00
\nSudjeluju: Paulus Hochartterer i Sr\u0111an Sandi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Zemlja podrijetla: Velika Britanija
\n19:00
\nSudjeluju:Mischa Glenny iIvica \u0110iki\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Fragilnost virtualnih identiteta
\n20:00
\nBlack Mirror \u2013 Alternativna prisutnost
\nSudjeluju: Lars Svendsen, Hrvoje Juri\u0107, Marija Selak
\nModerira: Vlatka Kolarovi\u0107
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

Svje\u017ee i doma\u0107e
\n21:00
\nKnji\u017eevna grupa 90+
\nProezija jam session
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

21:30
\nDJ GentleGum
\nAfter party MUO
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

TEME PANEL-DISKUSIJA<\/strong><\/h3>\n

Fragilnost ravnopravnosti<\/strong>
\n22. 05. 2016.
\n\u017dene, manjine i ostatak svijeta
\nTurbulentna razdoblja povijesti uvijek na marginu izguraju slabije, ali, nasre\u0107u, knji\u017eevnost njihove sudbine stavlja u fokus ljudskog i dru\u0161tvenog interesa. Pretpostavljena ravnopravnost danas se ponovno u raznim dijelovima svijeta dovodi u pitanje i mogu\u0107e je uo\u010diti jasnu vezu \u2013 crvenu nit \u2013 koja spaja borbu \u017eena i manjina za temeljna ljudska prava.
\nU sada\u0161njem trenutku u kojem nemali broj svjetskih \u010delnika pa i europskih politi\u010dara objavljuje smrt multikulturalizmu, va\u017eno je prisjetiti se kako \u010ditava povijest i slo\u017eenost Europe po\u010diva upravo na raznolikoj povijest njezinih manjina. Jednako tako, nakon \u010detiri vala feminizma, nakon prepoznavanja prava \u017eena kao temeljnih ljudskih prava, nakon borbe za jednake polo\u017eaje u privatnoj i javnoj sferi za\u0161to se ponovo, ili jo\u0161 uvijek, \u017eene i manjine pojavljuju na istoj strani?
\nKnji\u017eevnost je konstanta koja najbolje i najjasnije kroz intimne pri\u010de svjedo\u010di evoluciju pojedinca i \u010ditavog dru\u0161tva. Postavlja se pitanje nalazimo li se i danas u vremenu koje nam donosi iste izazove i jesu li davno ispri\u010dane pri\u010de ponovo aktualne?
\nSudjeluju: Erica Fischer, Karl-Markus Gauss, Ece Temelkuran
\nModerira: Morana Kasapovi\u0107<\/p>\n

Fragilnost dru\u0161tvenih sustava<\/strong>
\n23. 05. 2016.
\nKada dolazi diktator?
\nPri\u010dati, pisati i, naro\u010dito, \u017eivjeti u sada\u0161njosti, vrlo \u010desto zna\u010di staviti sebe izvan konteksta povijesti te s intelektualnom, a \u010desto i moralno superiornom svije\u0161\u0107u govoriti o pro\u0161lim vremenima i ljudima. Luksuz \u017eivotnog vijeka provedenog u iluziji progresa i ideji da smo nadrasli barbarstvo ponekad nas brutalno suo\u010di s ljudskom prirodom koja, unato\u010d civilizacijskim tekovinama, nije do\u017eivjela korjenite promjene. Suo\u010deni s ponovnom pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora, obvezani smo proniknuti u razli\u010dite povijesne procese koji su ih doveli na vlast te u dru\u0161tvene sustave koji su dopustili zlo\u010dine golemih razmjera. Povratak nacionalizma i fa\u0161izma te odbacivanje europskog identiteta \u010diji se klju\u010d nalazi u solidarnosti i jednakosti, neizbje\u017eno nas stavlja pred aktualno pitanje: Kada dolazi diktator?
\nSudjeluju: Richard Overy, Karl-Markus Gauss, Rob Rieman
\nModerira: Morana Kasapovi\u0107<\/p>\n

Fragilnost ljudskog bi\u0107a kroz proces starenja<\/strong>
\n24. 05. 2016.
\nIma li \u017eivota prije smrti?
\nDefinicija starenja ka\u017ee da je ono sveprisutni i nezaobilazni proces u \u017eivom svijetu, prirodno i spontano progresivno mijenjanje u \u017eivotnom ciklusu svake jedinke koje se zavr\u0161ava smr\u0107u. No \u0161to se zaista, kada nagla\u0161eno nerado govorimo o starenju, nalazi u ljudskim umovima i srcima, \u0161to stoji iza hladnog i objektivnog opisa kraja u na\u0161oj svakodnevici? \u0160to dru\u0161tvo, a onda knji\u017eevnost i op\u0107enito umjetnost \u010dine s poni\u017eenjem izop\u0107enosti iz dru\u0161tva u kojem je sveprisutan teror vje\u010dne mladosti, \u0161to je s padom u kadi, na ulici, u obitelji, \u0161to s ljudskim dostojanstvom na tom jedinom sigurnom putu prema kraju. Treba li o starenju i smrti pisati, treba li starjeti dostojanstveno ili s ironijskim odmakom, mo\u017ee li umjetnost nadomjestiti smrtnost?
\nSudjeluju: Monika Wogrolly, Zoran Feri\u0107, Igor Mandi\u0107
\nModerira: Vlatka Kolarovi\u0107<\/p>\n

Fragilnost slobode govora<\/strong>
\n25. 05. 2016.
\nPravo ili obaveza pisca?
\nBorba za slobodu izra\u017eavanja duga je stolje\u0107ima. Iako danas \u017eivimo u najslobodnije vrijeme, barem \u0161to se ti\u010de slobode govora u ovom dijelu svijeta, ona je i dalje ugro\u017eena, a dru\u0161tvo, njegovi pojedinci, umjetnici i intelektualci suo\u010deni su s novim izazovima. Koliko smo svjesni cenzure i autocenzure te ukojim dru\u0161tvenim mehanizmima po\u010diva njezin korijen. Koliko je granica slobode govora u medijima ograni\u010dena ogla\u0161iva\u010dima te koliko se umjetnost trudi biti lijepa i prihvatljiva, a koliko autenti\u010dna. Je li upravo zbog te osvojene i podrazumijevaju\u0107e slobode govora pisana rije\u010d izgubila svoju te\u017einu, i u kona\u010dnici, je li sloboda govora piscima pravo ili obaveza?
\nSudjeluju: Edo Popovi\u0107, Franz Hammerbacher, Sla\u0111ana Bukovac
\nModerira: Boris Postnikov<\/p>\n

Fragilnost dijaloga o vrijednostima<\/strong>
\n26. 05. 2016.
\nIsus Krist Komunist i ostali re\u017eimi
\nJesmo li za dru\u0161tvo utemeljeno na vjerskim ili sekularnim vrijednostima? Jesmo li za socijalnu pravednost ili pravo natjecanja? Jesmo li za brak za sve ili samo za neke? Jesmo li za zabranu poba\u010daja ili za pravo na izbor? Jesmo li za obitelj ako je \u010dine homoseksulaci? Jeli Isus bio komunist ili nacionalist? Odgovori na pitanja koja su aktualna u na\u0161em dru\u0161tvu \u010desto se percipiraju kao osobna karta koja pojedinca smje\u0161ta na strogo odijeljenu dru\u0161tvenu poziciju. Svrstavamo se kao mi ili oni, a potpuno smo isti u nemogu\u0107nosti da \u010dujemo glasove drugih koji \u017eive i djeluju u na\u0161oj blizini, koji grade i \u010dine ono \u0161to je na\u0161a stvarnost. Umjesto isklju\u010divosti i prividne podjele na vjernike i ateiste, sagledajmo \u0161to je ono \u0161to nas stvarno dijeli. Mo\u017eemo li povjerovati u dijalog razli\u010ditih vrijednosti i bogati \u017eivot u pluralizmu?
\nSudjeluju: Teresa Forcades, Predrag Luci\u0107, Neboj\u0161a Zeli\u010d
\nModerira: Zoran Grozdanov<\/p>\n

Fragilnost po\u010detka<\/strong>
\n27. 05. 2016.
\nPrognani iz djetinjstva
\nAko pitamo psihologe, oni \u0107e nam okvirno re\u0107i da je djetinjstvo doba koje dolazi nakon infantilnosti i traje do puberteta, a u odnosu na prosje\u010dan ljudski vijek traje zapravo vrlo kratko, svega desetak godina. Karakterizira ga nagli fizi\u010dki rast i veliki napor da se dijete, kroz svoja \u017eivotna iskustva, formira u li\u010dnost. Ako pitamo knji\u017eevnike, re\u0107i \u0107e nam da je djetinjstvo izvor svake pri\u010de, bunar iz kojeg ostatak \u017eivota crpimo inspiraciju za pisanje i hrabrost za \u017eivot. No, \u0161to je onim djetinjstvima koja su \u017ertvovana za neke druge generacije, koja su prekinuta tragi\u010dnim okolnostima, ratovima ili zlim namjerama odraslih? Mogu li ikada biti iskupljena i na koji na\u010din, mo\u017ee li knji\u017eevnost postati uto\u010di\u0161te za one koji su prognani iz vlastitih djetinjstava?
\nSudjeluju: Paulus Hochgatterer, Julya Rabinowich
\nModerira: Aleksandra Mindoljevi\u0107 Drakuli\u0107<\/p>\n

Fragilnost virtualnih identiteta<\/strong>
\n28. 05. 2016.
\nBlack Mirror \u2013 Alternativna prisutnost
\nFilozofi i knji\u017eevnici oduvijek su se trudili opisati i obuhvatiti stvarnost iz \u0161to vi\u0161e perspektiva kako bi, izme\u0111u ostalog, objasnili univerzalno pitanje smisla ljudskog \u017eivota. Pri tome je pa\u017enja i koncentracijauglavnom bila usmjerena na neposredni odnos, kontakt ili osobu. Posredstvom novih tehnologija, za koje mnogi suvremeni mislioci tvrde da su legalna droga, prisutnost u na\u0161im vlastitim \u017eivotima dovedena je u pitanje. Pozornost koja je podijeljena izme\u0111u na\u0161eg realnog i virtualnog identiteta dovodi nas u stanje koje je izme\u0111u stalnog ushi\u0107enja i nelagode, koje se pribli\u017eava nuspojavama sli\u010dnimkao kod kori\u0161tenja narkotika. U odnose ulazimo druga\u010dije nego prije, jaz izme\u0111u crnih ogledala na zidovima koji nas okru\u017euju, s dlana u koji gledamo ve\u0107i dio dana i na\u0161eg unutarnjeg, crvenog bi\u0107a, sve je ve\u0107i. Omogu\u0107ava li nam tehnologija prisutnost na svim drugim mjestima osim u vlastitom \u017eivot i \u0161to je prava stvarnost?
\nSudjeluju: Lars Svendsen, Hrvoje Juri\u0107, Marija Selak
\nModerira: Vlatka Kolarovi\u0107<\/p>\n

STRANI GOSTI:<\/strong><\/h3>\n

ERICA FISCHER ro\u0111ena je u Engleskoj u obitelji emigranata, koji su se u Austriju vratili 1948. godine. U Be\u010du je studirala na Institutu za prevo\u0111enje te postala jedna od vode\u0107ih li\u010dnosti austrijskoga \u017eenskog pokreta. U svom novinarskom radu usredoto\u010dena je na \u017eenska pitanja te pitanja odnosa izme\u0111u spolova, pitanja ju\u017ene Afrike i Mozambika, Balkana, rasizma, antisemitizma i rata. Njezin roman Aimee i Jaguar, napisan prema istinitom doga\u0111aju, postao je svjetska uspje\u0161nica te je preveden na dvadesetak jezika.<\/p>\n

KARL MARKUS-GAUSS ro\u0111en je u Salzburgu 1954. g., gdje i danas \u017eivi kao autor i izdava\u010d \u010dasopisa Literatur und Kritik. Me\u0111u knjigama koje je dosad objavio isti\u010du se Uni\u0161tenje Srednje Europe, Europski abecedarij iSa mnom, bez mene. Knjiga Europljani u izumiranju dobitnica je Nagrade Albert Goldstein Austrijskog kulturnog foruma za promicanje suvremene austrijske knji\u017eevnosti u Hrvatskoj.<\/p>\n

ECE TEMELKURAN jedna je od najpoznatijih turskih knji\u017eevnica, novinarki i politi\u010dkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim novinama, ali i u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu. U istra\u017eiva\u010dkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, \u017eenskog pokreta i pitanja politi\u010dkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu Pen for Peace te nagradu za novinarku godine u Turskoj. Dosad je objavila desetak knjiga.<\/p>\n

RICHARD OVERY profesor je povijesti na londonskom King\u2019s Collegeu te nagra\u0111ivani britanski povjesni\u010dar. Vode\u0107i je autoritet za Drugi svjetski rat i povijest svih suvremenih totalitarizama. \u010clan je Britanske Akademije, a 2001. godine dobio je nagradu Samuel Eliot Morison za doprinos istra\u017eivanju vojne povijesti. Autor je dvadesetak knjiga o Tre\u0107em Reichu i o Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n

ROB RIEMEN nizozemski je esejist i kulturalni filozof. Osniva\u010d je Instituta Nexus kroz koji, kao i cjelokupnim svojim radom, nastoji obnoviti europske duhovne vrijednosti sazdane na ljudima kao \u0161to su Sokrat, Spinoza ili Thomas Mann, te obnoviti solidarnost kao jednu od klju\u010dnih europskih vrednota. Poznat je po esejima Plemstvo duha \u2013 zaboravljeni ideal i Vje\u010diti povratak fa\u0161izma.<\/p>\n

FRANZ HAMMERBACHER unutar austrijske knji\u017eevnosti slovi kao sakuplja\u010d ekstremnih pripovijedaka, pripovjeda\u010d koji se izla\u017ee nepoznatim i opasnim podvizima da bi o njima izvje\u0161tavao u svojim knjigama. Napu\u0161ta posao uglednog be\u010dkog izdava\u010da i kao dobrovoljac UN-a odlazi u mirovnu misiju na Golan koju opisuje u knjiziBravo Hotel. Roman Brodski dnevnik nastao je tijekom osamdeset dana pi\u0161\u010deve plovidbe oko svijeta na velikim teretnim brodovima.<\/p>\n

TERESA FORCADES doktorirala je javno zdravstvo na Sveu\u010dili\u0161tu u Barceloni, a na Harvardu magistrirala teologiju. Pripada redu katalonskih benediktinki, a u svojim predavanjima koje odr\u017eava diljem Europe \u010desto kritizira kapitalizam i sva njegova obilje\u017eja, kao i patrijarhalnost Katoli\u010dke crkve, bore\u0107i se za prava \u017eena u crkvenoj i javnoj sferi. Objavljuje knjige o teolo\u0161kim temama, farmaceutskoj industriji i feminizmu. U Hrvatskoj su objavljenje dvije njene knjige: Bez straha i Vjera i sloboda \u2013 sekularno i religijsko u razgovoru.<\/p>\n

JULYA RABINOWICH ro\u0111ena je u Petrogradu. S roditeljima 1977. emigrira u Be\u010d. Studirala je na Be\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, gdje je diplomirala slikarstvo i filozofiju. Od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama. Godine 2009. dobiva Rauri\u0161ku knji\u017eevnu nagradu i nagradu MiA za roman Rascijepljenost, a 2010. i 2012. presti\u017enu stipendiju grada Be\u010da Elias Canetti.<\/p>\n

LARS SVENDSEN norve\u0161ki je filozof zaposlen kao profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Bergenu na Odsjeku za filozofiju. Me\u0111unarodnu reputaciju stekao je nizom svojih djela, prevedenih na mnoge jezike, od kojih su najpoznatija Strah, Moda, Filozofija dosade, Filozofija zla i Filozofija rada, objavljena u izdanju TIM pressa. U istoj biblioteci objavljena je i njegova najnovija knjiga Filozofija slobode.<\/p>\n

PAULUS HOCHGATTERER ro\u0111en je 1961. godine u Amstettenu, u Donjoj Austriji. \u017divi i radi u Be\u010du kao dje\u010dji psihijatar i pisac. Roman Slast \u017eivota ovjen\u010dan je nagradom Deutscher Krimipreis za najbolji kriminalisti\u010dki roman objavljen na njema\u010dkom jeziku 2007. godine, te presti\u017enom nagradom Europske unije 2009. godine. Dobitnik je i Austrijske nagrade za umjetnost i knji\u017eevnost.<\/p>\n

MONIKA WOGROLLY ro\u0111ena je 1967. godine u Grazu, gdje je diplomirala filozofiju i germanistiku. Tako\u0111er se obrazovala za psihoterapeuta te se bavila bioetikom. Godine 2004. godine stekla je doktorat humanisti\u010dkih znanosti. Nakon knjiga kratke proze Sunovrat u lebdenje i Tra\u017eim svog u\u010ditelja, objavila je romane Tra\u017eim svog ubojicu, U vatru, \u017ddera\u010dica mu\u0161karaca, Nemilosrdna i Gavranovina. Dobitnica je nekoliko knji\u017eevnih stipendija i nagrada. Tako\u0111er redovito objavljuje znanstvene radove.<\/p>\n

MISCHA GLENNY engleski je novinar i povjesni\u010dar. Kao isto\u010dnoeuropski dopisnik The Guardiana i BBC-a izvje\u0161tavao je o padu komunizma i ratovima u biv\u0161oj Jugoslaviji. Dobitnik je vi\u0161e nagrada, me\u0111u kojima je Sonyjeva nagrada za doprinos elektronskom novinarstvu. Napisao je nekoliko knjiga o Isto\u010dnoj Europi i Balkanu. Na hrvatski je prevedena njegova hvaljena knjiga McMafija \u2013 Kriminal bez granica.<\/p>\n

DOMA\u0106I GOSTI:<\/strong><\/h3>\n

JELENA PERVAN po\u010dela je pisati i objavljivati pri\u010de za djecu jo\u0161 u srednjoj \u0161koli, u \u010dasopisima Prvi izbor, Moj planet, Smib i Radost, u kojima i danas objavljuje. Zavr\u0161ila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Njezina slikovnica Doktor Crveni Nos dobila je Pohvalu Nagrade Grigor Vitez za 2014. godinu. \u010clanica je Hrvatskoga dru\u0161tva knji\u017eevnika za djecu i mlade.<\/p>\n

AN\u0110ELO JURKAS jedan je od najaktivnijih pop-kulturnih novinara, kolumnista te glazbenih i filmskih kriti\u010dara mla\u0111e generacije. Aktivno se bavi svim segmentima diskografije. Autor je desetak scenarija za TV emisije. Do sada je objavio nekoliko knjiga od kojih su najzapa\u017eenije Bez rocka trajanja, Soundrack \u017eivota (samopomo\u0107 glazbom), Volim te, Off the record te Veliki prasak: 2 Cellos, dok trenutno u pripremi ima \u010dak \u0161est novih naslova.<\/p>\n

IRENA MATIJA\u0160EVI\u0106 diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik te bila \u010dlanica predsjedni\u0161tva Hrvatskog semioti\u010dkog dru\u0161tva. Eseje i poeziju objavljivala je u Quorumu, Vijencu, Zarezu i drugim \u010dasopisima. Radi kao urednica knji\u017eevnih emisija na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija. Uredila je knjigu Rije\u010di i rije\u010di: rje\u010dnik Tre\u0107eg programa kao dio projekta-emisije Rije\u010di i rije\u010di. Dosad je objavila zbirke pjesama Naizgled i Ju\u017ene te romane Crno pismo i Kao ki\u0161a.<\/p>\n

\u0110UR\u0110A KNE\u017dEVI\u0106 je u Za\u00acgrebu zavr\u0161ila studij povijesti i arheologije. Godine 1992. osnovala je \u017densku infoteku, u okviru koje je ure\u0111ivala feministi\u010dki \u010dasopis Kruh i ru\u017ee te uredila i objavila \u010detrdesetak knjiga prijevoda i doma\u0107ih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godi\u0161njega me\u0111unarodnog seminara \u201c\u017dene i politika\u201d u Dubrovniku. Bavi se novinarstvom i sustavno objavljuje novinske tekstove, eseje, komentare, feministi\u010dke i politi\u010dke \u010dlanke, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Objavila je nekoliko zapa\u017eenih romana, a od 2008. djeluje kao slobodna publicist\u00ackinja.<\/p>\n

NADA MIHOKOVI\u0106 \u2013 KUMRI\u0106 diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Prozu za djecu, mlade i odrasle objavljuje od 1984. na radiju, u \u010dasopisima i dje\u010djim listovima (Modra lasta, Radost, Smib, Prvi izbor). Zastupljena je u nekoliko zajedni\u010dkih knjiga, \u010ditanki i zbornika. Prva knjiga Lastin rep dobila je nagradu Mato Lovrak za najbolji dje\u010dji roman u 1995. godini, nakon kojeg je napisala brojne romane i zbirke pri\u010da za djecu i odrasle.<\/p>\n

ZORAN FERI\u0106 diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika u zagreba\u010dkoj XVIII. gimnaziji. Ve\u0107 prvom knjigom Mi\u0161olovka Walta Disneya izaziva veliku pozornost knji\u017eevne javnosti, a do sada je objavio dvije zbirke pri\u010da, \u010detiri romana te dvije zbirke kratkih eseja. Jedan je od najzna\u010dajnijih suvremenih hrvatskih autora, \u010diji su romani i zbirke pri\u010de osvojili najpresti\u017enije knji\u017eevne nagrade. Knjige su mu prevedene na brojne svjetske jezike.<\/p>\n

SLA\u0110ANA BUKOVAC spisateljica je i novinarka, a diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost u Zagrebu. Do sada je objavila roman Putnici, zbirku pjesama Nijedan pauk nije savr\u0161en, roman Rod avetnjaka, a upravo joj je iza\u0161ao i tre\u0107i roman, Stajska bolest. Za dosada\u0161nje naslove primila je nagrade Slavi\u0107, Kiklop za debitante i nagradu Fran Galovi\u0107.<\/p>\n

EDO POPOVI\u0106 studirao je na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu komparativnu knji\u017eevnost i hrvatski jezik i jugoslavenske knji\u017eevnosti. Bio je jedan od pokreta\u010da i urednika knji\u017eevnog \u010dasopisa Quorum. Prvu knjigu pri\u010da Pono\u0107ni boogie, objavljuje 1987. godine i njome stje\u010de kultni status. Od 1991. do 1995. svoje ratne reporta\u017ee s hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih rati\u0161ta objavljuje u relevantnim hrvatskim novinama i \u010dasopisima. Do sada je objavio pet romana, tri zbirke pri\u010da i dvije knjige nefikcionalne proze, koje su objavljene na desetak stranih jezika.<\/p>\n

NEDA MIRANDA BLA\u017dEVI\u0106-KRIETZMANpjesnikinja je, prozaistica, slikarica i fotografkinja. Studij komparativne knji\u017eevnosti i sociologije zavr\u0161ila je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2007. \u017eivi i radi u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu. Pi\u0161e na hrvatskom i engleskom. Do sada je objavila jedanaest zbirki pjesama, \u010detiri romana, me\u0111u kojima se posebno isti\u010de Ameri\u010dka predigra, te tri zbirke pripovijedaka.<\/p>\n

PREDRAG LUCI\u0106 jedan je od osniva\u010da i kreatora Feral Tribunea. Pokrenuo je i ure\u0111ivao i Feralovu knji\u017eevnu biblioteku. Od ljeta 2009. u rije\u010dkom Novom listu objavljuje dnevne kolumne. Objavio je knjigu Greatest Shits \u2013 Antologiju suvremene hrvatske gluposti u koautorstvu s Borisom De\u017eulovi\u0107em, te nekoliko zbirki satiri\u010dne poezije. Zajedno s De\u017eulovi\u0107em nastupa u popularnim pjesni\u010dkim kabareima.<\/p>\n

NEBOJ\u0160A ZELI\u0106 docent je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bavi se problemima socijalne pravednosti i politi\u010dkog opravdanja zakona. Sa Zoranom Grozdanovim uredio je knjigu Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru.<\/p>\n

ZORAN GROZDANOV predava\u010d je na Centru za protestantsku teologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i urednik u Ex librisu. Objavio je i uredio nekoliko knjiga iz podru\u010dja teologije i filozofije.<\/p>\n

RADE \u0160ERBED\u017dIJA filmski je i kazali\u0161ni glumac te pjesnik. Osnovnu i srednju \u0161kolu zavr\u0161io je u Vinkovcima, a u Zagrebu diplomirao 1969. godine na Akademiji dramske umjetnosti. Glumio je u brojnim jugoslavenskim i hrvatskim filmovima, TV serijama i kazali\u0161nim predstavama. Odlaskom u SAD gradi svoju inozemnu karijeru u filmovima poput Nemogu\u0107e misije i Batman: Po\u010detak. Do sada je objavio knjigu autobiografskih zapisa Do posljednjeg daha i zbirku pjesama Stranac.<\/p>\n

HRVOJE JURI\u0106 radi na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika \u010dasopisa Filozofska istra\u017eivanja i Synthesis philosophica, te suradnik brojnih drugih znanstvenih i kulturnih projekata. Kao filozof se posebno bavi etikom, bioetikom, feministi\u010dkom i rodnom teorijom, te utopijskim studijima. Osim toga, pi\u0161e poeziju te se bavi dru\u0161tvenim aktivizmom.<\/p>\n

MARIJA SELAK diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i radi kao vi\u0161a asistentica na Odsjeku za filozofiju. Njezin znanstveni interes uklju\u010duje metafiziku, filozofiju povijesti, odnos izme\u0111u teorijske i prakti\u010dke filozofije, ontologiju demokracije, bioetiku, problem zla i smrti u filozofiji.<\/p>\n

ERIKA KATA\u010cI\u0106 KO\u017dI\u0106 ro\u0111ena je i odrasla u Kaliforniji, a danas \u017eivi s obitelji u Zagrebu. Bavi se pripovijedanjem autorskih, narodnih i terapeutskih pri\u010da djeci i odraslima. Dio je knji\u017eevno-glazbenog sastava Didgpri\u010de-didgstories gdje s glazbenicom Iva (Pupi) Zelenko pripovijeda uz pratnju na australskom glazbalu didgeridoo. Autorica je terapeutske pri\u010de o malom slonu koja je uvr\u0161tena u knjigu Therapeutic Storytelling \u2013 101 therapeutic stories for children u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj joj je objavljena slikovnica Medvjedica Marta i \u0161areni planinski \u010daj.<\/p>\n

TEA TULI\u0106 spisateljica je i spoken word performerica ro\u0111ena u Rijeci 1978. Prozu je objavljivala u raznim doma\u0107im i inozemnim knji\u017eevnim \u010dasopisima, uklju\u010duju\u0107i i McSweeney\u2019s iz San Francisca. Kratke pri\u010de su joj prevedene na engleski, francuski, slovenski i poljski jezik. Godine 2011. je osvojila nagradu Prozak koju dodjeljuju izdava\u010dka ku\u0107a Algoritam i \u010dasopis Zarez za najbolji rukopis autora do 35 godina. U sklopu te nagrade objavila je fragmentarni roman\/zbirku crtica Kosa posvuda. Na Bandcampu je 2014., u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila spoken word album Album\u010de. Ove godine objavljuje roman Maksimum jata.<\/p>\n

DRA\u017dEN KATUNARI\u0106 pjesnik je, prozaik i esejist ro\u0111en u Zagrebu 1954 godine. Glavni je urednik \u010dasopisa Europski glasnik. Dosad je objavio vi\u0161e od dvadeset pjesni\u010dkih i proznih knjiga. Djela su mu prevedena na francuski, njema\u010dki, makedonski i druge europske jezike. Dobitnik je presti\u017enih knji\u017eevnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i knji\u017eevnosti. Ove godine objavljen je njegov posljednji roman Smije\u0161ak Padra Pija.
\nSANJA LANC je ro\u0111ena 1986. godine u Zagrebu. Zavr\u0161ila je op\u0107i smjer X. gimnazije te 2005. godine upisala sveu\u010dili\u0161ni preddiplomski studij logopedije. Po zavr\u0161enom studiju, od 2010. godine, zaposlena je kao logoped u Poliklinici za rehabilitaciju slu\u0161anja i govora SUVAG, Zagreb. U Slu\u017ebi za medicinsku rehabilitaciju \u0161kolske dobi sura\u0111uje s kolegicom iz studentskih dana, Majom Vincek Slunjski.<\/p>\n

MAJA VINCEK SLUNJSKI ro\u0111ena je 1986. godine u Vara\u017edinu, gdje je zavr\u0161ila \u0160kolu za dizajn, tekstil i odje\u0107u, smjer grafi\u010dki dizajner. Zatim 2005. godine upisuje preddiplomski studij fonetike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslije i diplomski studij logopedije koji zavr\u0161ava 2010. godine. Iste godine zapo\u0161ljava se u Poliklinici SUVAG, Slu\u017ebi za medicinsku rehabilitaciju djece \u0161kolske dobi u Zagrebu, gdje i danas radi. Godine 2013. upisuje \u010detverogodi\u0161nju edukaciju za psihoterapeutkinju djece i adolescenata u Hrvatskoj interdisciplinarnoj terapijskoj udruzi za djecu i mlade\u017e u Zagrebu.<\/p>\n

\u017dELJKA HORVAT-VUKELJA autorica je mnogih igrokaza i slikovnica za djecu, a neka njezina djela, poput Slikopri\u010da i Hrabrice, lektira su za u\u010denike prvog razreda. U vi\u0161e od tisu\u0107u odr\u017eanih knji\u017eevnih susreta u Hrvatskoj i dijaspori izgradila je originalan stil pripovijedanja u kojem se od publike tra\u017ei da aktivno sudjeluje \u2013 govore\u0107i, glume\u0107i, pjevaju\u0107i, udaraju\u0107i ritam, izvode\u0107i pantomimu ili igraju\u0107i neke nove igre.<\/p>\n

DUBRAVKA TE\u017dAK diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost, indologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. zaposlena je na U\u010diteljskom fakultetu, gdje je danas redovita profesorica dje\u010dje knji\u017eevnosti. Predavala i na Pedago\u0161kom fakultetu u Rijeci, boravila u SAD-u u organizaciji Institute of International Education u Washington. Voditeljica je znanstvenih projekata: Hrvatska dje\u010dja knji\u017eevnost u okviru svjetske dje\u010dje knji\u017eevnosti i Fabula i diskurs u dje\u010djoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n

MARINA GABELICA ro\u0111ena je 1981. godine u Koprivnici. Nakon zavr\u0161ene op\u0107e gimnazije studira na U\u010diteljskom fakultetu u Zagrebu (razredna nastava i hrvatski jezik; Pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje i Waldorfski studij). U sredi\u0161tu su njezinoga znanstvenog i stru\u010dnog interesa dje\u010dja knji\u017eevnost, lektira i poticanje \u010ditanja, digitalni mediji, medijska i filmska pismenost. Objavljuje znanstvene i stru\u010dne radove te redovito sudjeluje na me\u0111unarodnim i doma\u0107im znanstvenim skupovima. Prevela je nekoliko knjiga i ud\u017ebenika. Autorica je ud\u017ebenika i metodi\u010dkih priru\u010dnika iz Hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti, te digitalnih ud\u017ebenika.<\/p>\n

MAJA JURIN ro\u0111ena je 1978. godine u Zagrebu. \u0160kolovala se u Zagrebu i Londonu. Put ju je vodio od ekonomije do psihologije iako je uvijek vi\u0161e naginjala ovome drugome. Godine 2008. godine diplomirala je integrativnu tjelesno orijentiranu terapiju pri Snowlion Center School Hrvatska. Kreativnost joj je do\u0161la kao prirodan nastavak terapijskog rada na sebi. No, \u017eelja da napravi ne\u0161to vi\u0161e u tom smjeru do\u0161la je s potrebom da njezino dijete ne gleda u TV ili mobitel osim ako i kad je neizbje\u017eno. Vode\u0107i se tom mi\u0161lju osnovala je svojutvrtku Mali kreativcigdje se vrlo brzo rodila ideja za Kreativni kutak, a kroz kontakte s u\u010diteljicama, odgojiteljicama i djecom, potreba da i Kreativni priru\u010dnik ugleda svjetlo dana.<\/p>\n

RU\u017dICA BRE\u010cI\u0106 doktorirala je na Ekonomskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu na kojem radi kao docent. U okviru bilateralnog znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog projekta Financijska pismenost i socijalizacija djece kao potro\u0161a\u010da voditelj je hrvatske radne skupine. Od 2016. godine sudjeluje kao voditelj hrvatske radne skupine na me\u0111unarodnom projektu Obzor 2020 (2016-2021) \u201eStrengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy”, u okviru kojeg se provodi istra\u017eivanje o prehrambenim navikama djece u osnovnim \u0161kolama te se radi na preporukama za unapre\u0111enje javne nabave hrane i obroka u osnovnim \u0161kolama. Samostalno i u koautorstvu aktivno objavljuje znanstvene radove u poznatim svjetskim i doma\u0107im \u010dasopisima te sudjeluje na doma\u0107im i inozemnim konferencijama.<\/p>\n

JELENA FILIPOVI\u0106 docentica je na Ekonomskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu. Doktorirala na temu dje\u010dje potro\u0161nje na Sveu\u010dili\u0161tu u Beogradu, a pored toga zavr\u0161ila je i magistarski studij na Sveu\u010dili\u0161tu Tor Vergata. Autorica je ve\u0107eg broja znanstvenih radova iz podru\u010dja dje\u010djeg potro\u0161a\u010dkog pona\u0161anja. U okviru bilateralnog znanstveno-obrazovnog projekta “Financijska pismenost i potro\u0161a\u010dka socijalizacija djece”, koji se provodi pod pokroviteljstvom hrvatskog i srpskog ministarstva obrazovanja, voditeljica je srpskog istra\u017eiva\u010dkog tima. Autorica je i realizatorica vi\u0161e projekata za poticanje poduzetni\u0161tva me\u0111u mladima, a tako\u0111er sudjeluje i na projektu “Strengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy” (program Obzor 2020, 2016-2021), u okviru kojeg je voditeljica radnog projekta za pobolj\u0161anje obroka u osnovnim \u0161kolama u Hrvatskoj i Srbiji.<\/p>\n

JADRANKA KLEPAC hrvatska je knji\u017eevnica ro\u0111ena u Skradinu 1951. godine. Uz profesorski rad, bavi se i pisanjem. Do sada je objavljivala u Modroj lasti, Smibu, matemati\u010dkom \u010dasopisu Matka i Radosti. Stru\u010dno-metodi\u010dke \u010dlanke objavljivala je u \u010dasopisima za nastavnike matematike Pou\u010dak i Matematika i \u0161kola. Do sada je objavila nekoliko knjiga: Zbirka rije\u0161enih maturalnih zada\u0107a (1997.), Patuljci \u017eive u kuglama (2000.), Miris knjige (2004.), Kora od jabuke (2008.), Moje boje (2008.).
\nJASMINKA TIHI-STEPANI\u0106 profesorica je hrvatskog jezika u O\u0160 Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Pi\u0161e za djecu i mlade. Pri\u010de objavljuje u \u010dasopisima Modra Lasta, Smib, Radost i Knji\u017eevnost i dijete, kao i na Hrvatskom radiju u emisiji Pri\u010da za velike i male te u TV seriji Psst… Pri\u010da! Njen roman prvijenac Ima\u0161 Fejs? dobio je nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu i mlade objavljen u 2011. godini, a istoimena radioigra nagra\u0111ena je posebnom nagradom na 9. me\u0111unarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi koju dodjeljuje Me\u0111unarodna unija za dje\u010dju knjigu IBBY. U svojim romanima i pri\u010dama autorica se bavi suvremenim temama i problemima koji zaokupljaju mlade i one koji se mladima bave, pa su njezina djela zanimljiva i mla\u0111oj i starijoj publici.<\/p>\n

GLAZBENICI:<\/strong><\/h3>\n

FAREWELL DEAR GHOST je indie rock bend iz Austrije. Na sceni se pojavljuju 2013. godine s albumom We Colour The Night nakon kojeg slijedi EP Skin 2016. godine. Njihovi albumi i koncerti popra\u0107eni su odli\u010dnim kritikama. Ne bje\u017ee\u0107i od velikih gesti i osje\u0107aja Farewell Dear Ghost kanaliziraju svoju strast, sumnje i nade u savr\u0161enoj simbiozi za\u010dudnih stihova i glazbe koja nosi.<\/p>\n

HOLLER MY DEAR svestrani je bend koji dolazi iz Berlina. Kroz jazz, funk i folk melodije te zarazni ritam \u0161ire pozitivnu energiju koja djeluje poput antidepresiva. Iza sebe imaju dva albuma i niz koncerata diljem Europe. S novim albumom Eat, drink and be merry obaraju s nogu jo\u0161 pikantnijom glazbom nego \u0161to je bila do sada.<\/p>\n

COL LEGNO osnovan je u rujnu 2013. godine te je ansambl studenata Muzi\u010dke akademije u Zagrebu, posebice udaraljka\u0161kog te guda\u010dkih studija. Dirigent je Darijan Ivezi\u0107, a koncertna majstorica studentica 4. godine violine Jasmina Boji\u0107. Naglasak djelovanja ansambla je na literaturi XX. stolje\u0107a, baziranoj na guda\u010dkom orkestru. Kao i na izvedbama i praizvedbama djela hrvatskih autora. Ansambl djeluje i u pop-sastavu Col legno FM s programom popularne glazbe od Beatlesa do Davida Guette.<\/p>\n

GENTLEMAN je hrvatski kantautor koji na sceni djeluje od 2015. g. Na koncertima posebne atmosfere izvodi pjesme specifi\u010dnog sentimenta glazbeno svedene na gitaru i vokal, ali u kompleksnom aran\u017emanu evociraju\u0107i ono najbolje od jazza i popularne glazbe proteklih desetlje\u0107a. Sve su pjesme beziznimno intimne, lirski i glazbeno mo\u0107ne, \u017eanrovski raznovrsne, ali uvijek prepoznatljivo Gentlemanske.<\/p>\n

FILMOVI:<\/strong><\/h3>\n

MACONDO<\/strong> (Sudabeh Mortezai, 2014., 98 min)
\nIgrani film
\nRamasan mora preuzeti veliku odgovornost za jednog jedanaestogodi\u0161njaka. U tradicionalnom \u010de\u010denskom dru\u0161tvu on nakon smrti svojega oca slovi za glavu obitelji i mora se brinuti o majci i dvije mla\u0111e sestre. Njegov je svijet Macondo, izbjegli\u010dko naselje na rubu Be\u010da. Njegov se svijet sru\u0161i kada u naselje dolazi Isa, ratni drug njegovog pokojnog oca.<\/p>\n

BLACK BROWN WHITE<\/strong> (Erwin Wagenhofer, 2011., 102 min)
\nIgrani film
\nVoza\u010d kamiona Don Pedro sa svojim partnerom vodi malu \u0161pediciju koja je specijalizirana za prijevoz povr\u0107a. Kroz godine su razvili rafinirani sistem za prijevoz ilegalnih izbjeglica iz Afrike u Europu. Jackie, mlada Nigerijka bje\u017ei sa svojim sinom Emanuelom preko Sahare u smjeru sjevera. Njen cilj je \u017deneva, gdje \u017eivi dje\u010dakov otac. Na afri\u010dko-europskoj granici susre\u0107u se Don Pedro, Jackie i Emanuel.<\/p>\n

DJE\u010cJA MAGIJA<\/strong> (Ruth Rieser, 2016., 71 min)
\nIgrani film za djecu
\nLjeto je stiglo, cirkus \u201eDimitri\u201c stigao je u dje\u010dje carstvo. Ali gdje su djeca? \u201eNema nikoga\u201c, tu\u017eno zaklju\u010duje klaun Leon i odlazi u potragu. Ne\u0161to tajanstveno se odvija tijekom dana i no\u0107i. Djeca postaju vidljiva. Odrasli pre\u017eivljavaju u vlastitom svijetu. Puna radosti djeca razvijaju svoju posebnu snagu i njihovi snovi postaju stvarnost.<\/p>\n

[izvor informacije Zagreb Book Festival<\/strong><\/a>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>