\n A ZA NJOM STRA\u017dARI\u2026<\/strong><\/p>\n
DANI SATIRE FADILA HAD\u017dI\u0106A zakora\u010dili su sigurnim korakom u petu deceniju svojega postojanja. Svoju zrelost ovaj je festival kazali\u0161ta dosegnuo odrastaju\u0107i odva\u017eno u raskoraku dvaju tisu\u0107lje\u0107a, reagiraju\u0107i uvijek i bez zadr\u0161ke na dru\u0161tveni kontekst, aktualni trenutak na\u0161e zbilje promi\u010du\u0107i i pomi\u010du\u0107i granice slobode misli, rije\u010di i teatarskog izri\u010daja ovoga \u017eanra, satire, ne odri\u010du\u0107ipri tome slobodi,za koju se zalagao, potrebnuodgovornost. Ismijavao je, izvrgavao poruzi, stavljao pod lupu koja je svojim pove\u0107alom detektirala nepravilnosti, teuporno propitivaoporoke privatne i \u201cvrline\u201c javne<\/em> upiru\u0107i prstom u devijantne pojave dru\u0161tva ili pak u mane pojedinca koji ga personificiraju. Fokus interesa obuhva\u0107ao je kako dnevnopoliti\u010dku satiru tako i okolnostima probrana univerzalna pitanja u kojima smo prepoznavali humornu stranu zapitanosti o vlastitim sudbinama. Satiri\u010dno je, ovisno o okolnostima, kroz ova turbulentna vremena trajanja festivala, svojim programom svjedo\u010dilo o tome kako se literarne strategije mije\u0161aju: satiri\u010dno je katkad ustupalo prostor komi\u010dnom, burlesknom, parodijskom, a onda nas opet vra\u0107alo onome smijehu koji ostavlja gorak okus u ustima.Ali Dani satire uvijek su osiguravali prostor u kojem je neprijeporna bila namjera postavljati prava, \u010desto i neugodna pitanja.<\/p>\n Jer znamo da ni satira, kao niti teatar sam,ne mo\u017ee promijeniti svijet, ali mo\u017ee i mora uporno nastojati svojim preciznim ubodima boriti se za bolje dru\u0161tvo razotkrivaju\u0107i ono \u0161to je u njomu lo\u0161e. Ona indirektnim putem manjkavu stvarnost suprotstavlja idealu<\/em>. Za njega se zala\u017ee, no njojzi imanentna polemi\u010dnost i potrebna kriti\u010dnost ipak je tek i na sre\u0107u uto\u010di\u0161te optimizma. A njega nam kroni\u010dno nedostaje.<\/p>\n Ovogodi\u0161nji program festivala odredili su suvremeni pisci i autorski projekti te adaptacije klasika, dakle – suvremena rije\u010d! Oblikovana trenutkom.Odre\u0111ena mjestom. Ali ona koja se ovoga puta i u ovome vremenu utje\u010de satiri\u010dnom, a odustaje od komi\u010dnog. Zajedni\u010dki nazivnik nametnuo se isitsnuv\u0161i kvalitetna komedigrafska ostvarenja u korist onih satiri\u010dnih. Autori \u2013 pisci, glumci, redatelji, dramaturzi, autori glazbe, scenografi, kostimografi, koreografi – naoru\u017eani talentom, humorom, pronicljivo\u0161\u0107u,razli\u010ditim estetikama, produkcijskim mogu\u0107nostima,dokazuju ovim predstavama da \u0161to su vremena te\u017ea, udar je satire ja\u010di, \u017ealac dublje ubada. Satira kao modus izri\u010daja ovih predstava, teatarsko literarnog obra\u010duna s onim pitanjima koja nas mu\u010depokazuje i dokazuje da se pogotovo u kriznim vremenima i neure\u0111enim dru\u0161tvima teme name\u0107u na svakom koraku.<\/p>\n Umjetni\u010dka te\u017enja za Utopijom nemo\u0107nika u pameti<\/em>. Ona je na\u0161 \u0161tit. \u0160tit protiv onih koji se pla\u0161e vlastitog odraza u ogledalu povijesti koja se doga\u0111ala onda, a doga\u0111a se i sada. I nama.<\/p>\n Sa \u0161titom ili na \u0161titu<\/em> \u2013 jer satira ide naprijed, a za njom stra\u017eari!<\/p>\n \u017deljka Udovi\u010di\u0107 Ple\u0161tina<\/strong><\/p>\n 41. dani satire Fadila Had\u017ei\u0107a – Vizual<\/p><\/div>\n 2.6.2017. u 20 sati SVE\u010cANO OTVARANJE u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 4.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 5.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 6.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 7.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 8.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 10.6.2017. u 23 sata u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 11.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 12.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 13.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 14.6.2017. u 20 sati u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 16.6.2017. u 23 sata u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh 17.6.2017. u 20 sati u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih 18.6.2017. u 19,30 sati u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu 19.6.2017. u 19,30 sati u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu 21.6.2017. u 20 sati [izvor informacije\u00a0Kazali\u0161te Kerempuh<\/a><\/strong>]<\/p>\n![\"41.](\"http:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/SKK_DaniSatire2017_PR.jpg\")
<\/a>RASPORED
\n41. DANI SATIRE FADILA HAD\u017dI\u0106A<\/strong>
\n 2. \u2013 21. LIPNJA 2017.<\/strong><\/h3>\n
\nSLOVENSKO NARODNO GLEDALI\u0160\u010cE NOVA GORICA \/ Slovenija
\nThe Tiger Lillies, Julian Crouch, Phelim McDermot: PETER KU\u0160TER<\/strong>
\nBizarna opereta
\nprevoditelj: Andrej Rozman Roza \/ redateljica: Ivana Djilas \/ dramaturginja: Ana Kr\u017ei\u0161nik Bla\u017eica \/ lektor: Sre\u010dko Fi\u0161er \/ autori aran\u017emana: Bo\u0161tjan Narat, Bla\u017e Celarec, Jo\u017ei \u0160alej \/ korepetitor: Jo\u017ei \u0160alej \/ scenografkinja i oblikovateljica lutaka: Barbara Stupica \/ kostimografkinja: Jelena Prokovi\u0107 \/ koreografkinja: Ma\u0161a Kagao Knez \/ savjetnik za animaciju lutaka: Brane Vi\u017eintin \/ oblikovatelj svjetla: Samo Oblokar \/ oblikovateljica maske: Tina Prpar \/ asistentica scenografkinje: Ana \u017derjal \/ asistentica kostimografkinje: Neli \u0160trukelj
\nizvo\u0111a\u010di: Ana Facchini, Kristijan Gu\u010dek, Peter Harl, Gorazd Jakomini, Patrizia Jurin\u010di\u010d Fin\u017egar, Jure Kopu\u0161ar, Matija Rupel, Marjuta Slami\u010d, Andrej Zalesjak
\nglazbenici: Bla\u017ee Celarec k.g., Bo\u0161tjan Narat k.g., Jo\u017ei \u0160alej k.g.
\nGlazbena igra kultne londonske skupine Tiger Lillies je preradba svjetski poznate dje\u010dje slikovnica ‘Peter Ku\u0161ter’ (Struwwelpeter, 1845.) njema\u010dkoga psihijatra, pjesnika i spisatelja Heinricha Hoffmanna. \u201eJunk – opera\u201c, kao \u0161to su je imenovali sami autori, prvi put je predstavljena 1998. u Londonu, a slijedila su uprizorenja diljem svijeta, od Broadwaya do be\u010dkog Burgtheatra. Dobila je brojne nagrade od kojih isti\u010demo onu najva\u017eniju, Laurence Olivier Award for Best Entertainment (2002.). Hoffmanov ‘Peter Ku\u0161ter’ sadr\u017ei razli\u010dite pri\u010de, napisane u vremenu takozvane crne romantike. Bizarne pri\u010de pipovijedaju o lo\u0161em pona\u0161anju djece i njegovim mogu\u0107im opasnih posljedicama. Dje\u010dak koji ne\u0107e jesti sve vi\u0161e mr\u0161avi, dok ne umre; drugi, koji ne pazi kuda hoda, padne u vodu i skoro se utopi; djevoj\u010dica, koja se igra sa zabranjenim \u0161ibicama, izgori\u2026 U pri\u010dama se strah upotrebljava da bi se djecu nau\u010dilo lijepom pona\u0161anju i poslu\u0161nosti. Bez obzira na sumnjivu tradiciju takve crne pedagogije, djelo spada me\u0111u najuspje\u0161nije dje\u010dje knjige; njegovi motivi su bili upotrebljavani u literaturi, na filmu i televiziji. Mark Twain je djelo preveo na engleski, a nedavno je ameri\u010dka serija ‘Family Guy’ parodirala njegove epizode. Neuobi\u010dajena predstava, namijenjena odraslima i mlade\u017ei, uzbu\u0111uje groteskno-morbidnom intenzifikacijom dobro znanih pri\u010da i crnim humorom i obe\u0107ava odli\u010dan kazali\u0161ni doga\u0111aj, kombiniraju\u0107i slavne pri\u010de s inspirativnom estetikom i glazbenom interpretacijom pod vodstvom redateljice Ivane Djilas.<\/p>\n
\nFIRCHIE THINK TANK STUDIO, Novi Sad \/ Srbija<\/strong>
\n Milena Bogovac: JAMI DISTRIKT<\/strong>
\nredatelj: Kokan Mladenovi\u0107 \/ glazba: Marko Grubi\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Isidora Simijonovi\u0107, Jelena Graovac, Nina Ne\u0161kovi\u0107, D\u017eemal al Kisvani, Marko Grubi\u0107
\nDokumentarna kazali\u0161na predstava o najstarijoj naciji na svijetu! Nacije proizvode ratove i ratovi proizvode nacije. Tko je prvi po\u010deo? Dokazat \u0107e se! Nacija koja doka\u017ee da je evoluirala direktno iz majmuna, dobiva nagradnu vo\u017enju u povijesnom luna-parku. ‘Jami Distrikt’ je kazali\u0161na predstava koja problematizira pitanja nacije i nacionalnih dr\u017eava u hi-tech svijetu 21. stolje\u0107a. Polaze\u0107i od \u010dinjenice da je nacija konstrukt i pojam izmi\u0161ljen u 19. stolje\u0107u, ova predstava postavlja pitanje: kako je izumu 19. stolje\u0107a po\u0161lo za rukom da izgleda kao da je tu bio oduvijek? Da li su nam, u eri interneta, umjetne inteligencije i suvremene medicine jo\u0161 uvijek potrebne stare, \u201edobre\u201c nacije? \u0160to \u0107e smijeniti nacije i nacionalne dr\u017eave? I tko je gori: nacije ili korporacije?! Do kraja 20. stolje\u0107a o\u010dekuje se da \u0107e ve\u0107inu intelektualnih i fizi\u010dkih poslova obavljati roboti. Da li \u0107e roboti imati nacionalnu svijest? Da li \u0107e biti robo-rodoljubi i robo-domoljubi? Da li \u0107e ideja nacije zavr\u0161iti na smetli\u0161tu povijesti, ili \u0107e tamo zavr\u0161iti oni koji u nju vjeruju? Da li \u0107emo u 22. stolje\u0107e u\u0107i u cipelama iz 19. stolje\u0107a? I da li nas \u017euljaju te razga\u017eene cipele? One odavno nisu lijepe. A da li su udobne?<\/p>\n
\nKRALJEVSKO POZORI\u0160TE ZETSKI DOM NA CETINJU \/ Crna Gora
\nAutorski projekt \u00c1rp\u00e1da Schillinga: DOKLE POGLED SE\u017dE<\/strong>
\nredatelj: \u00c1rp\u00e1d Schilling \/ dramaturg Bence Biro \/ prevoditeljica, suradnica dramaturga Kata \u0110armati \/ skladateljica Nina Perovi\u0107 \/ asistent redatelja Mirko Radonji\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Varja \u0110uki\u0107, Dejan \u0110onovi\u0107, Aleksandar Gavrani\u0107, Sr\u0111an Grahovac, Du\u0161an Kova\u010devi\u0107, Jelena Simi\u0107, Zoran Vujovi\u0107, Nada Vuk\u010devi\u0107
\nTurbulentne teme dana\u0161njice koje je poznati ma\u0111arski redatelj \u00c1rp\u00e1d Schilling smjestio u radnju predstave prepoznate su kao goru\u0107i problemi u Crnoj Gori, ali nisu samo realnost ovog prostora nego i Balkana, pa i drugih europskih zemalja. Redatelj se nada da \u0107e publika nakon izlaska iz dvorane razgovarati o svemu jer, kako ka\u017ee, demokracija zahtijeva ba\u0161 to \u2013 da ju razumijemo i da ju znamo primijeniti. \u201eMnogo govorimo o slobodi i demokraciji, smatram da je sve to ipak rad. Smatram da su pojmovi kao \u0161to su sloboda, demokracija i mir pojmovi na kojima treba raditi i o kojima moramo govoriti. To traje i te\u0161ko pada ljudima. Demokracija umara \u010dovjeka. Diktaturu je u neku ruku lak\u0161e shvatiti. \u010covjek ju mo\u017ee podnijeti, a u demokraciji moramo biti oprezni. Na\u0161a predstava dodatna je vrijednost toj temi\u201d, kazao je \u00c1rp\u00e1d Schilling. U 18 prikazanih scena vidimo nelagodu u dru\u0161tvu, ali i u obitelji: otkaze, sva\u0111u mu\u017ea i \u017eene, poku\u0161aj da se pokrade banka koji neslavno zavr\u0161ava, potvr\u0111ivanje neovisnosti mlade \u017eene, ne\u010dije k\u0107eri koja iz zemlje odlazi u Englesku, ali se nakon Brexita \u017eeli vratiti: \u201eDobri su im Indijci i Kinezi, nas Balkance ne podnose.\u201d Snaga predstave je u ogoljenoj scenografiji, u obliku \u2013 onakvom kakav jest, prirodnom, \u010dak hrapavom, u glumi. Predstava se odvija na pozornici, ali \u010dini se kao da je rezervirana za intimno prikazivanje pred nekoliko gledatelja. Glumci su iznimni, odli\u010dni i elokventni, donose tekst jedinstvenom snagom, odlu\u010dni da budu ne\u0161to vi\u0161e, iskreni kada iskazuju osje\u0107aje i slobodni u darivanju likova po\u0161tenjem i \u010disto\u0107om.<\/p>\n
\nNARODNO POZORI\u0160TE NARODNO KAZALI\u0160TE N\u00c9PSZ\u00cdNH\u00c1Z SUBOTICA \/ Srbija
\nBoban Skerli\u0107 \u2013 Milena Depolo: VRLA NOVA 2061.<\/strong>
\nredatelj: Boban Skerli\u0107 \/ dramaturginja: Milena Depolo \/ scenografkinja: Marija Kalabi\u0107 \/ kostimograf: Matko Marosiuk \/ skladateljica: Irena Popovi\u0107 \/ asistent skladateljice: Geza Ku\u010dera ml. \/ koreografkinja: Andreja Kule\u0161evi\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Vesna Kljai\u0107 Ristovi\u0107, Jelena Mihajlovi\u0107, Minja Pekovi\u0107, Vladimir Grbi\u0107, Milan Vejnovi\u0107, Sr\u0111an Sekuli\u0107, Geza Ku\u010dera ml., Ma\u0107a\u0161 Lakato\u0161
\nVapaj.
\nVrla nova 2061. je vapaj.
\nVapaj gra\u0111ana i vapaj gra\u0111anima.
\nDa razgrnu \u0161oder prostakluka i bezna\u010dajnih informacija.
\nDa napuste naizgled neizbje\u017eni krug rutina koje ih izlu\u0111uju i ostavljaju lakim metama za plja\u010dku.
\nDa iskora\u010de iz prostora magle & sjenki koji im aran\u017eiraju cini\u010dne oligarhije. I da se vrate sebi.
\nAutenti\u010dnom sebi. I da u\u010dine svijet boljim mjestom. Dobro je \u0161to jo\u0161 postoji kazali\u0161te. To je jedino mjesto gdje mo\u017eemo glasno vikati o tome kako se osje\u0107amo u svijetu koji nas okru\u017euje. I da znamo da \u0107e nas netko \u010duti. Ili bar da imamo iluziju o tome. Jedino \u0161to nad nama lebdi opasnost da ni kazali\u0161ta vrlo brzo vi\u0161e ne\u0107e biti. To \u0107e onda zaista biti kraj svijeta.
\nMilena Depolo<\/p>\n
\nSATIRI\u010cKO KAZALI\u0160TE KEREMPUH, Zagreb
\nAnte Tomi\u0107 & Rajko Grli\u0107: USTAV REPUBLIKE HRVATSKE<\/strong>
\nredatelj: Vinko Bre\u0161an \/ adaptacija i dramaturgija: \u017deljka Udovi\u010di\u0107 Ple\u0161tina \/ kostimografkinja: Doris Kristi\u0107 \/ scenograf: Dragutin Broz \/ glazba: Mate Mati\u0161i\u0107 \/ oblikovatelj svjetla: Aleksandar Mondecar \/ asistentica re\u017eije: Julia Martinovi\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Borko Peri\u0107, Nik\u0161a Butijer, Ana Maras Harmander, Damir Polji\u010dak, Matija \u0160akoronja, Vedran Mlikota
\nNaji\u0161\u010dekivaniji hrvatski film pro\u0161le godine i zasigurno jedan od najhrabrijih filmova novog milenija ‘Ustav Republike Hrvatske’ Ante Tomi\u0107a & Rajka Grli\u0107a u re\u017eiji Rajka Grli\u0107a ve\u0107 mjesecima na dnevnoj razini nevi\u0111enim uspjehom puni kino dvorane. Nakon mnogobrojnih me\u0111unarodnih i regionalnih Satiri\u010dko kazali\u0161te \u201eKerempuh\u201c odlu\u010dilo se na kazali\u0161no uprizorenje u re\u017eiji Vinka Bre\u0161ana uz adaptaciju i dramaturgiju \u017deljke Udovi\u010di\u0107 Ple\u0161tina. Rije\u010d je o hrabrom tekstu, o suvremenoj satiri koja kroz nacionalne odnose (one Hrvata i Srba) te kroz homofobne relacije (pitanje pozicije homoseksualaca u dru\u0161tvu) progovara o nekim temama koje, na\u017ealost, ne mo\u017eemo smatrati nadi\u0111enima unutar postoje\u0107e svakodnevice kojoj svjedo\u010dimo. Radi se o predstavi koja se bavi ljubavlju i mr\u017enjom, hrabro\u0161\u0107u i kukavi\u010dlukom, erotikom i netrpeljivo\u0161\u0107u prema drugima i razli\u010ditima.
\nProfesor Vjeko \u017eivi u centru Zagreba s Hrvojem, nepokretnim ocem, nekada\u0161njim usta\u0161kim \u010dasnikom. Vjekin u\u017eitak su no\u0107ne \u0161etnje kada, odjeven kao \u017eena, luta gradom. U jednoj od tih \u0161etnji pretu\u010de ga grupa mladi\u0107a. U bolnici ga prepozna Maja, medicinska sestra koja \u017eivi u podrumu njegove zgrade. Od toga trenutka Maja se po\u010dne brinuti za njega i njegovog oca. Zauzvrat Vjeko Majinom mu\u017eu, policajcu Anti, pomogne pripremiti ispit iz Ustava Republike Hrvatske…
\nTako po\u010dinje ova pri\u010da o ljubavi i mr\u017enji, pri\u010da o \u010detvero vrlo razli\u010ditih ljudi koje je sudbina iznenada u\u010dinila me\u0111usobno ovisnima.<\/p>\n
\nPOZORI\u0160TE ATELJE 212, Beograd \/ Srbija
\nAleksandar Popovi\u0107: MRIJE\u0160\u0106ENJE \u0160ARANA<\/strong>
\nredatelj: Milan Ne\u0161kovi\u0107 \/ dramaturginja: Jelena Mijovi\u0107 \/ scenografkinja: Vesna Popovi\u0107 \/ kostimografkinja: Marina Medenica \/ skladatelj: Vladimir Pejkovi\u0107 \/ asistentica scenografa: Mina Lazarevi\u0107 \/ asistentica kostimografa: Biljana Grgur
\nizvo\u0111a\u010di: Svetozar Cvetkovi\u0107, Hristina Popovi\u0107, Uro\u0161 Jakovljevi\u0107 Savi\u0107, Nemanja Oliveri\u0107, Ivan Jevtovi\u0107, Dubravka Mijatovi\u0107, Nenad Jezdi\u0107, Dragana \u0110uki\u0107, Tihomir Stani\u0107
\n‘Mrije\u0161\u0107enje \u0161arana’ je komad o prijelomnim povijesnim trenucima, politi\u010dkim previranjima i velikim dru\u0161tvenim promjenama koje se paralelno doga\u0111aju u jednoj ku\u0107i, unutar mje\u0161ovite obitelji malih gra\u0111ana i seljaka koji se me\u0111usobno bore za vlast i prevlast. Komi\u010dno i apsurdno je koliko iz te borbe isijavaju i du\u0161evnost, i ranjivost, i smije\u0161na ljudska moralna posrnu\u0107a. Kao i sam pisac, i ova predstava poku\u0161ava mane svoga naroda, one najgore osobine, na neki na\u010din objasniti i, obja\u0161njavaju\u0107i ih, potra\u017eiti bolji put. ‘Mrije\u0161\u0107enje \u0161arana’ se doga\u0111a u turbulentnim vremenima i represivnom sustavu koji bude zvijer u ljudima. \u010covjek ima svoje animalno bi\u0107e i ne treba se tek tako igrati s njim. Tko pusti zvijer iz \u010dovjeka, veliki je zlo\u010dinac. Ne bi nas trebalo puno izazivati da po\u010dnemo jesti rukama, da otimamo, udaramo \u2013 da dignemo ruke od salvete, od tanjura, od \u017elice. Ru\u017ee ne treba gajiti u podrumu i zalijevati ih vru\u0107om vodom da bismo vidjeli koliko su otporne. Zna se \u0161to treba raditi s ru\u017eama. “Ho\u0107e vrlo brzo ru\u017ea da podivlja. Ho\u0107e \u010dovek da podivlja.”<\/p>\n
\nZAGREBA\u010cKO KAZALI\u0160TE MLADIH \/ DE FACTO KAZALI\u0160NA GRUPA \/ AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI SVEU\u010cILI\u0160TA U ZAGREBU
\nAutorski projekt Sa\u0161e Bo\u017ei\u0107a i Petre Hra\u0161\u0107anec: FOLK ACTS<\/strong>
\nKazali\u0161ni performans za glumicu Nata\u0161u Dangubi\u0107 i kafansku pjeva\u010dicu Vi\u0161nju Vitas
\nredatelj: Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107 \/ scenografkinja i kostimografkinja: Zdravka Ivandija Kirigin \/ oblikovatelj zvuka: Damir \u0160imunovi\u0107 \/ oblikovatelj svjetla: Marino Frankola \/ video Robin Pretkovi\u0107 i Dario Bagari\u0107 \/ fotograf: Marko Ercegovi\u0107 \/ producent: Mario Gigovi\u0107 \u2013 projekt je diplomski rad na Diplomskom studiju produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti pod mentorstvom dr. sc. Darka Luki\u0107a, red. prof. \/ asistent produkcije: Marin Leo Jankovi\u0107 (1. godina preddiplomskog studija Produkcije)
\nizvo\u0111a\u010dice: Nata\u0161a Dangubi\u0107, Vi\u0161nja Vitas
\nPredstava je autorski projekt Sa\u0161e Bo\u017ei\u0107a i Petre Hra\u0161\u0107anec za glumicu Nata\u0161u Dangubi\u0107 te kafansku pjeva\u010dicu Vi\u0161nju Vitas. Dvije izvo\u0111a\u010dice na sceni suprotstavljaju razli\u010dite medije, razli\u010dita iskustva i intimne svjetove koji nastaju iz prakse bavljenja vlastitim poslom. ‘Folk Acts’ ne bavi se moraliziranjem oko u\u010dinaka turbo folk kulture, niti \u017eeli kolonizirati turbo folk izvedenice u posve\u0107eni, intelektualni prostor teatarske, crne kutije.
\nVi\u0161nja Vitas je, kao kafanska pjeva\u010dica, preko 30 godina svaku no\u0107 pjevala u kultnoj zagreba\u010dkoj kafani na rubu grada. Zajedno s glumicom Nata\u0161om Dangubi\u0107, progovorit \u0107e o svom pristupu radu i generacijama koje su uz nju, u no\u0107nom klubu, stasale. Predstava suprotstavlja emocionalni u\u010dinak koji proizvodi kazali\u0161te i glazbeni nastup te dovodi u pitanje siguran teritorij i jednog i drugog tipa umjetnosti. Sam naziv ukazuje na skrivenu politi\u010dku poruku. Politi\u010dka os\u030ctrica sadr\u017eana je i u moguc\u0301em prijevodu \u201cdoga\u0111anje naroda\u201d, koje je u projektu svedeno na propitivanje polo\u017eaja glumica u kazalis\u030ctu i polo\u017eaja pjeva\u010dica u folk glazbi. Predstava je diplomski projekt studenta Marija Gigovi\u0107a na Odsjeku produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti pod mentorstvom dr.sc. Darka Luki\u0107a, red.prof. ‘Folk Acts’ je druga u nizu produkcija kazali\u0161ne grupe De Facto kao dio vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja odnosa izme\u0111u izvo\u0111a\u010da i publike pod nazivom ‘On entertainment’.<\/p>\n
\nSLOVENSKO LJUDSKO GLEDALI\u0160\u010cE CELJE \/ PRE\u0160ERNOVO GLEDALI\u0160\u010cE KRANJ \/ Slovenija
\nBranislav Nu\u0161i\u0107: O\u017dALO\u0160\u0106ENA PORODICA<\/strong>
\nprevoditeljica: Aleksandra Rekar \/ redatelj: Igor Vuk Torbica \/ dramaturginja: Katarina Pejovi\u0107 \/ scenograf: Branko Hojnik \/ kostimografkinja: Jelena Prokovi\u0107 \/ skladatelj, autor aran\u017emana i korepetitor: Drago Ivanu\u0161a \/ lektor: Jo\u017ee Volk
\nizvo\u0111a\u010di: Peter Musevski, Aljo\u0161a Koltak, Borut Veselko, Andrej Murenc, Aljo\u0161a Ternov\u0161ek, Bla\u017e Setnikar, Darja Reichman , Lu\u010dka Po\u010dkaj, Pia Zemlji\u010d, Barbara Medve\u0161ek, Liza Marija Gra\u0161i\u010d
\nU komediji ‘O\u017ealo\u0161\u0107ena porodica’ (1934.) Nu\u0161i\u0107 je kriti\u010dku o\u0161tricu usmjerio na pokvarenu, prijetvornu i povampirenu obitelj, prije svega na ljudsku pohlepu. Obitelj se sakupi na pogrebu strica u njegovom domu i svaki od tako imenovanih ro\u0111aka je uvjeren da upravo on ima pravo na nasljedstvo. Svi se pretvaraju, \u017ealuju i hvale pokojnika, dok se ne poka\u017ee, da nasljedstva zapravo nema. Tada padaju maske i splasnu tuga i po\u0161tovanje pokojnika. Nu\u0161i\u0107 je u ‘O\u017ealo\u0161\u0107enoj porodici’ iznimno to\u010dno prikazao i raskrinkao neiskrene odnose u obitelji kada radi pohlepe malogra\u0111anske prijetvorne maske po\u010dinju padati i pred nama se poka\u017ee samo primitivizam uma malog \u010dovjeka. Duhovite, otrovne i vje\u010dno aktualne Nu\u0161i\u0107eve komedije o raskrinkavanju hipokrizije, la\u017ei i pohlepe ne razumijemo samo kao svijetlu, opu\u0161taju\u0107u i neobaveznu komediju, nego prije svega kao priliku za radikalnu kritiku i detekciju dru\u0161tvene moralno-eti\u010dke perverzije, a istovremeno tako\u0111er to\u010dan i nemilosrdan prikaz svakodnevne ljudske banalosti i prizemnosti. Bitka za ostav\u0161tinu je tako\u0111er u Slovenije postala nekakav nacionalni \u201esport\u201c, istovremeno i arhetip kroz kojeg se zrcale perverzija, pohlepa, dvoli\u010dnost i lakomost, zato je ‘O\u017ealo\u0161\u0107ena porodica’ idealna prilika da se preko komedije tako\u0111er kriti\u010dno prika\u017ee stanje u slovenskom dru\u0161tvu i odnose u slovenskoj obitelji.<\/p>\n
\nTHEATER DORTMUND \/ Njema\u010dka
\nSamuel Beckett: SVR\u0160ETAK IGRE<\/strong>
\nredatelj: Grank Genser \/ scenograf: Michael Sieberock-Serafimowitsch \/ kostimografkinja: Mona Ulrich \/ oblikovatelj zvuka: Matio Simon \/ svjetlo: Rolf Giese \/ dramaturgija: Dirk Baumann, Thorsten Bihegue
\nizvo\u0111a\u010di: Frank Genser, Uwe Schmieder
\nSvjetski poznat komad Samuela Becketta o Hammu i njegovom slugi Clovu: klaunovski par na svr\u0161etku vremena. Jedan je slijep i ne mo\u017ee hodati, a drugi vidi, ali ne mo\u017ee sjediti. Prvi vidi svijet o\u010dima drugoga, a drugi ga vidi dalekozorom kroz prozor: na jednoj strani krajolik bez ljudi, a na drugoj beskrajno sinje more. Upu\u0107eni jedan na drugoga, nemaju pametnijeg poslav od stalne me\u0111usobne sva\u0111e i zanovijetanja: duhovito, zajedljivo, inteligentno. Ovaj klasi\u010dni kazali\u0161ni komad apsurda zra\u010di do danas: U Nekoliko vijesti upu\u0107enih Svemu Wolframa Lotza ponovno susre\u0107emo Luma i Purla, duhovne unuke Hamma i Clova. Glumici Frank Genser i Uwe Schmieder ru\u0161e se iz te inscenacije na ekranu, skupa s kostimima i scenografijom, ravno u Beckettov ‘Svr\u0161etak igre’.
\n\u201eNamjera mi je unijeti poeziju u dramu, jednu poeziju koja je pro\u0161la kroz Ni\u0161ta te nalazi novi po\u010detak u novom okviru.\u201c
\nSamuel Beckett<\/p>\n
\nSLOVENSKO NARODNO GLEDALI\u0160\u010cE DRAMA LJUBLJANA MALA DRAMA \/ Slovenija
\nRok Vili\u010dnik Rokgre: NARODNI DEMOKRATSKI CIRKUS SAKE\u0160VILI<\/strong>
\nredatelj: Luka Martin \u0160kof \/ dramaturginja: Darja Dominku\u0161 \/ oblikovatelj prostora i svjetla: Miha Horvat sonda4 \/ kostimografkinja: Ur\u0161ka Recer \/ skladatelj i koreograf: Ivan Mija\u010devi\u0107 \/ lektorica: Kristina An\u017eelj
\nizvo\u0111a\u010di: Gregor Bakovi\u0107, Ma\u0161a Derganc, Boris Mihalj, Klemen Slakonja, Ga\u0161per Primc
\nU Dramu dolazi s nagradom Slavka Gruma za 2016. godinu nagra\u0111eni ‘Narodni demokratski cirkus Sake\u0161vili’ iz totalitarne dr\u017eavice, u kojoj je sve ograni\u010deno i regulirano. \u010cak i za samozadovoljavanje, samoubojstvo ili sre\u0107u treba imati bon. Jednakost je dovedena do krajnosti, nema vi\u0161e ni spolova, ljubav je samo jedna, prema \u201edo\u017eivotnom\u201c predsjedniku, kojemu je, kao i svima drugima u toj dr\u017eavi, ime Sake\u0161vili. Me\u0111utim se autor Rokgre manje bavi diktaturom, a vi\u0161e s njenim \u017ertvama, s dr\u017eavljanima koji nastupaju ili \u017eive u cirkusu u kojem predstava i gledatelji nisu odvojeni. Svoj identitet su odavno izgubili i, kad se ra\u0161iri novost o predsjednikovoj smrti, ne mogu se vi\u0161e sjetiti tko i \u0161to su bili neko\u0107, kao \u0161to ni ne mogu postati netko drugi i ponovo za\u017eivjeti. Sloboda ih previ\u0161e pla\u0161i, donosi rizike kojima (vi\u0161e) nisu dorasli. Kroz niz apsurdno komi\u010dnih situacija govori Narodni demokratski cirkus Sake\u0161vili prije svega o tome kako kontinuirano \u201epranje mozga\u201c ispire tako\u0111er \u010dovjekovu osobnost, dostojanstvo i sve ono \u0161to ga odre\u0111uje kao \u010dovjeka.<\/p>\n
\nSATIRI\u010cKO KAZALI\u0160TE KEREMPUH, Zagreb
\nRichard Bean: JEDAN SLUGA, DVA GOSPODARA<\/strong>
\nPrema komediji Sluga dvaju gospodara Carla Goldonija
\nredatelj: Vito Taufer \/ prijevod, adaptacija, dramaturgija: Dora Delbianco \/ glazba i tekstovi songova: Mate Mati\u0161i\u0107 \/ scenografija: Liberta Mi\u0161an \/ kostimografija: Manuela Paladin \u0160abanovi\u0107 \/ dizajn svjetla: Nik\u0161a Mrkonji\u0107 \/ asistentica redatelja: Marina Pejnovi\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Nik\u0161a Butijer, Ornela Vi\u0161tica, \u017deljko K\u00f6nigsknecht, Matija \u0160akoronja, Mia Ano\u010di\u0107 \u2013 Valenti\u0107, Hrvoje Ke\u010dke\u0161, Borko Peri\u0107, Anita Mati\u0107 Deli\u0107, Vilim Matula, Ana Maras Harmander, Damir Polji\u010dak, Luka Petru\u0161i\u0107, Ivan \u0110uri\u010di\u0107, Mate Mati\u0161i\u0107, Maja Posavec
\nBritanski su mediji ovu komediju ovjen\u010dali lovorikama, a njezina joj je duhovitost omogu\u0107ila svjetsku slavu. Praizvedena je u National Theatreu u Londonu, ekspresno je osvojila West End i Broadway, a nakon toga su se samo redala premijere, nagrade i brojni obo\u017eavatelji. Ovaj istinski kazali\u0161ni hit napisao je jedan od najistaknutijih suvremenih dramati\u010dara, Richard Bean, i to prema motivima klasi\u010dne komedije Carla Goldonija Sluga dvaju gospodara. Ovaj naslov stigao je i na daske Satiri\u010dkog kazali\u0161ta Kerempuh u prijevodu i adaptaciji Dore Delbianco i u re\u017eiji jednog od najuspje\u0161nijih redatelja u regiji, Vite Taufera. Tekst \u201eJedan sluga, dva gospodara\u201c napisan je prije pet godina, kada je Bean uspje\u0161no transponirao venecijanske spletke 18. stolje\u0107a u kriminalni engleski suvremeni milje. Zaplet se temelji na nemogu\u0107oj misiji, istovremenom slu\u017eenju dvojici nadre\u0111enih, koji ne znaju jedan za drugoga, \u0161to omogu\u0107uje razvoj svih onih slojeva humora koje zabuna, la\u017e i prijevara podrazumijevaju. Ovaj tekst svojim britkim i prodornim humorom ne ostaje na povr\u0161ini, nego kroz gluma\u010dke bravure i niz dramati\u010dnih scenskih situacija, portretira korumpirane karaktere i sav la\u017eni moral licemjerne malogra\u0111an\u0161tine.<\/p>\n
\nTHE\/ARTO & UDRUGA RIJE\u010cI \/PRAVE\/ PREDSTAVE, Zagreb
\nZijah A. Sokolovi\u0107: DEMOKRACIJA<\/strong>
\nredatelj: Zijah A. Sokolovi\u0107 \/ dramaturginja: Selma Parisi
\nizvo\u0111a\u010di: Zijah A. Sokolovi\u0107, Dra\u017een \u0160ivak
\nPredstava ‘Demokracija’ je duhovito, kabaretski-pou\u010dno, uvjerljivo, talentirano i kreativno na sceni ispri\u010dana pri\u010da o raznim oblicima uspjele i neuspjele demokracije. Svoju glavnu ideju lamentira kroz tezu kako demokracija nije jednom zadani model vladavine, nego proces usavr\u0161avanja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih odnosa. Umjetni\u010dki i gluma\u010dki jezik ove predstave je neodoljiv, a istovremeno i odgovor na razne vrste autokratske vladavine pojedinca \u2013 izabranog, postavljenog ili promoviranog po volji bogova, kako su \u010desto tirani \u2013 samodr\u0161ci, uvjeravali svoje podanike, nerijetko i politi\u010dkim manipulacijama…
\n– ‘Demokracija’ je nastala kao odgovor na razne vrste autokracije, vladavine pojedinca – izabranog, postavljenog ili promoviranog ili po volji bogova, kako su \u010desto tirani – samodr\u0161ci, uspijevali da uvjere svoje podanike ili politi\u010dkim manipulacijama. Smjene diktatora i tirana, u povijesti su uglavnom bile rezultat krvavih revolucija. No, u svakom slu\u010daju – demokracija se u povijesti dokazala kao pravednija, zato \u0161to zastupa interese ve\u0107ine dru\u0161tva i poku\u0161ava obraniti slobodu \u010dovjeka i gra\u0111anina, pojedinca i manjine. Ali, kada jednom gra\u0111ani s pravom glasa izaberu strana\u010dke predstavnike, recimo i u Sabor, gra\u0111ani se vi\u0161e ni\u0161ta ne pitaju o va\u017enim stvarima, u me\u0111usobnim, vrlo sofisticiranim, perfidnim, nasilnim, podlim, spretnim, beskrupuloznim, elegantnim i kakvim sve ne politi\u010dkim igrama sve se rje\u0161ava u strana\u010dkim vrhovima. Na putu demokracije, zapravo, narod je u vlasti samo na dan op\u0107ih ili lokalnih izbora – rekao je Zijah A. Sokolovi\u0107, koji potpisuje tekst i re\u017eiju predstave.<\/p>\n
\nZAGREBA\u010cKO KAZALI\u0160TE MLADIH
\nIvan Vidi\u0107: NO\u0106NI \u017dIVOT<\/strong>
\nredatelj: Paolo Magelli \/ dramaturginja: \u017deljka Udovi\u010di\u0107 Ple\u0161tina \/ scenografi: \u017deljko Buri\u0107, Boris Greiner \/ kostimografkinja: Doris Kristi\u0107 \/ skladatelj: Ljup\u010do Konstantinov \/oblikovatelj svjetla: Aleksandar \u010cavlek \/ asistentica kostimografkinje: Marta \u017degura \/asistenti redatelja: Aleksandar \u0160vabi\u0107, Lovro Krsnik \/ pomo\u0107nica redatelja: Tamara Damjanovi\u0107
\nizvo\u0111a\u010di: Milivoj Beader, Hrvojka Begovi\u0107, Katarina Bistrovi\u0107 Darva\u0161, Zoran \u010cubrilo, Nata\u0161a Dangubi\u0107, Doris \u0160ari\u0107 Kukuljica, Frano Ma\u0161kovi\u0107, Pjer Meni\u010danin, Sreten Mokrovi\u0107, Filip Nola, Barbara Prpi\u0107, An\u0111ela Ramljak, Ur\u0161a Raukar, Lucija \u0160erbed\u017eija, Vedran \u017divoli\u0107
\n\u010cekali smo to 21.stolje\u0107e, sje\u0107am se, kao da \u0107e ono samo i po prirodi stvari rije\u0161iti na\u0161e stare, povijesne probleme. Da \u0107e dugo o\u010dekivana svijetla budu\u0107nost rastjerati mrak poznatih nedoumica. A onda smo se, potpuno nespremni, zatekli u Vremenu novih tehnologija, otu\u0111enih komunikacija, globalizacija, tranzicija, privatizacija, diskriminacija\u2026 i na kraju demokracija koje su se mehanizmom dizanja ruku onih \u0161to su oteli ve\u0107inu brzo prometnule u demokrature. Vremenu koje nas svojom brzinom i nerazumijevanjem razli\u010ditosti gura na margine dostojanstva, koje ukida ostatke na\u0161ih Utopija, zabranjuje nam snove, bri\u0161e na\u0161e zabrinute Identitete. Teatar, da bi opstao u takvom vremenu i oteo mu, ozna\u010dio i opravdao svoj prostor, mora imati \u2013 razlog. Pozornica ostaje mjesto razli\u010ditih estetika, ali prestaje biti alibi za ne postavljanje pitanja, za ne postojanje emocija.Zapitati se je li pobuna danas mogu\u0107a? Je li revolucija danas samo pra\u0161njavi dio historijskog pam\u0107enja? Mogu\u0107nost preokreta tek isprazna tlapnja? Tema ovog Vidi\u0107evog komada jesu razli\u010diti poku\u0161aji otpora represivnom, depresivnom. Vrijeme, mjesto i nezadovoljstvo spojilo je ljude razli\u010ditih generacija, dru\u0161tvenih statusa, \u017eivotnih odabira. Ali izgubljenost u besperspektivnosti svakodnevice, potraga za emocijama, borba za ostvarenje vlastitog identiteta \u2013 zajedni\u010dka im je. Ve\u017ee ih potraga za iznevjerenim o\u010dekivanjima, za zagubljenim identitetom. Za identitetom \u010diji su parametri ostavljeni na redefiniranje ovoj na\u0161oj suvremenosti. Stoga oni snuju pobunu nadaju\u0107i se promjeni koja bi ima dala vlast u ruke. Vlast koja bi im vratila kontrolu nad vlastitim sudbinama. No u ruke dobivaju tek vru\u0107i krumpir pa pobuna na\u0161ih junaka ostaje tek jo\u0161 jedan uzaludan poku\u0161aj, nedozvoljeni san. Osu\u0111en na neuspjeh prije nego \u0161to je i zapo\u010deo. A mi smo, na ovim prostorima, ve\u0107 navikli na sizifovske poku\u0161aje, dobili smo kamenom po glavi. Zato imamo potrebu pokazati taj kamen, smrviti ga. Pojesti svoj vru\u0107i krumpir. No\u0107ni \u017eivot kao literarni predlo\u017eak stoga omogu\u0107ava kazali\u0161ni dijalog s ovim prostorom i publikom ove predstave. (\u017deljka Udovi\u010di\u0107 Ple\u0161tina)<\/p>\n
\nMAKEDONSKI NARODEN TEATAR, Skoplje \/ Makedonija
\nNikolaj Erdman: \u017dIVOT JE LIJEP<\/strong>
\nre\u017eija i adaptacija: Aleksandar Morfov \/ scenograf: Nikola Toromanov \/ kostimografkinja: Marija Pup\u010devska \/ koreografkinja: Inga Krasovska \/ izvr\u0161ni producent: Viktor Ruben \/ dramaturginja i prevoditeljica adaptacije: Zagorka Pop-Antoska Andovska \/ asistent redatelja: Nikola Kimovski \/ lektorica: Todorka Balovska \/ asistenti scenografa: Ilina Angelovska i Angel Petrovski \/ izbor glazbe: Aleksandar Morfov \/ glazbeni aran\u017eer: Darko Ilievski \/ oblikovatelj svjetla: Darko Mladenovski \/ oblikovatelj tona: Aleksandar Petrovski \/ video-operator: Filip Petrovski
\nizvo\u0111a\u010di: Nikola Ristanovski, Nikolina Kuja\u010da, Zvezdana Angelovska, Sa\u0161ko Kocev, Tanja Ko\u010dovska, Emil Ruben, Gorast Cvetkovski, Slavi\u0161a Kajevski, Nikola Aceski, Aleksandar \u0110or\u0111ieski, Arna \u0160ijak, Tina Trpovska, Aleksandar Miki\u0107, Nikola Stefanov, Kire \u0110orevski, Aleksandar Mihajlovski, Marija Novak, Dragana Levenska, Nikola Kimovski, Marija Dimitrova, Anastazia Hristovska, Sonja Krstevska, Olgica Zdravskovska, Idaet Sejfulov, Voj\u010de Petru\u0161ev, Dejan Mitrovi\u0107
\nDramski tekst ‘Samoubojic’a Nikolaja Erdmana jedan je od najkontraveznijih spisateljskih ostvarenja 20. stolje\u0107a. Napisan je 1928. godine, a prvi puta u SSSR-u postavljen 1987. godine. Za\u0161to? Za\u0161to vi\u0161e od 60 godina jedan komad mo\u017ee biti zabranjen i pokraj silnog zalaganja MYAT-a i Mejerholdovog teatra? I pokraj zastupanja Mejereholda, Stanislavskog, Luna\u010darskog, Gorkog i Bulgakova, komunisti\u010dki re\u017eim je dr\u017eao ovaj komad pod totalnom cenzurom. U povijesti svjetske dramaturgije poznati su primjeri u kojima totalitarni re\u017eimi zabranjuju komade, autore ili predstave. Princip je uvijek isti. Nepodobnost autorovih misli, nepodobnost tema, nepodobnost poruka i spoznaja koji dramski tekst\/autor\/predstava \u0161alje publici. Ako ka\u017eemo da je posao dramskog autora da uhvati zvijer za vrat i da je podigne visoko nad narodnim masama, iako masa mo\u017ee biti slijepa i ne prepoznati je, Nikolaj Erdman je podignuo zvijer za vrat toliko visoko da je postao preopasan za jedan zatvoreni, jednoumni sistem u kojoj je slobodna misao morala biti sankcionirana. Obzirom na dramske prizore i dramatur\u0161ke postavljenosti karaktera, razvoj radnje dramske naracija i strukture, a posebno raspleta komada, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je rije\u010d o izvanredno napisanom dramskom tekstu, kompleksnom, kompaktnom, bez praznog hoda, s jakim dramatur\u0161kim fokusom na pitanje \u201eTko i kako i za\u0161to mo\u017ee\/treba profitirati od samoubojstva jednog obi\u010dnog \u010dovjeka?”<\/p>\n
\nHRVATSKO NARODNO KAZALI\u0160TE U ZAGREBU Drama
\nMate Mati\u0161i\u0107: LJUDI OD VOSKA<\/strong>
\nDramska suita u tri stavka
\nRedatelj: Janusz Kica \/ scenografi: Studio Numen, Ivana Jonke \/ kostimografkinja: Doris Kristi\u0107 \/ glazba: Tamara Obrovac \/ oblikovatelj svjetla: Aleksandar \u010cavlek \/ asistentica redatelja: Arija Rizvi\u0107 \/ asistent scenografa: Vanja Magi\u0107 \/ asistentica kostimografkinje: Mia Rejc Prajninger
\nIzvo\u0111a\u010di: Goran Grgi\u0107, Ana Begi\u0107, Ksenija Marinkovi\u0107, Ivan Jon\u010di\u0107, Slavko Juraga, Luka Dragi\u0107, Sini\u0161a Popovi\u0107, Bojan Navojec, Ivan Glowatzky, Milan Ple\u0161tina, Silvio Vovk, Kristijan Poto\u010dki, Alen \u0160alinovi\u0107, Jelena Per\u010din, Alma Prica, Damir Markovina, Katija Zub\u010di\u0107, Vanja Matujec, Iva Mihali\u0107, Barbara Vickovi\u0107, Olga Pakalovi\u0107, Ivana Boban, Dora Lipov\u010dan
\nDramski triptih ‘Ljudi od voska’ Mate Mati\u0161i\u0107a sastoji se od tri samostalna i stilski razli\u010dita dijela, \u010dija je glavna poveznica Viktor, dramski pisac i scenarist, biv\u0161i rock gitarist i pop-rock zvijezda biv\u0161e dr\u017eave, pandan Mati Mati\u0161i\u0107u, dramskome piscu i scenaristu, nekada\u0161njemu gitaristi i zvijezdi jugoslavenskoga benda Prva ljubav.U prvome dijelu, pod naslovom ‘Obo\u017eavateljica’, Viktor se neo\u010dekivano suo\u010dava sa svojom dalekom mlado\u0161\u0107u, otkrivaju\u0107i kako sa zaboravljenom obo\u017eavateljicom iz svojih rockerskih dana, dijeli i vi\u0161e od sje\u0107anja, a \u0161to kompromitira njegov danas uredan gra\u0111anski \u017eivot. U drugome dijelu naslovljenomu ‘Prvi musliman u selu’, Viktor se vra\u0107a u svoje rodno selo Ri\u010dice u Dalmatinskoj zagori, gdje ga sudbina jednoga deziluzioniranog biv\u0161eg branitelja inspirira na pisanje drame.U zavr\u0161nome dijelu, pod naslovom ‘Ispod perike’, Viktor i njegova \u017eena pristaju preuzeti skrb o djetetu \u010dija majka umire od raka, no ta \u0107e odluka na neo\u010dekivan na\u010din raskrinkati potisnute konflikte koje Viktor nosi u sebi. Koriste\u0107i autobiografske podatke iz vlastita \u017eivota, Mate Mati\u0161i\u0107 se poigrava odnosom fikcije i stvarnosti te na\u0161om, izrazito medijski programiranom potrebom da u tekstu, a \u010desto i u \u017eivotu, i\u0161\u010ditavamo senzacionalisti\u010dke naslove. Na poziv Hrvatskoga narodnoga kazali\u0161ta u Zagrebu Mate Mati\u0161i\u0107 je napisao dramu koja ozna\u010dava prvu takvu suradnju izme\u0111u ovoga beskompromisnog pisca i sredi\u0161nje hrvatske nacionalne ku\u0107e. Praizvedba ove drame u re\u017eiji je uglednoga redatelja Janusza Kice.<\/p>\n
\nIZVJE\u0160\u0106E OCJENJIVA\u010cKOG SUDA DANA SATIRE FADILA HAD\u017dI\u0106A I SVE\u010cANA DODJELA NAGRADA<\/strong><\/p>\n