{"id":31063,"date":"2017-02-28T00:12:09","date_gmt":"2017-02-27T23:12:09","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=31063"},"modified":"2017-09-26T13:00:50","modified_gmt":"2017-09-26T11:00:50","slug":"mama-programa-u-ozujku-i-sjecanje-na-armina-medoscha","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=31063","title":{"rendered":"MaMa: Programa u o\u017eujku i sje\u0107anje na Armina Medoscha"},"content":{"rendered":"

Sredinom o\u017eujka pripremamo intenzivni program u MaMi, Booksi i MM centru.<\/p>\n

U petak, 10. o\u017eujka u MaMi gostuje ugledni beogradski povjesni\u010dar umjetnosti Branislav Dimitrijevi\u0107 koji predstavlja knjigu “Potro\u0161eni socijalizam”<\/a><\/strong>.<\/p>\n

\n

U subotu i nedjelju, 11. i 12. o\u017eujka u MaMu i Booksu nam dolaze na\u0161i dragi suradnici Kuda.org iz Novog Sada i Kontrapunkt iz Skopja s kojima razgovaramo o izdava\u0161tvu<\/a><\/strong> kao alatu za interveniranje u politi\u010dko i kulturno polje.<\/p>\n

\"Poetike<\/a>

Poetike radikalnog izdava\u0161tva ; Ustupila MaMa<\/p><\/div>\n

U ponedjeljak, 13. o\u017eujka u MM centru, Ante Jeri\u0107 i Goran Sergej Prista\u0161 razgovaraju o knjizi “Kinemati\u010dki na\u010din proizvodnje \u2013 Ekonomija pa\u017enje i dru\u0161tvo spektakla”<\/a><\/strong>, a prikazujemo i nove filmove: “Hedonisti”<\/em> (2016.) \u010duvenog kineskog redatelja Jiaa Zhangkea\u00a0 i film iznena\u0111enja<\/em> Ane Hu\u0161man.<\/p>\n

O \u201cPotro\u0161enom socijalizmu\u201d Branislava Dimitrijevi\u0107a<\/strong>
\n petak, 10.03.2017, 19:00h @ MaMa<\/strong><\/h3>\n

Predstavljanje knjige Branislava Dimitrijevi\u0107a \u201cPotro\u0161eni socijalizam \u2013 Kultura, konzumerizam i dru\u0161tvena imaginacija u Jugoslaviji (1950-1974)\u201d<\/a><\/strong>, u izdanju Fabrike knjiga<\/a><\/strong> i Pe\u0161\u010danika<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Uvodno izlaganje autora uz komentare Dubravke Sekuli\u0107 i Igora Markovi\u0107a.<\/p>\n

Doba socijalisti\u010dke Jugoslavije danas se u pravilu do\u017eivljava ili kao period relativnog ekonomskog blagostanja i dru\u0161tvene sigurnosti ili kao period ideolo\u0161kog jednoumlja, politi\u010dke neslobode i ekonomske neodr\u017eivosti. Oba su pogleda posljedica ideolo\u0161kih procesa \u201cpostkomunisti\u010dke\u201d ekonomske i politi\u010dke tranzicije, a posebno specifi\u010dnosti tranzicije u zemljama biv\u0161e SFRJ. Polaze\u0107i od teze da je epoha \u201cpostkomunisti\u010dke tranzicije\u201d u SFRJ zapravo ve\u0107 bila po\u010dela nizom ekonomskih reformi jo\u0161 od druge polovine pedesetih godina, Dimitrijevi\u0107 zagovara kriti\u010dko prevazila\u017eenje \u201ctotalitarne\u201d ali i \u201cjugonostalgi\u010darske\u201d paradigme u nastojanju da se jugoslovenska socijalisti\u010dka imaginacija, a posebno kulturna, reartikulira na ruinama njenog tranzicijskog sloma. Upravo na polju kulture, kao jedne od osnovnih formi dru\u0161tvene samointerpretacije, Dimitrijevi\u0107 pokazuje da \u201csocijalisti\u010dka Jugoslavija nije bila \u201cdru\u0161tveni eksperiment\u201d kako se naj\u0107e\u0161\u0107e govori, ve\u0107 slo\u017eeno i osetljivo dru\u0161tveno postajanje u kom su antogonizmi i protivre\u010dnosti bili aspekt dru\u0161tvene dinamike, a ne znaci unapred u\u0161an\u010denih polarizacija.\u201d<\/p>\n

Vi\u0161e \u2192<\/strong><\/a><\/p>\n

Poetike radikalnog izdava\u0161tva :: Zagreba\u010dka epizoda<\/strong>
\n subota, 11.03. u 18h @ MaMa \/ nedjelja, 12.03. u 18h @ Booksa<\/strong><\/h3>\n

Mo\u017ee li izdava\u010dki rad biti sredstvo izravne intervencije u politi\u010dko i kulturno polje? Mo\u017ee li knjiga mijenjati strate\u0161ki registar onih koji djeluju na promjeni dru\u0161tva? Mo\u017ee li na\u010din kako knjiga nastaje i kako postaje dostupna biti ishodi\u0161te politi\u010dkog \u010dina? Ova pitanja polazi\u0161te su \u201cPoetika radikalnog izdava\u0161tva\u201d, trodijelne serije diskusija, \u010ditala\u010dkih grupa i kratkih predstavljanja knjiga koja nakon posjeta Skopju i Novom Sadu krajem pro\u0161le godine 11. i 12. o\u017eujka zavr\u0161ava u Zagrebu. Pozivamo Vas da nam se pridru\u017eite i razgovarate s na\u0161im gostima o njihovim i va\u0161im radikalnim favoritima.<\/p>\n

Raspored:<\/p>\n

\u010citala\u010dke grupe :: Subjekt i subjektivacija
\nsubota, 11.03.2017. u 18h, MaMa<\/span><\/p>\n

\u00a0\u2192 <\/strong>Chris Cutler: \u201cPod oznakom popularno\u201d, kuda.org<\/a>, <\/strong>2016.
\no knjizi govore: Ozren Lazi\u0107 i Zoran Panteli\u0107<\/p>\n

\u2192 <\/strong>Alain Badiou: \u201cTeorija Subjekta\u201d, kuda.org<\/a><\/strong>, 2015.<\/p>\n

o knjizi raspravljaju: Ivan Milenkovi\u0107, Tihana Pupovac, Leonardo Kova\u010devi\u0107, Branka \u0106ur\u010di\u0107, Zoran Gaji\u0107<\/p>\n

Kolektivno predstavljanje knjiga :: Radikal s police \u2013 Knjiga koju mora\u0161 pro\u010ditati!
\nnedjelja, 12.03.2017. u 18h, Booksa<\/p>\n

svoje \u201cradikale s police predstavljaju\u201d: Ivan \u0160amija, Matko Vladanovi\u0107, Ana Profeta, Luka Ostoji\u0107, Du\u0161ica Parezanovi\u0107, Miljenka Buljevi\u0107 i drugi<\/p>\n

Vi\u0161e o cijelom doga\u0111anju pro\u010ditajte ovdje.<\/strong><\/a><\/p>\n

POETIKE RADIKALNOG IZDAVA\u0160TVA zajedni\u010dki su program skopskog Kontrapunkta<\/a><\/strong>, novosadske Kuda.org<\/a><\/strong> i Multimedijalnog instituta. Program se realizira u sklopu regionalne platforme za programsku suradnju i razmjenu KOOPERATIVA<\/a>.<\/p>\n

Kino-proizvodnja : ekonomija, percepcija, film<\/strong>
\n ponedjeljak, 13.03.2017, 19:00h @ MM centar<\/strong><\/h3>\n

Povodom hrvatskog izdanja va\u017ene studije Kinemati\u010dki na\u010din proizvodnje<\/a><\/strong> \u2013 Ekonomija pa\u017enje i dru\u0161tvo spektakla<\/em> ameri\u010dkog teoreti\u010dara Jonathana Bellera<\/a><\/strong> u nakladi Jesenski & Turk, Vizualni kolegij i Kratke slike organiziraju razgovor Sergeja Prista\u0161a i Ante Jeri\u0107a o tezama te bitne knjige koja raspravlja o vezi kina i kapitalizma, uz autorovo video-obra\u0107anje.<\/p>\n

Kinematografija je paradigmatski primjer toga kako kapital konstruira \u010din gledanja kao produktivni rad. Jonathan Beller izvodi taj zaklju\u010dak istra\u017euju\u0107i filmske inovacije protekloga stolje\u0107a, od revolucionarne sovjetske kinematografije i biheviorizma preko psihoanalize do suvremenog hollywoodskog filma, te donosi analizu industrijalizacije percepcije s kojom \u017eivimo sve do danas.<\/p>\n

Da sve ne ostane na govoru, pripremili smo i intrigantni filmski program. Premijerno prikazujemo Hedoniste<\/em> (2016.) \u010duvenog kineskog redatelja Jiaa Zhangkea, kao i film iznena\u0111enja<\/em> Ane Hu\u0161man.<\/p>\n

Jia Zhangke, na tragu Bellerove teze da je \u201ckinematografija deteritorijalizirana tvornica koja produljuje radni dan u prostoru i vremenu introjiciraju\u0107i pritom jezik sustava kapitala u osjetilnost\u201d, pro\u0161iruje podru\u010dje rada u podru\u010dje slobodnog vremena, podru\u010dje ne-rada, podru\u010dje dokolice, podru\u010dje gledanja izvan i nevezano uz formalni radni proces, podru\u010dje puke egzistencije. [istinski festivalski dragulj<\/em> : Novi list]<\/p>\n

* u suradnji s programom Kratke slike Kulture promjene Studentskog Centra.<\/p>\n

Sje\u0107anje na Armina Medoscha<\/strong><\/h3>\n
\n

Armin Medosch (1962-2017)<\/p>\n

Dvadesetak godina je pro\u0161lo od \u201cherojskog\u201d, pionirskog doba kompjuterski posredovane komunikacije, Interneta kakav vi\u0161e ili manje danas poznajemo. Dvadesetak je godina pro\u0161lo i od vremena prvih analiza i kritika novog medija, pojava poput \u201ckalifornijske ideologije\u201d, ali i toflerijanskih i utopisti\u010dkih vizija mre\u017enog oslobo\u0111enja, ranih upozoravanja na opasnosti dotcom ekonomije, ra\u0111anja vala novog, druga\u010dijeg, svje\u017eeg pogleda na medije, njihovu praksu i teoriju.<\/p>\n

Dvadesetak je godina pro\u0161lo od prvih cybercafea, prvih medialabova, digitalnih gradova. Amsterdam, Berlin, London, ali i Ljubljana, Zagreb, Riga, Be\u010d…<\/p>\n

Dvadesetak je godina pro\u0161lo od kako su se pojavile prve umjetni\u010dke intervencije u novom mediju, prvi projekti i instalacije, ali i od kako su u upotrebu u\u0161li danas op\u0107i pojmovi net-dot-arta, kolektivne kreativnosti, parazitske estetike.<\/p>\n

Dvadesetak je godina pro\u0161lo od pojave \u201copen sourcea\u201d, \u0161irenja ideje slobodnog softwera, tek ne\u0161to manje od osnivanja Creative Commonsa.<\/p>\n

Dvadesetak je godina pro\u0161lo od kako su po\u010deli izlaziti Telepolis, Mute, V(ery)C(yber), I(ndeed), Convergence, Angelaki.<\/p>\n

U svemu spomenutome, kao i u jo\u0161 toliko toga nespomenutoga, od samih je po\u010detaka i svih tih proteklih dvadesetak godina neumorno, prepoznatljivo, glasno, nerijetko i bu\u010dno \u2013 ali uvijek koncizno, argumentirano i precizno \u2013 sudjelovao, diskutirao, kurirao, ure\u0111ivao, nudio odgovore i otvarao pitanja Armin Medosch.<\/p>\n

S bogatim iskustvom u \u201cstarom\u201d mediju radija koji je do pred kraj pro\u0161log stolje\u0107a bio gotovo sinonim za medij druga\u010dijeg mi\u0161ljenja, medij otpora, medij otvorenosti i uklju\u010divosti, istan\u010dano je i nepogre\u0161ivo u novom mediju detektirao i propitivao mogu\u0107nosti i granice komunikacije, tjelesnosti, identiteta, umjetnosti, njihovih (re)prezentacija i iznad svega slobode i sloboda u tom novom mediju i brzomijenjaju\u0107em digitalnom svijetu.<\/p>\n

Mnogo je iz toga \u201cherojskog\u201d, pionirskog vremena zaboravljeno, jo\u0161 se vi\u0161e u dana\u0161njici \u201calternativnih istina\u201d, dobu \u201ckill it quickly if became boring\u201d svakodnevno zaboravlja. Arminov je doprinos, onaj \u201cop\u0107i\u201d i javni poput monografije o Novim tendencijama (New Tendencies: Art at the Threshold of the Information Revolution, 1961\u20131978), rukopisa The Rise of the Network Commons, desetina kataloga izlo\u017ebi koje je kurirao, platforme Technopolitics, tekstova o piratskoj kulturi, novoj materijalisti\u010dkoj povijesti umjetnosti, otvorenom softveru i javnim dobrima…, ali jo\u0161 vi\u0161e onaj \u201cposebni\u201d i privatni za njegovih redovitih dolazaka u Zagreb, Novi Sad ili Kor\u010dulu, u otvorenosti koju je prakticirao u komunikaciji jednako iskreno i bezrezervno kao \u0161to se za nju zalagao u teoriji, u pedantnosti argumentacije koju je nadilazila jedino njegova \u017eudnja za novim znanjima,… nezaboravljiv.<\/p>\n

Napustio nas je prijatelj, suborac i drug.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0net.kulturni klub mama<\/a><\/strong>]<\/p>\n