{"id":3019,"date":"2012-06-26T00:31:27","date_gmt":"2012-06-25T22:31:27","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=3019"},"modified":"2012-06-26T00:33:28","modified_gmt":"2012-06-25T22:33:28","slug":"na-press-konferenciji-kazalista-ulysses-predstavljene-ovogodisnje-premijere-i-program-za-ljeto-2012-godinu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=3019","title":{"rendered":"Na press konferenciji Kazali\u0161ta Ulysses predstavljene ovogodi\u0161nje premijere i program za ljeto 2012. godinu"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 19. lipnja 2012. \u2013 U Novinarskom domu odr\u017eana je konferencija za predstavnike medija na kojoj je Kazali\u0161te Ulysses predstavilo Sezonu 12.<\/strong><\/p>\n

Rade \u0160erbed\u017eija<\/strong>, osniva\u010d Kazali\u0161ta Ulysses<\/strong>, pozdravom prisutnima otvorio je konferenciju i istaknuo svoje zadovoljstvo \u0161to ove sezone Kazali\u0161te ima mnogo novih glumaca i suradnika, pa i izvan granica na\u0161e dr\u017eave, \u0161to pokazuje ispravnu orijentaciju u stvaranju internacionalnog kazali\u0161nog festivala.Umjetni\u010dka voditeljica Lenka Udovi\u010dki najavila je bogat ovosezonski program sa \u010dak dva premijerna naslova: \u00abOdisej\u00bb<\/strong> Gorana Stefanovskog i \u00abPokojnika\u00bb<\/strong> Branislava Nu\u0161i\u0107a, dva reprizna naslova: \u00abCabaret Brecht \u2013 Zadr\u017eivi uspon Artura Uija\u00bb i \u00abKralj Lear\u00bb, jednim gostovanjem: Samuel Finzi, N.V. Gogolj \u00abDnevnik jednog Lu\u0111aka\u00bb, dvjema izlo\u017ebama te ukupno \u010detiri koncerta. \u0160erbed\u017eija je posebno istaknuo tematsku poveznicu dvaju premijernih naslova\u2013 povratak ku\u0107i.<\/p>\n

\"Press<\/a>

Press konferencija Kazali\u0161ta Ulysses<\/p><\/div>\n

Novi ovogodi\u0161nji naslov \u00abOdisej\u00bb<\/strong> predstavio je redatelj Aleksandar Popovski. Primjetiv\u0161i emotivnost i uzbu\u0111enost me\u0111u glumcima prisutnim na konferenciji zaklju\u010dio je kako cijeli kreativni tim dijeli san i potrebu da \u017eive i sura\u0111uju s razli\u010ditim ljudima, njihovu \u017eelju da se prona\u0111u na istom mjestu te prepoznajupriliku da se suo\u010de sa svojim snovima na Brijunima.Predstavu supotpisuje sedam teatara, a gluma\u010dki tim \u010dine: Svetozar Cvetkovi\u0107, Nikola Ristanovski, Boris Isakovi\u0107, Jasna \u0110uri\u010di\u0107, Branko Jordan, Nata\u0161a matija\u0161ec Ro\u0161ker, Anita Man\u010di\u0107, Ozren Grabari\u0107, Dijana Vidu\u0161in i Franjo Dijak.<\/p>\n

Lenka Udovi\u010dki, redateljica drugog premijernog naslova \u00abPokojnik<\/strong>\u00bb, objasnila je kako je inspirirana Nu\u0161i\u0107evim majstorstvom, aktualno\u0161\u0107u i vje\u0161tinom te uzimaju\u0107i u obzir ve\u0107inu njezinog dosada\u0161njeg rada ovaj projekt donosi ne\u0161to novo i druga\u010dije. \u00abPokojnik\u00bb okuplja respektabilni autorski tim: Bjanka Ad\u017ei\u0107 Ursulov, Deni \u0160esni\u0107, Nigel Osborne, te gluma\u010dki tim: Zijah Sokolovi\u0107, Jelisaveta Seka Sabli\u0107, Miodrag Krivokapi\u0107, Filip Nola Katarina Bistrovi\u0107 Darva\u0161, Branislav Zeremski, Maja Posavec, Filip Deteli\u0107, Zoran Pribi\u010devi\u0107, Drago Grabnar i Jasmin Telalovi\u0107.\u00a0Akademski slikar i scenograf Zlatko Kauzlari\u0107 Ata\u010dpredstavio je svoju izlo\u017ebu \u00abEros i Tanatos\u00bbte istaknuo kako je kazali\u0161te skup svih umjetnosti.<\/p>\n

Kazali\u0161te Ulysses ima i nove web stranice na adresi www.ulysses.h<\/strong>r<\/a>.<\/p>\n

Sezona 12<\/strong>
\n www.ulysses.hr<\/strong>
\n KAZALI\u0160TE ULYSSES \u2013 SEZONA 12<\/strong>
\n 15. srpnja \u2013 25. kolovoza 2012.<\/strong><\/p>\n

RASPORED IZVEDBI<\/strong><\/p>\n

13. i 20. srpnja<\/strong>
\n Predstava djece s posebnim potrebama<\/strong>
\nMe\u0111unarodna ljetna \u0161kola glazboterapije<\/strong><\/p>\n

15. srpnja (nedjelja)<\/strong>
\nKoncert za otvaranje sezone
\nR. \u0160erbed\u017eija, V. Stefanovski i M. Tadi\u0107, Specijalni gosti: Bra\u0107a\u00a0Teofilovi\u0107i, Mali Brijun, Tvr\u0111ava Minor, polazak broda iz Fa\u017eane u 20.15\u00a0sati.
\nOtvaranje izlo\u017ebe
\nZaklada ERSTE, Europa: Izme\u0111u dokumenata i fikcije
\nBrijuni, polazak broda iz Fa\u017eane u 18.30 sati.<\/p>\n

20. srpnja (petak)<\/strong>
\nPremijera:<\/strong>
\n G. Stefanovski: ODISEJ<\/strong>, redatelj Aleksandar Popovski
\nKAZALI\u0160TE ULYSSES Zagreb \u2013 Brijuni \/ GDK GAVELLA Zagreb \/
\nSRPSKO NARODNO POZORI\u0160TE Novi Sad \/ SLOVENSKO NARODNO\u00a0GLEDALI\u0160\u010cE Maribor – Drama \/ POZORI\u0160TE ATELJE 212 Beograd \/\u00a0STERIJINO POZORJE Novi Sad \/ TEATAR NA NAVIGATOROT Skopje
\nReprize: 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. srpnja
\nMali Brijun, polazak broda iz Fa\u017eane u 20.15 sati.<\/p>\n

27. srpnja (petak)<\/strong>
\n Izlo\u017eba:<\/strong>
\n EROS I TANATOS<\/strong>, Zlatko Kauzlari\u0107 Ata\u010d i Stjepan Gra\u010dan
\nVodnjan, galerija El Magazein<\/p>\n

31. srpnja (utorak)
\nGostovanje:
\nSamuel Finzi, N. V. Gogolj: DNEVNIK JEDNOG LU\u0110AKA ljubazno\u0161\u0107u\u00a0Deutsches Theatera iz Berlina
\nVeliki Brijun, Ljetno kino, polazak broda iz Fa\u017eane u 20 sati.<\/p>\n

2. kolovoza (\u010detvrtak)<\/strong>
\n Premijera:<\/strong>
\n Branislav Nu\u0161i\u0107: POKOJNIK<\/strong>, redateljica Lenka Udovi\u010dki
\nReprize: 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. kolovoza
\nMali Brijun, Tvr\u0111ava Minor, polazak broda iz Fa\u017eane u 20.15 sati.<\/p>\n

10.,11. i 12. kolovoza<\/strong>
\n Repriza:<\/strong>
\n W. Shakespeare: KRALJ LEAR<\/strong>, redateljica Lenka Udovi\u010dki
\nMali Brijun, Tvr\u0111ava Minor, polazak broda iz Fa\u017eane u 19.30 sati.<\/p>\n

13. kolovoza (ponedjeljak)<\/strong>
\n Koncert:<\/strong>
\n RUNDEK CARGO TRIO<\/strong>
\nMali Brijun, Tvr\u0111ava Minor, polazak broda iz Fa\u017eane u 20.15 sati.<\/p>\n

16., 17., 18. i 19. kolovoza<\/strong>
\n Repriza:<\/strong>
\n B. Brecht: CABARET BRECHT – Zadr\u017eivi uspon Artura Uija<\/strong>, redateljica
\nLenka Udovi\u010dki
\nMali Brijun, Tvr\u0111ava Minor, polazak broda iz Fa\u017eane u 20.15 sati.<\/p>\n

24. kolovoza (petak)<\/strong>
\n Koncert:<\/strong>
\n Urban & 4: Operacija Minor<\/strong><\/p>\n

25. kolovoza
\nKoncerti za kraj sezone<\/p>\n

PREMIJERNI NASLOV<\/strong>
\n GORAN STEFANOVSKI: “ODISEJ”<\/strong>
\nMali Brijun
\nPremijera: 20. srpnja 2012.
\nIzvedbe: 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. srpnja
\nAutor teksta: Goran Stefanovski
\nRedatelj: Aleksandar Popovski
\nDramaturginja: Dora Delbianco
\nScenografija: NUMEN
\nKostimografkinja: Marita \u0106opo
\nGlazba: Foltin
\nIgraju:
\nNIKOLA RISTANOVSKI, BORIS ISAKOVI\u0106, JASNA \u0110URI\u010cI\u0106,\u00a0BRANKO JORDAN, NATA\u0160A MATIJA\u0160EC RO\u0160KER, ANITA\u00a0MAN\u010cI\u0106, SVETOZAR CVETKOVI\u0106, OZREN GRABARI\u0106, DIJANA\u00a0VIDU\u0160IN, FRANJO DIJAK
\nNO PLACE LIKE HOME
\n\u010cak i oni koji ne znaju ni\u0161ta o Odiseju, znaju \u0161to zna\u010di Odiseja. Znaju da to\u00a0ozna\u010dava nekakvo putovanje s mnogim nepredvidivim doga\u0111ajima koji\u00a0uglavnom zavr\u0161avaju povoljno, povratkom ku\u0107i. Putovanje i povratak ku\u0107i su\u00a0bitne stavke podsvjesnog kolektivnog sje\u0107anja, narativna matrica na\u0161ih\u00a0\u017eivota i na\u010dina na koje vidimo sebe.\u00a0Na\u0161a predstava ima cilj ispitati, poigrati se i istra\u017eiti teatarske razloge ovih\u00a0dvaju fenomena.\u00a0\u0160to zna\u010de pojmovi putovanja, doma, danas kad je svijet postao digitalan,\u00a0virtualan, otvoren? \u0160to danas zna\u010di pojam vra\u0107anja ku\u0107i? Koja je to sila koja\u00a0vu\u010de Odiseja nazad prema Itaki?\u00a0\u0160to je dom? Kad ve\u0107 znamo da nam je nemogu\u0107e dvaput u\u0107i u istu rijeku,\u00a0odakle je ta potreba vra\u0107anja na nekakvu polazi\u0161nu to\u010dku. Odakle ta\u00a0duboka \u017eelja za spajanjem s ne\u010dim \u0161to mo\u017eda postoji samo kao sje\u0107anje,\u00a0kao \u017eelja, miris ili slika koja je ostala iz djetinjstva? Puni smo odrednica:
\nJezik je dom duha, Dom je tamo gdje pla\u0107amo ra\u010dune, Dom je mjesto gdje\u00a0boli, Svugdje po\u0111i \u2013 ku\u0107i do\u0111i, Dome, slatki dome, itd.
\nPovijest je rasturila stare svjetove i razbucala stare ideologije. Sru\u0161ili smo\u00a0stare okvire svijeta \u010desto s dionizijskim zanosom uni\u0161tenja. Sada nam valja\u00a0smi\u0161ljati novi svijet, nova pravila igre, novi moralni poredak i nove odgovore\u00a0na prastara pitanja o tome odakle dolazimo i kamo idemo. Ovo su te\u0161ke\u00a0odgovornosti pred kojima nam duh \u010desto klone pa tra\u017ei oslonac i sigurnost u\u00a0iluziji onoga \u0161to je bilo. U starim obrisima stvarnosti. Pojam doma se \u010desto\u00a0koristi i kao usko nacionalni kli\u0161ej. Pitanje egzila je najstarija biblijska pri\u010da o\u00a0izgubljenom raju doma. Egzil mo\u017ee biti i duhovan i geografski i politi\u010dki.
\n\u010covjek mo\u017ee biti u egzilu i kod ku\u0107e. Nije svaka ku\u0107a \u2013 dom, a nije ni svaka\u00a0ideja doma autenti\u010dna. Ka\u017eu da je dom tamo gdje je srce, ali \u0161to ako ne\u00a0znamo to\u010dno gdje je srce?
\nFilm \u201c\u010carobnjak iz Oza\u201d zavr\u0161ava re\u010denicom: There is no place like home.\u00a0Nigdje kao ku\u0107i! Na engleskom ona ima duplo zna\u010denje. Afirmativno, da\u00a0nema takvog mjesta kao \u0161to je dom, i \u201cnegativno\u201d, da je dom ne\u0161to \u0161to ne\u00a0postoji, ne\u0161to \u010dega nema, da je to samo dio na\u0161e misli, sje\u0107anja, podsvijesti.\u00a0Pitanje je ho\u0107e li Odisej, kad se vrati, na\u0107i ono \u0161to je nekad davno izgubio.\u00a0Ho\u0107e li se mo\u0107i smiriti i ho\u0107e li, kad se poslije svih tih godina vrati na\u00a0po\u010detak, ustanoviti da je Itaka njegov pravi dom. Ili ga poslije povratka \u010deka\u00a0\u017eelja za novim putovanjima.
\nVra\u0107aju\u0107i se ku\u0107i, otkrivamo sami sebe, ono \u0161to smo zaboravili ili sakrili dok\u00a0smo odlazili, rasturali, ru\u0161ili. Dom je tamo gdje imamo potrebu re\u0107i gdje smo\u00a0bili.
\nAleksandar Popovski i Goran Stefanovski<\/p>\n

PREMIJERNI NASLOV<\/strong>
\n Branislav Nu\u0161i\u0107: POKOJNIK<\/strong>
\nTvr\u0111ava Minor, Mali Brijun
\nPremijera: 2. kolovoza 2012.
\nIzvedbe: 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. kolovoza
\nRedateljica: Lenka Udovi\u010dki
\nKostimografkinja: Bjanka Ad\u017ei\u0107 Ursulov
\nScenograf: Deni \u0160esni\u0107
\nAutor glazbe: Nigel Osborne
\nIgraju:
\nZIJAH SOKOLOVI\u0106, JELISAVETA SEKA SABLJI\u0106, KATARINA\u00a0BISTROVI\u0106 DARVA\u0160, BRANISLAV ZEREMSKI, MIODRAG\u00a0KRIVOKAPI\u0106, FILIP NOLA, MAJA POSAVEC, FILIP DETELI\u0106,\u00a0ZORAN PRIBI\u010cEVI\u0106, DRAGO GRABNAR, JASMIN TELALOVI\u0106
\nU drugoj na\u0161oj ovogodi\u0161njoj premijeri nastavljamo s umjetni\u010dkim\u00a0propitivanjem one vje\u010dne \u017eelje za povratkom ku\u0107i, pa \u0107emo premijerno\u00a0uprizoriti komad proslavljenog srpskog komediografa i satiri\u010dara Branislava\u00a0Nu\u0161i\u0107a: “POKOJNIK”. Ovo je njegov posljednji komad, britka satira o\u00a0\u010dovjeku koji je zabunom progla\u0161en mrtvim i nakon nekoliko godina izbivanja\u00a0vra\u0107a se u svoj grad. Kakve \u0107e ga novonastale okolnosti do\u010dekati? Ho\u0107e li\u00a0mu se obradovati prijatelji, supruga, du\u017enici, kako povratiti imetak, \u017eenu,\u00a0znanstveni rad..? Ovaj i danas aktualan komad, po mnogim mi\u0161ljenjima\u00a0najbolje Nu\u0161i\u0107evo djelo, dovodi u sredi\u0161te upravo one elemente ljudske\u00a0prirode zna\u010dajne za shva\u0107anje beskrupuloznih mehanizama na kojima\u00a0dru\u0161tvo po\u010diva.
\nUz redateljicu Lenku Udovi\u010dki okupit \u0107e respektabilan autorski tim koji \u010dine\u00a0njezini dugogodi\u0161nji suradnici: scenograf Deni \u0160esni\u0107, kostimografkinja\u00a0Bjanka Ad\u017ei\u0107 Ursulov, skladatelj Nigel Osborne, koreograf Sta\u0161a Zurovac.<\/p>\n

GOSTOVANJE<\/strong>
\n 31. srpnja 2012.<\/strong>
\n N.V. Gogolj: DNEVNIK JEDNOG LU\u0110AKA<\/strong>
\nIgra: Samuel Finzi
\nLjetno kino, Veliki Brijun
\nU nepomirljivom sudaru \u017eelja i stvarnosti, osobnog smisla \u017eivota i realnog\u00a0\u017eivota, ponekad \u017eivot postaje katastrofa. Gogoljeva monodrama Dnevnik jednog\u00a0lu\u0111aka obuhva\u0107a \u010ditav spektar stanja svijesti, sve do gubitka razuma. Skroman\u00a0\u010dinovnik iz ovog vrlo utjecajnog djela s autobiografskim doticajima, usamljen je i\u00a0nezadovoljan svojim \u017eivotom. Sanja o velikoj karijeri i zaljubljen je u k\u0107er svojeg\u00a0\u0161efa. No, ni ljubav niti karijera nemaju \u0161ansu za uspjeh. Nakon razo\u010darenja i\u00a0\u010dinjenice da je u svojoj 42. godini \u017eivota, na\u0161 tragi\u010dni junak ne podnosi\u00a0razo\u010darenje te pronalazi uto\u010di\u0161te u grotesknim i nadrealnim svjetovima. On\u00a0kona\u010dno bje\u017ei i gubi se postupno u paralelnom svijetu te zavr\u0161ava u mentalnoj\u00a0ustanovi gdje biva izlo\u017een sirovom i nepredvidljivom nasilju.
\nSamuel Finzi, miljenik publike berlinskog Deutsches Theater zbog\u00a0njegovog prirodnog talenta za komediju, utjelovljuje ovog Gogoljevog groteskno\u00a0tragi\u010dnog junaka. Finzi u ulozi lu\u0111aka jedinstvena je prilika za do\u017eivljaj njegove\u00a0gluma\u010dke maestralnosti. U ovom monologu on savr\u0161eno razra\u0111uje ekscentri\u010dnu\u00a0studiju u svim slojevima gubitka razuma. Od krutog smisla boli i straha naspram\u00a0zlonamjernog, zbunjuju\u0107eg i nepokretnog hijerarhijskog svijeta, sve do trijumfa i\u00a0megalomanije. Virtuozni Finzi rijetko kada smanjenog intenziteta prikazuje\u00a0sentimentalne snove, mijenja izraze lica, geste, govori smije\u0161no pa divlje, glasa\u00a0se poput \u017eivotinja (psa, majmuna i pijetla), tako da gledatelj jednostavno u\u00a0potpunosti biva uvu\u010den u \u010daroliju njegove prisutnosti na sceni. Zahvaljuju\u0107i\u00a0ljubaznosti berlinskog Deutsches Theater brijunska publika ima priliku pogledati\u00a0ovu sjajnu izvedbu.<\/p>\n

KONCERT<\/strong>
\n otvaranje sezone<\/strong>
\n 15. srpnja<\/strong>
\n Rade \u0160erbed\u017eija, Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadi\u0107<\/strong>
\nSpecijalni gosti: Bra\u0107a Teofilovi\u0107i
\nTvr\u0111ava Minor, Mali Brijun
\n\u0160to se doga\u0111a kada se svjetski poznatom gitaristi\u010dkom dvojcu pridru\u017ei glumac\u00a0jednakog kalibra? Nastaje glazbena ve\u010der jedinstvenog ugo\u0111aja u kojoj \u0107e\u00a0virtuozno\u0161\u0107u izvo\u0111enja \u0161ansona, obra\u0111enih narodnih li\u010dkih, makedonskih i\u00a0ciganskih pjesama, biti osvojena sva srca slu\u0161atelja. Demonstriraju\u0107i svoju\u00a0savr\u0161enu kompatibilnost i sposobnost strukturiranja glazbene cjeline svojim novostarim\u00a0skladbama dokazat \u0107e kako ne postoje granice izme\u0111u gluma\u010dke i\u00a0glazbene umjetnosti.
\nRade \u0160erbed\u017eija
\nU svojoj glazbenoj karijeri snimio je mnogo albuma: \u00abMnoge smo i mnogo\u00a0voljeli\u00bb, \u00abNe daj se, Ines\u00bb, \u00abNe budim je tek tako\u00bb, \u00abNe\u0107u protiv druga svog\u00bb,\u00a0\u00abOrihi, Orihi\u00bb, te najzreliji i pjeva\u010dki najbolji album \u00abImam pjesmu za tebe\u00bb i\u00a0posljednji album \u00abPonekad dolazim\u00bb. Ova posljednja dva albuma snimio je\u00a0zajedno s Miroslavom Tadi\u0107em.
\nVlatko Stefanovski
\nPoznat po svojoj nevjerojatnoj gitarskoj tehnici, stvara bogat zvuk ispunjen\u00a0imaginacijom i jednostavno\u0161\u0107u. U svojoj karijeri sklada i snima glazbu za filmove,\u00a0kazali\u0161te i balet te sura\u0111uje s mnogim umjetnicima, glazbenicima i gitaristima u\u00a0cijelom svijetu, a ima i respektabilnu solo karijeru.
\nMiroslav Tadi\u0107
\nSvestrani umjetnik, losan\u0111eleski profesor gitare, prvak je makedonske glazbe i\u00a0virtuoz akusti\u010dne i elektri\u010dne gitare. Koncentriran je na razvoj i pristup\u00a0improvizaciji koju kombinira s glazbenim materijalima uvezenim iz mnogih izvora,\u00a0uklju\u010duju\u0107i barok, europsku klasi\u010dnu i sjevernoindijsku klasi\u010dnu glazbu,\u00a0isto\u010dnoeuropske tradicionalne folklorne tonove, blues, d\u017eez i rok.
\nBra\u0107a Teofilovi\u0107i
\nBlizanci Teofilovi\u0107i, Ratko i Radi\u0161a, jedinstveni su izvo\u0111a\u010di drevne srpske i\u00a0balkanske vokalne glazbe. Vibracijama njihovog glasa, ljepotom i snagom\u00a0pjevanja stvaraju muzi\u010dke slike ispri\u010dane kroz melodiju i tekst. Bra\u0107a Teofilovi\u0107 i\u00a0Miroslav Tadi\u0107 prvi su se put susreli zahvaljuju\u0107i posredovanju drugog diva gitare\u00a0Vlatka Stefanovskog, koji je dobro procijenio da je rije\u010d o srodnim du\u0161ama i\u00a0vrhunskim umjetnicima koji bi zajedni\u010dki mogli napraviti ne\u0161to sasvim novo.<\/p>\n

IZLO\u017dBA<\/strong>
\n 15. \u2013 27. srpnja<\/strong>
\n Fotografije Ericha Lessinga iz razdoblja Europe nakon Drugog\u00a0svjetskog rata<\/strong>
\nZaklada ERSTE: Europa: izme\u0111u dokumenata i\u00a0fikcije
\nZaklada ERSTE ove godine po prvi put predstavlja u Hrvatskoj izlo\u017ebu fotografija\u00a0Ericha Lessinga, jednog od najpoznatijih austrijskih fotografa i \u010dlana presti\u017ene\u00a0fotografske agencije Magnum Photos, iz razdoblja Europe nakon Drugog\u00a0svjetskog rata. Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano pribli\u017eno 60 eksponata, odnosno 30\u00a0Lessingovih fotografija i 30-ak fotografija odabranih umjetnika iz zemalja regije.
\nFotografije Ericha Lessinga svjedo\u010de o na\u010dinu na koji je on zabilje\u017eio svijet i\u00a0do\u017eivio ljude i doga\u0111aje. Naglasak izlo\u017ebe je na fotografijama koje je Lessing\u00a0napravio 1950-ih godina, u zemljama srednje i jugoisto\u010dne Europe, \u00a0stovremeno\u00a0istra\u017euju\u0107i promjene koje su se dogodile na ovom geografskom podru\u010dju u\u00a0dekadama koje slijede, iz vizure suvremenih umjetnika (Anna Artaker (A),\u00a0Manfred Willmann (A), Boris Missirkov & Georgi Bogdanov (BG), Anna Fabricius\u00a0(H), Martin Koll\u00e1r (SK), Elzbieta Jablonska (PL), \u0160ejla Kameri\u0107 (BiH), Ivana\u00a0Keser (HR), Erzen Shkolloli (KOS), Zaneta Vangeli (MK), Florin Tudor & Mona\u00a0Vatamanu (RO), Ilija \u0160o\u0161ki\u0107 (MNE), Tanja Ostoji\u0107 (SRB) i IRWIN (SLO).
\nOva izlo\u017eba fotografija je dio projekta Zaklade ERSTE: \u201eEuropa: izme\u0111u\u00a0dokumenata i fikcije\u201d koja je osmi\u0161ljena s ciljem predstavljanja pro\u0161losti i\u00a0budu\u0107nosti Europe na na\u010din koji poti\u010de daljnje razmi\u0161ljanje o budu\u0107nosti.\u00a0Sintetizirana su sva tri programska podru\u010dja Zaklade ERSTE: socijalna\u00a0integracija i transformacija, kulturne razli\u010ditosti i proces europskih integracija.
\nZaklada ERSTE aktivna je u regiji centralne i jugoisto\u010dne Europe i razvija\u00a0projekte samostalno i u suradnji s partnerima u okviru tri programa: dru\u0161tveni\u00a0razvoj, kultura i Europa. Budu\u0107i da je glavni dioni\u010dar financijske grupacije Erste\u00a0Group, Zaklada ERSTE je jedna od najve\u0107ih u regiji, sa sjedi\u0161tem u Be\u010du.\u00a0Odlu\u010dna je djelovati dru\u0161tveno i kulturno odgovorno, \u010dime izra\u017eava privr\u017eenost\u00a0gra\u0111anskom dru\u0161tvu zasnovanom na njenim povijesnim korijenima.
\nBiografija Ericha Lessinga
\nRo\u0111en je u Be\u010du, Austrija, 1923. godine, gdje \u017eivi i danas.\u00a0Erich Lessing je sin zubara i koncertne pijanistice. Hitlerova okupacija Austrije ga\u00a0je primorala da prije zavr\u0161etka srednje \u0161kole, 1939. godine, emigrira u Izrael\u00a0(tada\u0161nja Palestina, pod britanskim mandatom). Njegova majka je ostala u Be\u010du,\u00a0a potom je deportirana u Auschwitz gdje je i umrla. Lesing je poha\u0111ao Tehni\u010dki\u00a0koled\u017e Haifa prije nego se zaposlio u kibucu (poljoprivrednoj zadruzi), nakon\u00a0odslu\u017eenja vojnog roka.\u00a0Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Lessing je slu\u017eio u Britanskoj vojsci kao pilot i\u00a0fotograf. U Be\u010d se vratio 1947. godine. Radio je kao novinar i fotograf za agenciju\u00a0Associated Press, kada ga je David Seymore, jedan od osniva\u010da agencije\u00a0Magnum, pozvao da radi za njih. Postao je punopravni \u010dlan Magnuma 1955.\u00a0godine. Radio je na izvje\u0161tavanju s politi\u010dkih doga\u0111aja u Sjevernoj Africi i Europi i\u00a0izvje\u0161tavao o po\u010detku komunisti\u010dkog perioda u isto\u010dnoj Europi za magazine Life,\u00a0Epoca, Picture Post i Paris Match. Njegove fotografije Ma\u0111arske revolucije iz\u00a01956. godine predstavljaju svjedo\u010danstvo nade i euforije koje su vladale u\u00a0po\u010detnim danima pobune, ali koje su ubrzo bile zamijenjene bolom zbog njenog\u00a0brutalnog suzbijanja.\u00a0Lessing se kasnije razo\u010darao foto novinarstvom kao sredstvom promjene.\u00a0Sredinom 1950-ih okrenuo se umjetnosti, znanosti i povijesnim temama.\u00a0Specijalizirao se u izradi fotografija u boji velikog formata i objavio vi\u0161e od 50\u00a0knjiga.
\nPredavao je fotografiju u Arlu, na Venecijanskom bijenalu, u Ahmedabadu, u\u00a0Indiji kao stru\u010dnjak UN Organizacije za industrijski razvoj, na ljetnoj Akademiji u\u00a0Salzburgu i na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Be\u010du, te je postao dobitnik\u00a0brojnih nagrada. \u010clan je Me\u0111unarodne komisije muzeja i Odbora za\u00a0dokumentaciju Me\u0111unarodnog savjeta muzeja, koji predstavlja informativni\u00a0ogranak ove institucije.\u00a0www.lessing-photo.com<\/p>\n

IZLO\u017dBA<\/strong>
\n 27. srpnja<\/strong>
\n EROS I TANATOS<\/strong>
\nIzlaga\u010di: Zlatko Kauzlari\u0107 Ata\u010d i Stjepan Gra\u010dan
\nGalerija El Magazein
\nU sklopu sezone 2012. kazali\u0161ta Ulysses odr\u017eati \u0107e se u Vodnjanu u galeriji \u201eEl\u00a0MAGAZEIN\u201c izlo\u017eba pod nazivom \u201eEROS I TANATOS\u201c.\u00a0Izlaga\u010di su profesori Akademije likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Zlatko\u00a0Kauzlari\u0107 Ata\u010d i Stjepan Gra\u010dan; obojica dugogodi\u0161nji suradnici kazali\u0161ta\u00a0Ulysses.\u00a0Vernissage \u0107e se odr\u017eati u petak 27. srpnja 2012. u 21 sat uz djelomi\u010dno\u00a0pokroviteljstvo grada Vodnanja i Turisti\u010dke zajednice Vodnjan.\u00a0Vlasnik galerije i doma\u0107in je Germano Fiorenti, a izlo\u017ebu prati tekst povjesni\u010darke\u00a0umjetnosti doc. Kristine Tamare Frani\u0107.\u00a0Vernissage \u0107e biti popra\u0107en sudjelovanjem glumaca kazali\u0161ta Ulysses.<\/p>\n

REPRIZNI NASLOV<\/strong>
\n W. Shakespeare: KRALJ LEAR<\/strong>
\nTvr\u0111ava Minor, Mali Brijun
\nIzvedbe: 10., 11. i 12. kolovoza
\nRedateljica: Lenka Udovi\u010dki
\nDramaturg: Borislav Vuj\u010di\u0107
\nScenografi: Richard Hoover i Damir Medve\u0161ek
\nKostimografkinja: Jagoda Bui\u0107 \u2013 Wuttke
\nAutor glazbe: Nigel Osborne
\nOblikovatelj svjetla: Miljenko Bengez
\nKoreografkinja: Kate Foley
\nLektorica: Marina Vuj\u010di\u0107
\nAsistent redateljice: Marin Lukanovi\u0107
\nIgraju:
\nRADE \u0160ERBED\u017dIJA, MLADEN VASARY, MIODRAG\u00a0KRIVOKAPI\u0106, KSENIJA MARINKOVI\u0106, LUCIJA \u0160ERBED\u017dIJA, NINA\u00a0\u0160ERBED\u017dIJA, DEJAN A\u0106IMOVI\u0106, \u017dIVKO ANO\u010cI\u0106, NENAD\u00a0CVETKO, FILIP DETELI\u0106, JURE IVANU\u0160I\u010c, MARKO JURAGA,\u00a0IGOR KOVA\u010c, DAMIR POLJI\u010cAK, EVA STAZI\u0106
\nGlazbeni izvo\u0111a\u010di: Putokazi i Mostarska Sinfonietta
\nIdeja da se Lear postavi na Malom Brijunu, otoku, na Tvr\u0111avi, negda\u0161njem\u00a0austro-ugarskom fortifikacijskom objektu, u vrijeme zavr\u0161nice Prvog\u00a0svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, nakana je kazali\u0161nog odgovora na\u00a0pitanja gdje i kada. To je vrijeme kada se formira nova karta Europe. Iz sna\u00a0ili ludila? \u0160to je vlastodr\u0161cima ludilo a \u0161to su oni ludilu, postavlja se kroz\u00a0ovog Leara. Ludilo od profesije (Luda), od izbora (Lear), od patnje (Kent,\u00a0Edgar) kao \u0161tit prognanika, izop\u0107enika i potraga za skrovi\u0161tem, uto\u010di\u0161tem\u00a0od dnevnog, pragmati\u010dnog ludila pohlepnih i intrigama sklonih. \u0160to zna\u010di\u00a0pobje\u0107i u zakloni\u0161te i osvrnuti se pred raspalim iza sebe? Tko \u0107e nakon\u00a0Leara zasjesti na tron? \u0160to je europski tron nakon 1918. godine gdje je ova\u00a0kazali\u0161na inscenacija vremenski smje\u0161tena?
\nOvo je prva predstava Kazali\u0161ta Ulysses \u2013 projekt kojim je Brijunsko oto\u010dje,\u00a0nakon svih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih, kroz povijest ste\u010denih konotacija, steklo i\u00a0atribut kazali\u0161nog sredi\u0161ta. Interes publike za ovu kultnu predstavu\u00a0Kazali\u0161ta Ulysses iz godine u godinu ne jenjava. Od premijerne izvedbe u\u00a0kolovozu 2001. godine vidjelo ju je vi\u0161e od 30.000 gledatelja.<\/p>\n

REPRIZNI NASLOV<\/strong>
\n B. Brecht: CABARET BRECHT \u2013 ZADR\u017dIVI USPON\u00a0ARTURA UIJA<\/strong>
\nTvr\u0111ava Minor, Mali Brijun
\nIzvedbe: 16., 17., 18. i 19. kolovoza
\nPrijevod: Ante i Truda Stama\u0107
\nRedateljica: Lenka Udovi\u010dki
\nSkladatelj: Nigel Osborne
\nDramaturginja: Tena \u0160tivi\u010di\u0107
\nScenograf i oblikovatelj svjetla i videa: Deni \u0160esni\u0107
\nKostimografkinja: Bjanka Ad\u017ei\u0107 Ursulov
\nKoreograf: Sta\u0161a Zurovac
\nScenski pokret: Mladen Vasary
\nPrepjev songova i oblikovatelj zvuka: Davor Rocco
\nDirigent i korepetitor: Karlo Hubak
\nAsistent redateljice i oblikovatelj videa: Marin Lukanovi\u0107
\nLektorica: Marina Vuj\u010di\u0107
\nIgraju:
\nOZREN GRABARI\u0106, MLADEN VASARY, MISLAV \u010cAVAJDA, MAJA\u00a0POSAVEC, GORAN BOGDAN, JERKO MAR\u010cI\u0106, DAMIR \u0160ABAN,\u00a0JURE IVANU\u0160I\u010c, DAMIR POLJI\u010cAK, ZORAN PRIBI\u010cEVI\u0106, IGOR\u00a0KOVA\u010c, FILIP DETELI\u0106
\nGlazbeni izvo\u0111a\u010di gosti: The Petrojvic Blasting Company
\nAlegorija je postala stvarnost\u00a0Zadr\u017eivi uspon Artura Uija Brecht je napisao u manje od mjesec dana, 1941.\u00a0Boravio je u Finskoj, ve\u0107 nekoliko godina u egzilu iz Hitlerove Njema\u010dke,\u00a0\u010dekao je vizu za Ameriku koja jo\u0161 nije bila u\u0161la u Drugi svjetski rat. Pisao ga\u00a0je s neskrivenim didakti\u010dnim ciljem – pru\u017eiti ameri\u010dkoj publici jasnu uzro\u010dno\u00a0posljedi\u010dnu analizu tada recentnih doga\u0111aja u Njema\u010dkoj i upozoriti na\u00a0\u010dinjenicu da je Hitler, ta monstruozna pojava pred kojom je zanijemio cijeli\u00a0svijet i jo\u0161 se dugo pitao kako li je to samo mogu\u0107e, do\u017eivio jednostavan,\u00a0progresivni i sasvim zadr\u017eivi rast kojega su omogu\u0107ile osobitosti kapitalizma,\u00a0psiholo\u0161ki mehanizmi naroda suo\u010denog s ugro\u017eenom egzistencijom i isprva\u00a0sitne koruptivne metode akumulacije mo\u0107i koje zanemaruju svijest o\u00a0dugoro\u010dnoj odgovornosti.
\nZbog ameri\u010dke je publike kronologija doga\u0111aja iz godina prije Drugoga\u00a0svjetskog rata i ja\u010danja nacionalsocijalizma transponirana iz stvarnoga\u00a0povijesnog registra u gangsterski milje Chicaga tridesetih godina\u00a0dvadesetog stolje\u0107a. U gotovo karikaturalnom svijetu sitnih gangstera koji\u00a0se, prvo otvorenim uli\u010dnim kriminalom, a onda sofisticiranijim metodama,\u00a0uspinju do sve ve\u0107e mo\u0107i, prepoznajemo stvarne likove iz Hitlerove\u00a0neposredne blizine. Tako je Ernst R\u00f6hm postao Ernesto Roma, Uijev\u00a0takozvani poslovni tajnik i desna ruka, Joseph Goebbels cvje\u0107ar Givola, a\u00a0Hermann G\u00f6ring gangster Emanuele Giri.
\nNo za razliku od scenarija koji se bave alternativnim projekcijama povijesti,\u00a0poput onih \u0161to bi bilo da je atentat na Hitlera uspio, Brechtova je formula\u00a0jednostavnija \u2013 pasivnost, konformizam, fa\u0161izam. Pognuti glavu pred prvim\u00a0znakovima tiranije utire put strategiji koja \u0107e, malo pomalo, desenzibilizirati\u00a0svijest gra\u0111ana i pripremiti teren za nezapam\u0107ene zlo\u010dine, u to vrijeme tek u\u00a0povojima.
\nNo dana\u0161nje \u010ditanje komada nudi neobi\u010dan obrat. \u0160to je u Brechtovo\u00a0vrijeme bila alegorija, pojednostavljena gotovo groteskna slika zajedni\u010dke\u00a0avanture mafije i vlasti u pohodu na mo\u0107 i profit, danas djeluje neobi\u010dno\u00a0stvarno. Likovi podignuti na razinu karikature, kako bi metafora bila jasnija,\u00a0izgovaraju doslovne citate iz dana\u0161njih novina. Primjeri zloupotrebe mo\u0107i i\u00a0eksploatacije malih ljudi unutar sustava koji je od proizvodnje postao sustav\u00a0potro\u0161nje doga\u0111aju se opet u planetarnim razmjerima. Od skandala o\u00a0odobrenim kreditima za nikad sagra\u0111ene projekte, akumulacije sve ve\u0107ih,\u00a0nepotro\u0161ivo, neupotrebljivo velikih dobara, sve jeftinije radne snage, pa do\u00a0primjera kapitalizma katastrofe koji brzinom koja dolikuje kolima hitne\u00a0pomo\u0107i uklizava u podru\u010dja potresena kataklizmi\u010dnim doga\u0111ajima poput\u00a0elementarnih katastrofa ili teroristi\u010dkih napada i koristi razaranje kao priliku
\nza novu gradnju – ve\u0107u, ljep\u0161u, isplativiju. Matrica je poznata. A sve to\u00a0transparentije nego ikad u okvirima osvojenih sloboda dana\u0161njice. Elasti\u010dna\u00a0kapitalisti\u010dka etika, na koju je Brecht uporno upozoravao, pokazala se\u00a0neiscrpno prilagodljivom, pre\u017eivjela je turbulentno dvadeseto stolje\u0107e i\u00a0nad\u017eivjela sve burne pokrete i kontroverzne revolucije. Ukomponirala je u\u00a0sebe slogane osvojenih sloboda i pokli\u010de ugaslih pobuna.
\nNa sre\u0107u, dekadencija kasnog kapitalizma upu\u0107uje na njegov zalaz.\u00a0Ako je lik, prema Brechtu, zbroj svih dru\u0161tvenih okolnosti, onda su\u00a0suvremeni likovi optere\u0107eni dubokim paradoksima dana\u0161njice. U nominalnoj\u00a0slobodi groteskno ovisni o ponu\u0111enim izborima, prijeti im paraliza duha. Sve\u00a0se smije i sve je mogu\u0107e, ali je svakom svom neuspjehu \u010dovjek sam kriv.
\nNapokon, \u0161to se jo\u0161 mo\u017ee re\u0107i, i \u0161to u kazali\u0161tu, kad nam se \u010dini da je sve\u00a0ve\u0107 re\u010deno i kad je upravo preoptere\u0107enost informacijama klju\u010dna \u010dinjenica\u00a0u na\u0161oj rastu\u0107oj ravnodu\u0161nosti. Ali mo\u017eda ba\u0161 zato i danas vrijedi\u00a0Brechtova misao: ‘Te\u0161ko\u0107e se ne mogu prevladati tako da se o njima \u0161uti.’
\nTena \u0160tivi\u010di\u0107<\/p>\n

KONCERT<\/strong>
\n 13. kolovoza<\/strong>
\n RUNDEK CARGO TRIO<\/strong>
\nTvr\u0111ava Minor, Mali Brijun
\nDarko Rundek tijekom svoje karijere nikad nije nastupao s bendom koji broji\u00a0manje od \u0161est glazbenika. Sve dok nije odlu\u010dio formirati trio kako bi kroz\u00a0intimnost i transparentnost koju trio pru\u017ea svoju glazbu pribli\u017eio publici. Tako\u00a0violinistica Isabel, multi instrumentalist Du\u0161an Vrani\u0107 i Darko Rundek \u010dine\u00a0Rundek Cargo Trio. Njihova glazbena istra\u017eivanja sjedinila su se na albumu\u00a0\u00abPlavi avion\u00bb gdje su inspirirani razli\u010dito\u0161\u0107u i potragom za novim formama stvorili\u00a0glazbeno remek djelo od dvanaest pjesama. Njihova stvarala\u010dka energija\u00a0namijenjena je slu\u0161ateljima koji se nasla\u0111uju glazbom upravo onoliko koliko se\u00a0nasla\u0111uju i sami glazbenici tijekom njezina stvaranja.<\/p>\n

ME\u0110UNARODNA LJETNA \u0160KOLA GLAZBOTERAPIJE<\/strong>
\n 13. i 20. srpnja<\/strong>
\n PREDSTAVA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA<\/strong>
\n Prosperov vrt, Veliki Brijun<\/strong>
\nNigel Osborne, svjetski poznati kompozitor, glazbenik, glazboterapeut,\u00a0profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu i dugogodi\u0161nji suradnik Kazali\u0161ta Ulysses\u00a0odr\u017eat \u0107e, u periodu od 9. srpnja do 20. srpnja 2012. godine 2. Me\u0111unarodnu
\nljetnu \u0161kolu glazboterapije za djecu s posebnim potrebama. Studenti sa\u00a0Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu, Rijeci i Puli te mladi iz Youth Theatre Srebrenica (kroz\u00a0program Musicians Without Borders), volontirat \u0107e u radu sa djecom iz Doma za\u00a0djecu s cerebralnom paralizom iz Pule i Dru\u0161tva Na\u0161a djeca Vodnjan i njihovim\u00a0stru\u010dnim suradnicima koji \u0107e biti polaznici \u0161kole u prvom tjednu.
\nDrugi tjedan bit \u0107e posve\u0107en radu s djecom i mladima iz Centra za djecu i\u00a0omladinu \u201cLos Rosales\u201d iz Mostara. Program objedinjuje glazbeno-metodi\u010dke\u00a0radionice, razvoj kompozicije i uglazbljivanje, izradu scenografije i kostima za\u00a0predstave kojima \u0107e zavr\u0161iti Me\u0111unarodna ljetna \u0161kola glazboterapije. Zavr\u0161ne\u00a0predstave \u0107e se odr\u017eati 13. srpnja i 20. srpnja 2012., u Prosperovu vrtu ispred\u00a0hotela Franina na Brijunima.<\/p>\n

[izvor informacije Kazali\u0161ta Ulysses<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>