{"id":29964,"date":"2016-12-06T12:25:48","date_gmt":"2016-12-06T11:25:48","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=29964"},"modified":"2016-12-08T12:05:45","modified_gmt":"2016-12-08T11:05:45","slug":"14-human-rights-film-festival-tko-bi-rekao-fantazije-umrezenog-svijeta-dokumentarni-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=29964","title":{"rendered":"14. HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL: TKO BI REKAO: FANTAZIJE UMRE\u017dENOG SVIJETA, dokumentarni Wernera Hercoga [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Na otvorenju Filmskog festivala o ljudskim pravima (Human Rights Film Festival, 5. prosinca 2016., kino Europa, Zagreb) prikazan je dokumentarni dugometra\u017eni film Wernera Hercoga o internetu i utjecaju novih tehnologija na \u010dovjekovu prirodu i budu\u0107nost.<\/p>\n

Film je podijeljen u desetak cjelina koje se bave pojedinim aspektima teme, nekoliko se odnosi izravno na fenomen interneta, njegov po\u010detak, razvoj, posljedice i prognoze, osobito rizike ovisnosti dru\u0161tvenih i tehni\u010dkih struktura o njemu, a nekoliko dionica odnosi se na klasi\u010dne preokupacije\u00a0 SF-a, napose potpune automatizacije i umjetne inteligencije.<\/p>\n

Teme su fascinantne, kao i sugovornici koji ih razmatraju, prete\u017eito vrhunski (ameri\u010dki) znanstvenici, priznati stru\u010dnjaci ili vizionari koje \u010dak ni akademska zajednica (jo\u0161) ne razumije, ali i kontroverzne osobe, koje su imale problema sa sustavom, primjerice biv\u0161a zvijezda hakera, koja otkriva svoje metode i ‘trofeje’.<\/p>\n

\n
\n
\"Tko<\/a><\/dt>\n
Tko bi rekao: Fantazije umre\u017eenog svijeta ; Ustupio HRFF<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Jedna od sitnica koju sam zamijetila je da svi ti genijalci govore brzo, kao u onim obavijestima o nuspojavama u reklamama za lijekove, kao da im bujica misli\u00a0 izbija u nepresu\u0161nom verbalnom izvoru. Zbog toga, a ne samo zbog slo\u017eenosti sadr\u017eaja, te\u0161ko ih pratimo (mi, ‘obi\u010dni smrtnici’) , zbog brzine kojom iznose svoje teze (ne vjerujem da ih je Herzog potaknuo da govore brzo \ud83d\ude42 , uostalom, film ima dovoljno vremena, u standardnom cjelove\u010dernjem opsegu, a mogao je trajati i du\u017ee).<\/p>\n

S obzirom da dostupnost materijala, vizualni aspekt filma oscilira, od tehni\u010dki vrhunskih snimaka, do arhivskih i prenesenih materijala. Interesantnu dimenziju pristupa ‘cutting edge’ tehnolo\u0161koj tematici je \u010dinjenica da je prezentira \u010dovjek starije generacije, s osobnim iskustvima u predkompjuterskoj eri.<\/p>\n

U konceptu kojim Herzog ostvaruje film, uzima osobno dosta u\u010de\u0161\u0107a, ali ga ne vidimo, ve\u0107 samo \u010dujemo. Svojim dubokim \u0161varcenegerovskim engleskim daje uvod u temu i provodi interviewe s najavljenim sugovornicima. Netko bi rekao, pa tako radi i Michael Moore, ali Hercogov stav nije provokativan u odnosu na sugovornike. Naprotiv, \u010dini se kao da je u odnosu na te velikane informatike, fizike, matematike, mehanike, zauzeo povu\u010deni stav, kao \u0161to bi ga zauzeo bilo koji laik svjestan privilegije kontakta s ljudima koji su ve\u0107 zauzeli mjesto u povijesti. Povremeno, Herzog ne odolijeva isku\u0161enju da te velikane stavi u duhoviti kontekst, da ih ne prika\u017ee kao malo ‘udarene’, u najmanju ruku, manje pritisnute konvencijom konverzacije (primjerice, dvojicu predstavnika presti\u017ene znanstvene institucije koji na njegovo pitanje dugo, i \u010dini se kona\u010dno, \u0161ute, bez uobi\u010dajene nelagode koju pokazuju oni koji ne znaju \u0161to bi rekli). Ti veliki umovi, iako izgledaju i pona\u0161aju se kao skromni ljudi, ni po \u010demu vanjski prepoznatljivi, ipak su na neki na\u010din svjesni svoje posebnosti i posebnih (ljudskih \ud83d\ude42 ) prava u komunikaciji s obi\u010dnim ljudima. Herzog nije ‘obi\u010dan \u010dovjek’, Herzogovi sugovornici su, sigurno, svjesni njegove svjetske filmske reputacije, ali \u010dini se da u tom ‘arciznanstvenom’ kontekstu nije ostvarena umjetni\u010dka samouvjerenost, ona dru\u0161tveno priznata ‘ravnopravnost’ umjetni\u010dkih i znanstvenih vrhova, po kojoj ne postoji hijerarhija izme\u0111u Beethovena i Tesle.<\/p>\n

Herzog koristi duhovitost kao na\u010din prevladavanja razlike u znanstvenoj kompetenciji, on postavlja duhovita pitanja i ume\u0107e duhovite upadice (najeksplicitnija je ona kad stru\u010dnjak za robotiku spekulira o mogu\u0107nostima robota u filmskoj produkciji, pa ka\u017ee da \u0107e oni mo\u0107i snimati filmove, ali je pitanje ho\u0107e li ti filmovi biti bolji od Va\u0161ih (obra\u0107a se izravno Herzogu), a ovaj to odlu\u010dno odbije \ud83d\ude42 .<\/p>\n

U astronomski dubokim dilemama o smislu i granicama ljudskosti, Herzog barata klasi\u010dnim SF odre\u0111enjima kriterijima kao \u0161to su emocije ili sloboda izbora, ali ostaje zabrinjavaju\u0107a povr\u0161ina neodre\u0111enosti i neizvijesnosti u perspektivama ireverzibilnog tehnolo\u0161kog razvoja, \u010dak i kad se isklju\u010de katastrofi\u010dni scenariji. Nema opcije povratka (iako nam je prikazan primjer oaze bez interneta i mobitela), pa je svijest o rizicima alternativa strahu.<\/p>\n

Zanimljiva, i u odnosu na fundamentalna pitanja, gotovo zabavna crtica iz pregleda istra\u017eivanja, ona je o robotima igra\u010dima nogometa. Uz iste po\u010detne postavke i mogu\u0107nosti u\u010denja iz svih pojedina\u010dnih iskustava, neki od ‘igra\u010da’ pokazuju se kao uspje\u0161niji, a jedan od njih posti\u017ee najbolje rezultate. Robotska ina\u010dica Ronalda, ljubimac je istra\u017eiva\u010dke ekipe. Pitanje je (nije postavljeno u filmu) da li bi igra uop\u0107e bila mogu\u0107a kad bi svi bili savr\u0161eni igra\u010di? Kad bi savr\u0161eni golman branio sve golove, napada\u010di uvijek zadavali golove, a brani\u010di savr\u0161eno branili?<\/p>\n

Jo\u0161 jedan zanimljiv aspekt iznesen je u pogledu odnosa izme\u0111u robota i ljudi, kojima je Asimov davno postavio temelje. Nagla\u0161avaju se principi kojima se \u0161tite ljude, ali robote ne programira ili koristi \u010dovje\u010danstvo, ve\u0107 konkretni ljudi, odnosno, interesi, pa \u010dak ako se izravno ne prekr\u0161i Prvi zakon robotike, neki neposredniji zadatak koji robot izvr\u0161i u nekom konkretnom interesu, mo\u017ee na\u0161koditi ljudima u op\u0107em i ve\u0107em opsegu (naveden je primjer, odnosi se na financijske probitke). Uostalom, u nizu filmskih SF-a vidjeli smo \u0161to roboti mogu u\u010diniti \u010dovje\u010danstvu, sva sre\u0107a da se SF predvi\u0111anja ne pokazuju pouzdanim. Spominje se \u010dinjenica da se neki futuristi\u010dki SRF rekviziti nisu (jo\u0161) ostvarili (primjerice, lete\u0107i tanjuri za zemaljske potrebe), dok se pojava interneta nije predvidjela.<\/p>\n

Herzogov film jo\u0161 je jedan od onih filmova za koje ka\u017eemo da poti\u010du na razmi\u0161ljanje, i to djelo filmskog velikana ogromnog akumuliranog znanja o \u017eivotu i \u010dovjeku, \u010dovjeka koji \u017eeli zaokru\u017eiti svoju spoznaju svijeta i utisnuti (dok mo\u017ee) trag za budu\u0107nost. Fantasti\u010dna je mogu\u0107nost spoznaje ovih uznemiruju\u0107ih pitanja, ali i paradoksalno da ‘normalno \u017eivljenje’ ovisi o mogu\u0107nosti da ih smetnemo s uma. Kao \u0161to zebre, nakon lavljeg napada, nastavljaju pasti. Kad vidimo \u0161to bi se dogodilo da sun\u010dani ‘flare’ spr\u017ei na\u0161e internet veze, mo\u017eemo li isklju\u010diti mobitel?<\/p>\n

Festival ljudskih prava upravo nas izla\u017ee tim osjetljivim, te\u0161kim ljudskim temama o kojima treba znati, bez obzira na \u017eivotnu rutinu, i empatiju kao jednu od temeljnih, ako ne jedinstvenih ljudskih obilje\u017eja.<\/p>\n

Ada Juki\u0107, U Zagrebu, 5.12.2016.<\/strong><\/p>\n

Informacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Tko bi rekao: Fantazije umre\u017eenog svijeta<\/strong>
\n Lo and Behold, Reveries of the Connected World (2016.)<\/strong>
\nSaville Productions, 2016. \/ 2016., Restart Label
\nTrajanje: 98 min.
\nFormat: 1,75:1
\nColor: Color
\nZvuk: Dolby Digital
\nRedatelj: Werner Herzog
\nSudjeluju: Werner Herzog, Lawrence Krauss, Kevin Mitnick, Elon Musk, Sebastian Thrun, Lucianne Walkowicz<\/p>\n

Tko bi rekao: Fantazije umre\u017eenog svijeta \u2013 Movie Site<\/strong><\/a>
\nLo and Behold, Reveries of the Connected World – IMDb<\/strong><\/a><\/p>\n

Share<\/a><\/div>