{"id":27931,"date":"2016-07-05T00:57:08","date_gmt":"2016-07-04T22:57:08","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27931"},"modified":"2016-07-06T00:25:06","modified_gmt":"2016-07-05T22:25:06","slug":"razgovor-s-profesorom-nikicom-simicem-o-knjizi-heraklit-mracni-u-hrvatskom-skolstvu-razgovarao-nikola-simic-tonin","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27931","title":{"rendered":"RAZGOVOR S PROFESOROM NIKICOM SIMI\u0106EM O KNJIZI ‘HERAKLIT MRA\u010cNI U HRVATSKOM \u0160KOLSTVU’ [razgovarao Nikola \u0160imi\u0107 Tonin]"},"content":{"rendered":"

LEKCIJE IZ ZADRA<\/strong><\/h3>\n

‘Lekcije iz Zadra’, prvotni naslov knjige Nikice Simi\u0107a, ‘Heraklit mra\u010dni u hrvatskome \u0161kolstvu’, vizionarska je knjiga svih zbivanja koja su se dogodila oko reforme hrvatskoga \u0161kolstva i jo\u0161 uvijek doga\u0111aju. K tome ne trba zaboraviti kako je Nikica Simi\u0107 pokrenuo me\u0111u prvima dvije privatne \u0161kole, Osnovnu i Gimnaziju, i ve\u0107 radi po programima dugih niz godina o kojima se tek sada u naslutama govori, i ve\u0107 je neponi\u0161tivo daleko ispred svog vremena, \u010demu je i povod ovaj razgovor.<\/p>\n

\"Nikica<\/a>

Nikica Simi\u0107 ; Ustupio N\u0160T<\/p><\/div>\n

1. Uvijek u fajtu, u hodu po rubovima \u017eivotnih vulkana, \u201eu\u010ditelj protiv sustava\u201c, rije\u010dima profesora Nikice Simi\u0107a u najkra\u0107im crtama tko je Nikica Simi\u0107? Biografija jedne sudbine.<\/strong><\/p>\n

Jostein Gaarder svoj Sofijin svijet<\/em> zapo\u010dinje s istim pitanjem: tko sam ja? Tales misli da je to najte\u017ee (filozofsko) pitanje. Heraklit da je na pitanje nemogu\u0107e odgovoriti. Dakle, tko sam ja<\/em> da mogu i pomisliti kako sam to otkrio. Knjiga koja je povod ovog razgovora bila je moja svojevrsna potraga za identitetom. I dalje ne znam, ali sam otkrio pone\u0161to o sebi. Recimo odgovor na prvi dio pitanja.
\nJedna novinarka je to dobro verbalizirala. Uvijek je plivao uzvodno! To mi se ba\u0161 svidjelo, tako da mogu re\u0107i s nikim nisam u fajtu<\/em>, i nisam protiv sustava, samo \u017eelim da sustav<\/em> bude<\/em> bar malo bolji<\/em>.<\/p>\n

2. \u017dalostite li se za pobjeglim godinama \u017eivota u kojima ste se naslu\u0161ali tlapnje o reformama hrvatskoga \u0161kolstva, \u201eZemlji znanja\u201c koje i dan danas svrdaju mozak, a koje novine i druga glasila, javno mnijenje uglavnom (ne)zanimaju?<\/strong><\/p>\n

Na\u0161i \u017eivoti u pravilu su obilje\u017eeni na\u0161im izborima i odlukama. Naravno, donosio sam i krive odluke, ali ba\u0161 nikada nisam \u017ealio \u2013 samo bih se poslije upitao: je si li \u0161to nau\u010dio? Postoje bolja i lo\u0161ija<\/em> razdoblja u na\u0161im \u017eivotima. Meni ni jedna nisu pobjegla. Osvijestio sam svako, jer upravo je to moj (jedini) \u017eivot. Najte\u017ee mi je bivalo kad nisam nalazio mogu\u0107nost izravnog djelovanja na okolnosti koje uvjetuju (i) moj \u017eivot.
\nOsnivaju\u0107i privatnu \u0161kolu poku\u0161ao sam djelovati. I pi\u0161u\u0107i knjigu poku\u0161ao sam djelovati. Sebe sam potpuno uvjerio kako sam u\u010dinio sve \u0161to sam mogaoi znao<\/em>. Svjestan sam kako se dru\u0161tveni procesi odvijaju na dugoro\u010dnoj vremenskoj skali te da zbog toga ne\u0107u do\u017eivjeti bolja vremena na\u0161eg \u0161kolskog sustava.
\nDru\u0161tva itekako zanimaju \u0161kolski sustavi. I neulaganje u sustav \u0161alje jasnu poruku kakav sustav dru\u0161tvo \u017eeli<\/em>.<\/p>\n

3. Kako sada kada se s ovom knjigom sve to doga\u0111a Vama, zaviruje u lice… gledate na ovu novu na horizontu… Reformu hrvatskoga \u0161kolstva?<\/strong><\/p>\n

U ljubavi je najva\u017enije ogoliti sebe<\/em> ako se \u017eeli dosegnuti potrebne razine povjerenja koje \u0107e obilje\u017eavati budu\u0107i (zajedni\u010dki) \u017eivot temeljen tada \u2013 na obostranom uva\u017eavanju. To mi je bilo temeljno polazi\u0161te pisanja. Ogolio sam sebe \u2013 da bi mi \u010ditatelji mo\u017eda povjerovali.
\nReformu vidim kao djelovanje dru\u0161tva<\/em> koje \u017eeli mijenjati stvarnost.
\nLogika mi ka\u017ee ovo: ako ne djelujemo<\/em> tada niti \u017eelimo<\/em> mijenjati postoje\u0107e stanje. A onda ide prirodno pitanje: za\u0161to ne \u017eelimo mijenjati sustav<\/em>?, koji je po svim kriterijima nefunkcionalan.
\nU knjizi sam poku\u0161ao objelodaniti ono \u010demu i drugi svjedo\u010de, ali zbog ne\u010dega<\/em> ne \u017eele vidjeti.
\nUspjeh reforme vezujem i uz: u\u010dini sve pa \u0107e ti i Bog pomo\u0107i<\/em>!<\/p>\n

4. \u0160to ste pre\u0161utjeli i niste rekli Heraklitom mra\u010dnim u hrvatskom \u0161kolstvu?<\/strong><\/p>\n

Pre\u0161u\u0107ivanje je za mene svjestna radnja<\/em>. Mnoge sam vjerojatno umorio detaljima u Heraklitu<\/em> ne pre\u0161u\u0107uju\u0107i ni\u0161ta. Me\u0111utim, itekako sam svjestan pre\u0161u\u0107ivanja<\/em> Heraklita.<\/p>\n

5. Svijet je danas vi\u0161e nego ikada raspr\u0161en. Ne postoje vi\u0161e sredi\u0161nje figure. Neprikosnoveni autoriteti oko koji se sve vrti, ni u znanosti, ni u politici ni u kulturi… Svatko od nas je sredi\u0161te svemira o \u010demu su govorili stari filozofi za kojima i sami rado pose\u017eete, pa ako ho\u0107ete i Heraklit mra\u010dni. Koliko nas je tragom knji\u017eevne kritike profesora Du\u0161ana Stojkovi\u0107a prosvijetlio ovom Va\u0161om knjigom Heraklit mra\u010dni…?<\/strong><\/p>\n

Dobro ste uo\u010dili problem s kojim sam se suo\u010davao pi\u0161u\u0107i. Odgovore sam poku\u0161ao na\u0107i u (mojoj nekakvoj) interpretaciji demokracije. Volio bih da to ostane samo poku\u0161aj gledanja ne\u010dega iz drugog kuta. Jer tu uistinu nisam kompetentan.
\nDu\u0161an je uo\u010dio dimenziju Heraklita koju nisam osvijestio. Naime, moje osvje\u0161\u0107enje Heraklita, na kraju, bila je tuga, a ne svjetlo. Zato ga volim.<\/p>\n

6. \u0160to je prouzro\u010dilo brodolome hrvatskih obrazovnih reformi?<\/strong><\/p>\n

Mi smo zapravo imali samo jednu reformu \u0161kolskog sustava. Posprdno je etiketiraju \u0160uvarica<\/em>. Zanimljivo je \u2013 najglasniji su oni koji su \u201eproizvod\u201c tog sustava. A nikada nitko nije proveo ozbiljnu evaluaciju.
\nTemeljni problem (uspjeha-neuspjeha) svih reformi ja vidim u konsenzusu<\/em> svih dionika procesa.
\nNakon brisanja prethodnog sustava nastupile su samo kozmeti\u010dke promjene. Tko god se usudi govoriti o reformama \u2013 upitajte ga samo, a \u0161to se to novo dogodilo u prethodnih dvadesetak godina. Zato brodoloma reformi nema \u2013 jer nije bilo ni reformi!
\nOvih dana \u201elome se koplja\u201c po pitanju \u2013 \u017eelimo li ili ne (pravu) reformu<\/em>. Nakon toga mo\u017eda \u0107e i Va\u0161e pitanje dobiti jasan odgovor.<\/p>\n

\"Heraklit<\/a>

Heraklit Mra\u010dni u hrvatskom \u0161kolstvu<\/p><\/div>\n

7. Koliko zvone Lekcije iz Finske u Lekcijama iz Zadra, prvotnom naslovu Heraklita mra\u010dnoga iz hrvatskoga \u0161kolstva?<\/strong><\/p>\n

Prvi radni naslov bio je dijagnoza<\/em>. Tada sam se bavio samo \u201eanalizom\u201c dokumenata na kojima su se trebale temeljiti nekakve budu\u0107e promjene. Nakon \u010ditanja Hrvatskog \u0161kolstva u okru\u017eju politike<\/em> (D. Rosandi\u0107) shvatio sam da takva knjiga ve\u0107 postoji<\/em>. Nakon \u010ditanja Lekcija iz Finske<\/em> (P. Sahlberg) osvijestio sam silnu dru\u0161tvenu uvjetovanost promjena u \u0161kolstvu. Bio sam fasciniran (mnogim) sli\u010dnostima Finske i Hrvatske, ali i dramati\u010dnim razlikama u na\u010dinima rje\u0161avanja problema. Tada sam se odlu\u010dio za Lekcije iz Zadra i vratio na po\u010detak pisanja. Problem koji sam uo\u010dio u jednom trenutku bio je banalan. Naime, osvijestio sam da sam zaglavio u podru\u010dje u kojem – nisam kompetentan<\/em>! Pitanje koje je uslijedilo bilo je tako\u0111er o\u010dito: a u \u010demu sam ja uop\u0107e kompetentan<\/em>? Dugo sam se mu\u010dio s odgovorom. Na\u0161ao sam ga jedino u svojoj \u017eivotnoj pri\u010di<\/em>.
\nNisam skroman kad ka\u017eem: moje \u0161kolsko iskustvo nema nitko u Hrvatskoj<\/em>. Bio sam na mjestima na kojima nije nitko u Hrvatskoj. Nisam siguran da sli\u010dno postoji i u svijetu.
\nI opet sam se vratio na po\u010detak.
\nKako ispri\u010dati pri\u010du da bude zanimljiva<\/em> \u010ditaocima, ali i opaka<\/em> (glasna) u porukama. Tra\u017eenje i tog odgovora bilo je dugotrajno. Dok nisam \u201esreo\u201c M. Markovi\u0107a i njegova Heraklita mra\u010dnog. I sve kockice su uklopile. Prona\u0161ao sam svog Vergilija kre\u0107u\u0107i u svoj pakao<\/em>.<\/p>\n

8. Ova je knjiga dinami\u010dno putovanje obrazovnim pitanjima, djetinjstvom, osobnim iskustvom… i … jesam li i \u0161to propustio u ovome nizanome nizu?<\/strong><\/p>\n

\u010cini se da sam dinamiku uspio uspostaviti svojim \u201eogoljavanjem\u201c pri\u010daju\u0107i svoju \u017eivotnu pri\u010du, po\u010dev\u0161i od \u201emalih nogu\u201c. Neki misle da je upravo to najzabavniji (i knji\u017eevno najupotrebljiviji) dio.<\/p>\n

9. Djeca su nit vodilja Heraklita mra\u010dnoga u hrvatskome \u0161kolstvu?<\/strong><\/p>\n

Svoj \u017eivotni motto otkrio sam po\u010detkom svojih tridesetih u Seneke (\u017eivjeti za druge smisao je \u017eivota<\/em>). Motiv nije bio ba\u0161 \u201esvjetski\u201c. Imao sam, naime, prakti\u010dne probleme (roditeljstva)<\/em>. I trebalo je definirati neke prioritete. I micanje vlastitog ega bilo mi je klju\u010dno.
\nDjeca su od tog trenutka postala smisao mojeg \u017eivota. Ne samo moja.
\nIz te pozicije, pisanje Heraklita bilo je \u2013 lako.<\/p>\n

10. Uz britku i konstruktivnu kritiku sustava, uvijek se vra\u010date temelju svoje osobne filozofije, a to je ljubav prema djeci, prema profesorskome pozivu, prema dru\u0161tvu kao takvome.<\/strong><\/p>\n

Osobnom filozofijom<\/em> ste dotaknuli rezonatnu \u017eicu. S tim izborom, mislim, suo\u010dava se svaki \u010dovjek. Jednom odabrana ne mora trajati vje\u010dno. Kod mene je izbor dosegnuo \u2013 da vi\u0161e nisam mogao nazad. A djece je bilo k’o u pri\u010di. I \u201efizi\u010dar\u201c u meni prepoznao je teoriju u kojoj ne postoji samo jedan Svemir.
\nTo je bio i klju\u010dni okida\u010d mojeg opredjeljenja za \u201edionizijski\u201c do\u017eivljaj svijeta.<\/p>\n

11. Koliko prvo lice jednine daje hrabrost i snagu knjizi, autenti\u010dnost rijetko vi\u0111enu u pisanju o ovim temama?<\/strong><\/p>\n

U Predgovoru sam se jasno opredijelio za \u201eich form\u201c. Razlog sam naveo. Zaklju\u010dio sam da povjerenje dolazi nakon ogoljavanja. Neki put uspije.<\/p>\n

12. Koliko je ova knjiga istovremeno osobna romansirana ispovijest?<\/strong><\/p>\n

\u010cesto nagla\u0161avam \u2013 nisam pisac. Upravo zbog toga, nakon \u0161to sam se odlu\u010dio za svoju potragu za identitetom<\/em>, strahovao sam pitaju\u0107i se mogu li ja to i izromansirati<\/em>. Dobro ste primijetili \u2013 ovo je za mene, prije svega, osobna ispovijest.<\/p>\n

13. I, profesore Simi\u0107u, koja je dijagnoza hrvatskoga obrazovnoga sustava i kako ga lije\u010diti?<\/strong><\/p>\n

Kad je Tales, prvi od sedam anti\u010dkih mudraca, odgovarao na pitanja ljudi, u spektru \u0161to je najlak\u0161e<\/em>, do \u0161to je najte\u017ee<\/em>.
\nNajte\u017ee je upoznati samoga sebe<\/em>, a za najlak\u0161e \u2013 odgovor je bio: davati savjete<\/em>!
\nJa sam ispisao ono \u0161to sam vidio borave\u0107i u na\u0161em \u0161kolskom sustavu. Ako je (moja) dijagnoza<\/em> dobra, prepoznata su i mjesta koja treba mijenjati. Kako ih mijenjati ulazi u zonu davanja savjeta<\/em>, a to ne \u017eelim.
\nJedino \u0161to znam \u2013 ako ne budemo djelovali \u2013 ni\u0161ta se ne\u0107e promijeniti.<\/p>\n

Nikola \u0160imi\u0107 Tonin<\/strong><\/p>\n

Share<\/a><\/div>